Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Merkator" bi podigao standard "Ce marketa"

Konkurisali smo za kupovinu "Ce marketa" da bi dobili na brzini razvoja u Srbiji - kaže Zoran Jankovic, predsednik Uprave slovenacke kompanije "Merkator", objašnjavajuci da ce nezavisno od toga kako se završi privatizacija "Ce marketa" "Merkator" nastaviti da investira u Srbiji. Zbog toga je u planu kupovina još jedne dobre lokacije u Beogradu, zatim gradnja tržnog centra u Zemunu, Novom Sadu i Kragujevcu, dok se od Niša odustalo jer nije dobijena tražena lokacija.
Jankovic kaže da bi u slucaju da "Merkator" kupi 33,4 akcija "Ce marketa" i u ovaj srpski trgovinski lanac bili uvedeni standardi "Merkatora". Koliko bi to koštalo, teško je sada reci, jer clanovi Uprave nisu mogli da udu u "Ce market" i pogledaju kakvo je stanje.
- Raspolažemo samo zvanicnim podacima i nadamo se da su tacni. Znamo koliko "Ce market" duguje dobavljacima i bankama i na koji vremenski period placa robu. Ne znamo koliki je višak zaposlenih, ali je sigurno da nikog ne bi otpustili, vec bi ga premestili u naše nove objekte - objašnjava Jankovic i dodaje da je cena od 18.000 koju je "Merkator" ponudio za akciju "Ce marketa" dobra.
"Ako direktor Slobodan Radulovic i konzorcijum koji se osniva, ponude istu cenu, reci cu im da je pošteno da oni kupe. Ne znam da li ce "Merkator" ponuditi vecu cenu, dok se ne vidi zašto je stopirana trgovina akcijama ", istice Jankovic.
U slucaju da postane jedan od vlasnika "Ce marketa" "Merkator" bi u nekim radnjama napravio diskonte kao u Sloveniji, gde su cene od 30 - 50 odsto niže, ali i asortiman suženiji. U jednom nedavno otvorenom diskontu u Sloveniji, ima i srpske robe od cokolade "Pionira" do cipsa i zimnice "Flore".
Kojim redosledom ce se graditi u Srbiji i okolnim zemljama zavisi, prema recima Jankovica, od brzine kojom ce biti dobijena neophodna dokumentacija.
Zanimljiv je, inace, odnos Jankovica i Radulovica koji na prvi pogled izgleda kao odnos dva ljuta konkurenta. Jankovic je nakon stopiranja prodaja akcija, pozvao Radulovica da ga pita da li zna razlog. Radulovic mu je odgovorio da ne može ništa da kaže dok ne vidi odluku suda. "Sve poštujemo, nikog se ne bojimo, naša je deviza, pa nije iskljucivo da bi Radulovic mogao ostati u menadžmentu "Ce marketa", ukoliko bi prihvatio naše standarde", kaže Jankovic.

Labus iznenaden stopiranjem prodaje "Ce marketa"
BEOGRAD - Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus izjavio je da je bio iznenaden odlukom Trgovinskog suda da se stopira prodaja akcija "Ce marketa".
"Ne znam zašto se tu uopšte Trgovinski sud umešao. To je samo još jedna cudna odluka tog suda i njegovog predsednika, kakvih je bilo i u prošlosti, rekao je Labus.
On je istakao da je neophodno da se menja zakon, koji je ostavio puno neuredenih stvari vezanih za status malih akcionara i prodaju njihovih akcija.

Radnici nude stari "Merkator"
Zanimljivo je da su radnici starog Merkatora ponudili slovenackom "Merkatoru" da ih kupi. Cak, štaviše, oni su pokušali da, kako kažu u "Merkatoru", objasne da je odluku o izdvajanju slovenacke kompanije svojevremeno doneo nelegalan Radnicki savet. Jankovic medutim kaže da za kupovinu starog Merkatora nisu zainteresovani, pošto je objekat male kvadrature i ne uklapa se u filozofiju poslovanja.

IZ UGLA STRUCNjAKA: Izbegavanje berze

U domacim tržišnim deformitetima, trgovanje obveznicama devizne štednje se izdvaja kao primer iskrivljavanja osnovnih tržišnih pravila – efikasnosti, ravnopravnosti i fer odnosa. Jer, to tržište je troslojno, što je pogubno ne samo po likvidnost, vec i za rejting emitenta – države Srbije.
Posledica tako razbijenog tržišta republickih obveznica je nemogucnost utvrdivanja stvarne cene obveznica, odnosno državnog duga po osnovu stare devizne štednje.

Reper na berzi
Na Beogradskoj berzi, gde su ove obveznice i listirane, cena se utvrduje svakodnevno u kontinuiranom prometu. Ali, svega trecina ukupnog obima trgovanja tim dužnickim papirima je berzanska, pa stoga ni njihova cena ne može biti „prava” tržišna, vec samo reperna za dvoslojni vanberzanski promet, imajuci u vidu to da je ne generiše stvarni obim tražnje i ponude.
Prvo od tih tržišta se formira na šalterima banke na kojima se obveznice otkupljuju po znacajno diskontovanoj berzanskoj ceni (ponekad i više od 15 procentnih poena) bez ukljucivanja kursne razlike i provizije banaka.
Drugo tržište predstavlja promet obveznicama otkupljenim na šalteru s efektom visokog internog prinosa nerizicnog portfelja, koji se prodaje uz premiju na repernu berzansku cenu. Nasuprot tome, otkup ovih dužnickih papira na bankarskim šalterima po ceni višoj od berzanske, pokazuje na negativnu kursnu razliku koju trpi tržište, odnosno materijalni trošak neregulisanog finansijskog tržišta.
Na tom sloju tržišta kao kupci se pojavljuju i banke, ali i ucesnici u postupku privatizacije koji njima placaju aukcijski kupljena preduzeca.
Iz njihove spremnosti da obveznice devizne štednje plate skuplje ne profitira ni država, niti inicijalni vlasnik (devizni štediša) vec preprodavci!
Rešenje ovog problema, primenjeno u drugim tranzicionim zemljama, bilo je u ustanovljavanju fer, efikasnog i transparentnog nacionalnog finansijskog tržišta, na kojem su zašticeni svi njegovi ucesnici, s dominatnim ciljem da se stvori uredeni izvor kapitala i novca za potrebe nacionalne privrede, smanji sistemski rizik i stvore uslovi za ustanovljenje kreditnog rejtinga.
Ovo upucuje na potrebu usmeravanja tražnje i ponude svih vrsta hartija od vrednosti na berzu, što i nalaže domaca regulacija i svetska praksa, a doprinelo bi da tržište obveznica postane stabilno, sigurno, efikasno, likvidno, ravnopravn, transapretno i bez privilegovanih ucesnika.
U Srbiji, medutim, ne postoji ni sekundarno tržište trezorskih zapisa, a cak se prenebregava mogucnost da se ono uopšte i razvije na berzi gde vec postoji skoncentrisana ponuda i tražnja.
U finansijski visokorazvijenim zemljama uobicajeno je da kratkorocne državne (trezorske) hartije prodaju odabrani dileri, što je za državu kao emitenta primamljiv posao. Jer, primarni dileri na aukcijama, uglavnom, placaju više nego što država traži za takve hartije, da bi ih potom preprodali, kao nerizicne hartije, ostvarujuci na sekundarnom tržištu dobit u razlici u ceni.

Opasno preuzimanje
Aktuelnim Zakonom o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata, koji je dobrim svojim delom u sukobu sa drugim zakonima i podzakonskom regulativom, na snagu su stupile i odredbe koje prete urušavanju potencijala likvidnosti tržišta akcija, pre svega uvodenjem instituta „ponude za preuzimanje akcija”, koji je tržište kapitala pretvorilo u tržište firmi!
Problem je u zakonskom konceptu kojim se ne predvida obaveza kupca koji stekne znacajniji paket akcija, da mora i od ostalih manjinskih akcionara, pod istim uslovima, da otkupi i preostali ponudeni akcijski kapital.
Umesto sankcionisanja menadžmenta firmi zbog izbegavanja zakonske obaveze da potpiše i objavi Prospekt kako bi se akcije ukljucile na organizovano tržište odmah po uknjižbi u Centralni registar, uvedena je ponuda za preuzimanje koju zainteresovani kupci upucuju akcionarima javnih društava cije akcije se ne nalaze na berzi, pa nije poznata ni njihova tržišna cena.
Da alarm nije ukljucen bez razloga pokazuje i to da se ponude za preuzimanje akcija dobrih preduzeca sve više afirmišu kao zamena za tržište.
Cak i nakon sprovedene ponude za preuzimanje akcije tih preduzeca ne dolaze na organizovano tržište, koje se izbegava zbog toga što na berzi postoji konkurencija malih investitora, cije aktivno prisustvo podstice rast cena akcija, povecavajuci likvidnost, što nije u interesu „preuzimaca”.
To znaci da su odgovorom na preuzimanje mali akcionari, koji prodaju akcije po ceni „daj šta daš”, lišeni mogucnosti da tržišno testiraju vrednost akcija koje poseduju, kao i da aktivno, svojim prodajnim nalozima, i uz adekvatnu, potpunu i blagovremenu informisanost, ucestvuju u formiranju tržišne cene.
Kako ponuda za preuzimanje nije „srpski specijalitet” vec je opšte poznat i prihvacen institut na svim tržištima, bilo bi uputno da i u našem zakonodavsvu bude:pažljivo i detaljno regulisano posebnim zakonom ili delom korporativnog zakona, a primenjeno tek nakon trgovanja akcijama javnih društava na organizovanom tržištu oslanjanjem na tržišnu cenu kao repernu.
Na taj nacin su neki naši susedi, koje hitaju u clanstvo Evropske unije rešili problem preuzimanja.
Na njihovim uredenim tržištima, nije moguce preuzeti kompaniju ukoliko se njenim akcijama nije prethodno trgovalo na berzi u periodu od pola godine najcešce. Na taj nacin se utvrduje i relacija izmedu najviših cena akcija ostvarenih u berzanskom prometu s cenom iz ponude za preuzimanje.

Siniša Krneta
rukovodilac trgovanja na Beogradskoj berzi.

DANAS SASTANAK LABUSA SA MALIM AKCIONARIMA CENTROPROIZVODA

Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus sastace se danas sa predstavnicima Udruženja malih akcionara "Centroproizvoda", potvrdeno je iz kabineta Labusa. Udruženje malih akcionara Centroproizvoda najavilo je da ce izneti svoje stavove i tražiti da budu zašticeni njihovi i interesi države, "u ovom slucaju pljacke državne i licne imovine". Iz Udruženja isticu da je nelegalnom dokapitalizacijom "Centroproizvoda" ošteceno 4.000 malih akcionara.

Mali akcionari cacanskog Duvana sudskim putem traže poništavanje ugovora sa Alfa papirom

Udruženje manjinskih akcionara cacanskog preduzeca Duvan a.d. pokrenulo je pred Trgovinskim sudom u Cacku sudski spor zahtevajuci da se poništi ugovora o osnivanju preduzeca Alfa papir u selu Slatina, koje koristi poslovni prostor i opremu, a u Udruženju Mali akcionar Duvan a.d. Cacak, tvrde da je to vlasništvo njihovog preduzeca. Preduzece Alfa papir formirano je nakon aukcijske privatizacije cacanskog preduzeca Duvan i tom prilikom je pod zakup uzet pogon preduzeca Duvan u selu Slatina.
- Indikativno je da je odmah nakon privatizacije Duvana dotadašnji v.d. direktora tog preduzeca Radenko Curcic postao suosnivac firme Alfa papir. Pada u oci i cinjenica da je pogon u Slatini u vreme dok je Curcic bio na celu Duvana poslovao nerentabilno, što ilustruje podatak da je u januaru i februaru 2003. godine ostvaren prihod od samo 7.000 dinara, da bi odmah posle privatizacije Duvana i osnivanja preduzeca Alfa papir u nekadašnjem slatinskom pogonu ostvaren prihod dovoljan da se Duvanu plati zakup u iznosu od 40.000 dinara, porez od oko 8.000 dinara, plate, doprinosi, racuni za komunalije i rate za otplatu mašina za konfecioniranje papira. Netacna je i tvrdnja da je oprema vredna 270.000 evra, za koju se Duvanu placa zakup od 40.000 dinara, vlasništvo preduzeca Alfa papir, što cemo dokazati pred sudom - kaže u izjavi za Danas Dragan Grandic, predsednik Udruženja manjinskih akcionara preduzeca Duvan a.d.
Akcionari, takode, ukazuju na cinjenicu da je ugovorom o osnivanju preduzeca Alfa papir predvideno da Radenko Curcic, koji je kako oni tvrde, uložio samo 4.000 dolara, bude vlasnik 90 odsto vrednosti firme, dok je Duvan koji je uložio 400.000 evra u nekretninama i opremi, vlasnik deset odsto kapitala novoosnovanog preduzeca.
- Još veci apsurd predstavlja podatak da Duvan koji je inace suvlasnik preduzeca Alfa papir sam sebi placa zakup poslovnog prostora i opreme. Zato pitamo Curcica kako je moguce da je pogon u Slatini u vreme dok se on nalazio na celu našeg preduzeca poslovao nerentabilno a sada je to uspešna firma, kako on tvrdi. Radnici Duvana još uvek pamte kako su u procesu privatizacije "zaboravljeni" oprema i nepokretnosti u Slatini vredni više od 15 miliona dinara. Sve ovo nas navodi na sumnju da je ovakav osnivacki ugovor, krajnje štetan za Duvan zapravo nagrada za svojevremenu "zaboravnost" - tvrdi Grandic.
Radnici cacanskog preduzeca Duvan pre svega ocekuju odgovor na pitanje, na koji nacin je preduzece Alfa papir kupilo pogon u selu Slatina, na ime cega je do sada Duvanu isplaceno samo 3,3 miliona dinara s obzirom na to da ništa nije fakturisano, a što zakon izricito zabranjuje.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta