Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NESPORAZUMI OKO „KNjAZA MILOŠA”

„Emisio broker”je zastupao interese malih akcionara „Knjaza Miloša” od 20. juna 2003. godine, kada je potpisan Ugovor sa aktivom penzionera akcionara te kuce, izjavio je za naš list menadžer te kuce Boško Markovic, demantujuci ucestale navode u javnim glasilima da je firma u kojoj radi zastupala FPP Balkan.
On je posebno ukazao na to da su se nadležni državni organi, a pre svih Agencija za privatizaciju u vreme dok je na njenom celu bio Branko Pavlovic, oglušili o molbe i zahteve Aktiva akcionara – penzionera, za razgovor na kojem bi podneli dokaze o ugrožavanju njihovih vlasnickih prava.
„Politici” je dostavljena kopija dopisa Aktiva akcionara upucenog 12. jula ove godine tadašnjem direktoru Agencije za privatizaciju Branku Pavlovicu, aktuelnom savetniku malih akcionara „Knjaza”.
U dopisu, koji su zajednicki potpisali „Emisio broker” i Dragutin Radovanovic, izmedu ostalog, ukazuje se na „nevidenu opstrukciju generalnog direktora preduzeca „Knjaz Miloš” Radenka Marjanovica, nastojanja da ostvarimo svoja legitimna prava na upravljanje i prodaju akcija u sopstvenom vlasništvu”.
Takode se ukazuje i na „strahovitu neefikasnost i nemotivisanost nadležnih državnih organa” da „stanu na put bezakonju, malverzacijama ... i svojim gradanima obezbede Ustavom zagarantovano pravo raspolaganja licnom imovinom”.
U tekstu se, nadalje, ukazuje na ignorisanje zahteva akcionara upucenih generalnom direktoru „Knjaza Miloša” – da potpiše prospekt za organizovanje javne aukcije.
Uprkos ocekivanju da „hitno” a najkasnije do 20. jula ove godine organizuje sastanak sa Aktivom akcionara penzionera „Knjaza Miloša”, tadašnji direktor Agencije za privatizaciju se oglušio o to, premda su deonicari ponudili da „dostave na uvid svu dokumentaciju sa kojom raspolažu i da daju svoj doprinos u rešavanju ovog problema”.
„Do tog sastanka sa Pavlovicem nikad nije došlo”, tvrdi Markovic.
– Problemi koji nalikuju haoticnom stanju u prometu akcijama „Knjaza Miloša” su eskalirali nakon što sam smenjen sa mesta direktora Agencije za privatizaciju, izricit je Branko Pavlovic, demantujuci navode „Emisio brokera” da je odbio da primi akcionare te kuce.
Obaveza direktora Agencije jeste da forsira strategiju, što sam u vreme dok sam bio na njenom celu i nastojao. U to vreme glavna aktivnost Agencije je bila priprema za formiranje vecinskog paketa akcija „Knjaza Miloša”, podseca Pavlovic.
Istovremeno, nastojali smo da utvrdimo da li država ima strategiju privatizacije firmi koje se bave eksploatacijom prirodnih resursa, odnosno da li je spremna da odloži prodaju „Knjaza” do promene propisa kako bi se omogucilo da akcije u posedu Akcijskog fonda postanu upravljacke. Pritom smo predlagali hitno donošenje Zakona o investicionim fondovima koji bi omogucio da i država, posredstvom nekog od državnih fondova, stekne vecinski paket u „Knjazu” koji bi zadržala pet godina dok se ne bude definisala nacionalna strategija u oblasti korišcenja prirodnih resursa.
S obzirom na to da nismo dobili jasan odgovor na naša pitanja u dogovor sa „Emisio brokerom”, koji je tada okupio oko 16 odsto akcionara, i menadžmentom, poceli smo pripremu formiranja paketa akcija radi tenderske prodaje, koja je trebalo da saceka definisanje strategije. To se, medutim, nije desilo.

Investitori traže vecu sigurnost

Restrukrutiranje privrede predstavlja polaznu tacku u strategiji Vlade Srbije. Do kraja godine naša zemlja trebalo bi da zaokruži zakonski okvir, koji ce omoguciti potpunu sigurnost stranim investitorima - izajvio je juce na konferenciji o srpsko - nemackim trgovinskim odnosima Ljubiša Jovanovic, zamenik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom uz napomenu da je Srbija vec "donela" niz poreskih olakšica za strane investitore.
On je podsetio da su investicije cija vrednost premašuje 10 miliona dolara, oslobodene placanja poreza na deset godina, dok porez na kapitalnu dobit inosi 10 odsto, što je jedna od najnižih stopa u Evropi. Torsten Klete, direktor Saveza nemackih privrednih komora najavio je da bi za dve do tri godine u Srbiji mogla da bude osnovana nemacka bilaterelna privredna komora, što bi ubrzalo ulazak Srbije u Evropsku uniju.

Krediti za obveznice stare devizne štednje

Delta banka je za sve vlasnike obveznica stare devizne štednje uvela još jednu novu uslugu. Povodom Dana štednje, od 1. novembra uvodi novi gotovinski kredit na osnovu obveznica stare devizne štednje koji ce se odobravati u Beogradu, Novom Sadu, Požarevcu i Leskovcu. Iznos kredita je od 1.000 do 100.000 evra.
Banka odobrava 80 odsto od tržišne vrednosti obveznica (na dan podnošenja zahteva i otvaranja vlasnickog racuna) kao maksimalni iznos kredita. Za ovu vrstu pozajmice ne traži se provera kreditne sposobnosti korisnika kredita. Za otplatu na 12 meseci kamata je šest odsto godišnje, za 36 meseci 6,5 odsto, za 60 meseci 7,5 odsto.

Potrebni partner i milijardu evra

Strateško partnerstvo sa stranim kompanijama potrebno je Naftnoj industriji Srbije što pre, kako bi mogla da obezbedi neophodna ulaganja u svoje kapacitete, kažu u Naftnoj industriji Srbije. Ova ulaganja procenjuju se na više od milijardu evra i uslov su za opstanak nacionalne naftne kompanije.
Predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike i Naftne industrije Srbije prethodnih meseci obavljaju razgovore sa potencijalnim partnerima. Ovi razgovori bice nastavljeni i imaju cilj da se što pre potpišu ugovori o strateškom partnerstvu ne samo sa jednom vec sa više firmi.
"Strateško partnerstvo podrazumeva saradnju na plasiranju roba i usluga na domacem ali i na trecim tržištima, kao i ulaganje u razvoj naftne i gasne linije NIS-a. Osnovni motiv domace naftne kompanije za ovu saradnju je povecavanje vrednosti kompanije. Lista kandidata za stratešku saradnju nije konacna. Kao što ne znaci da ce odabrani partneri imati prednost u procesu privatizacije", objašnjavaju u NIS-u.
U kompaniji kažu da zasad nije poznat tacan modalitet strateške saradnje. Postoji mogucnost da potencijalni partneri kroz ulaganja u kapacitete postanu odmah vlasnici tih delova NIS-a, ili da samo dobijaju odredene usluge i proizvode u visini svojih investicija. Ako se primeni prvi nacin to bi znacilo da posle "partnerstva" i nece biti potrebe za privatizacijom.
Na listi potencijalnih partnera nalaze se ruski "Lukoil", Madarski MOL, austrijski OMV, slovenacki "Petrol", grcki "Helenik" i kineski "Sajnohem".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta