Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Osnovan Informacioni centar za akcionare vršacke regije

Akcionarska društva iz Vršca, brokersko dilersko društvo "Intersiti broker" i Medunarodni centar za razvoj finansijskog tržišta osnovali su danas Informativni centar za akcionare vršacke regije, prvi centar te vrste u Srbiji. Stojan Dabic iz "Intersiti brokera" kazao je juce na svecanosti u hotelu "Srbija" u Vršcu da novoosnovani centar treba da bude servis akcionara iz vršacke regije, napominjuci da je ideja o njegovom osnivanju potekla upravo od akcionara. Prema njegovim recima, Vršac bi, uz pomoc novoosnovanog centra, trebalo da postane neka vrsta obrazovnog centra za ucesnike na tržištu.

Bojan Dimitrijevic, ministar trgovine, turizma i usluga u Vladi Srbije, o privatizaciji C marketa, r

- Kada je rec o privatizaciji trgovinskih lanaca, najznacajniji interes države jeste da štititi uslove potpune konkurencije u kojima mora biti mesta i za strane i za domace firme. Takvi uslovi, po pravilu, kao rezultat imaju najniže cene i najbolji asortiman ponude robe. Cilj Vlade je da stvori jake domace trgovinske lance zbog toga što se preko njih prodaje roba domaceg porekla. To je i razlog zbog koga je Ministarstvo za trgovinu i turizam pokrenulo akciju "Kupujmo domace". Mislim da samo jaki domaci lanci mogu da zaštite nacionalnu proizvodnju, kaže u razgovoru za Danas Bojan Dimitrijrevic, ministar trgovine, turizma i usluga u Vladi Srbije, odgovarajuci na pitanje kakav je stav Vlade kada je rec o privatizaciji trgovinskih lanaca.
- Država, medutim, ne može da se meša ni na jedan nacin, jer nema i ne treba da ima bilo kakva ovlašcenja kako u trgovinskom sektoru, tako u privredi u celini. Sve treba prepustiti iskljucivo domacim firmama, koje moraju same da se organizuju i same da se štite. Vlada je trenutno jedino zainteresovana za formiranje jakog nacionalnog konzorcijuma koji ce izaci sa ponudom da preuzme akcije zaposlenih, onako kako je to uradio slovenacki Merkator. Država ne može da otkupljuje akcije i pozajmljuje novac firmama, a ne može ni da ih organizuje, jer to ne bi bila dobra poruka za zemlje evropske unije i strani kapital. Vlada može, samo u nacelu, da podrži odluke koje donesu domace firme.

Kako komentarišete najavu formiranja dva konzorcijuma (jedan je formirao C market, a drugi Privredna komora Srbije)? Da li je to, ustvari, kontra ponuda onoj koju je izneo Merkator?
- Dva nedavno formirana jaka konzorcijuma jesu kontra ponuda Merkatoru. Ali, i ponuda Merkatora je sasvim legitimna, u skladu sa zakonom i tržišnim pravilima igre. Država ima oko 14 odsto akcija, ona može na neki nacin da se ukljuci kao partner u tu utakmicu, ali je najvažnije da država ne bude arbitar, jer je nama prioritet da u našu zemlju ude strani kapital koji ce omoguciti formiranje stranih lanaca i hipermarketa. Kao što je javnosti poznato, Metro ce vec sledece godine otvoriti svoje prodavnice u našoj zemlji. Oni su samo cekali fiskalizaciju i Zakon o porezu na dodatu vrednost. I u tom slucaju, kao i u slucaju Merkatora, 70 odsto robe mora biti domaceg porekla. To je ujedno strategija Vlade Srbije i važice za sve koji budu ulagali u našu privredu.

Strane firme, poput Merkatora i Metroa su vec ili se spremaju da udu na naše tržište, ali domacim firmama to isto nije omoguceno na stranim tržištima. Da li treba insistirati na reciprocitetu?
- U tržišnoj privredi ne postoji pravi reciprocitet. Reciprocitet je stavka iz prošlih vremena. Ne možemo da zahtevamo reciprocitet kad je, primera radi, Metro u pitanju, jer nismo u stanju da napravimo jedan dobar trgovinski lanac u kome bismo prodavali konkurentnu robu u Francuskoj, Nemackoj i Velikoj Britaniji. To zasad nije realno. U ovom momentu mi jedino imamo ugovor sa Rusima, koji precizira izgradnju ruske trgovinske kuce u Beogradu i izgradnju srpske trgovinske kuce u Moskvi. Cak smo dobili ponudu da u Moskvi kupimo zemljište bez licitacije, što je za nas, morate priznati, velika olakšica.

Turizam je u razvijenim zemljama jedan od pet najvažnijih privrednih grana. Kakvi su planovi Vlade Srbije kada je rec o domacem turizmu? Da li se mogu ocekivati veca budžetska sredstva?
- Nažalost u Srbiji, pa cak ni u Vladi, nema dovoljno svesti o tome koliko je turizam uopšte isplativ. Turizam bi trebalo da nam bude jedna od najvažnijih izvoznih grana u zemlji. Ove godine je za taj resor izdvojeno 70 miliona dinara za subvencije i 70 miliona za promociju turisticke privrede. To je skoro ništa. Prema Predlogu novog zakona o turizmu, za tu privrednu granu planirano je 500 miliona dinara. Naša ideja je da najveci deo tih sredstava poverimo Fondu za razvoj ili nekoj banci putem javnog konkursa, koja bi preko kredita podsticala razvoj turizma.

Kada ce Predlog zakona o turizmu uci u skupštinsku proceduru i koje su novine na kojima se taj akt bazira?
- O Predlogu zakona o turizmu poslanici ce najverovatnije raspravljati ovog meseca. Jedna od novina u Predlogu zakona je turisticka naknada, koja predstavlja jednu vrstu turisticke rente od koje ce 80 odsto sredstava ici opštinama, a preostalih 20 odsto ce se slivati u Fond za razvoj. Ta sredstva ce se koristiti za reklamne materijale, propagandu, promociju. Efekti tog zakona, medutim, bice vidljivi tek krajem 2005. godine zbog kreiranja niza pratecih dokumenata kojima ce biti definisana turisticka naknada cija ce visina zavisiti od toga kojoj turistickoj regiji pripada. Tako ce u turisticke regije prvog ranga biti uvršten Kopaonik i Zlatibor za koje ce važiti posebne cene. Još jedna novina u Predlogu je i boravišna taksa. Buducnost je u rukama privatnog sektora. Nema turizma bez privatnog sektora i jeftinih kredita. Stranci su zasad zainteresovani da ulažu u Kopaonik, u lokacije oko Dunava, a interesuju ih i banje u Srbiji. Zbog toga je u pripremi sastanak sa Agencijom za privatizaciju i Ministarstvom za privredu i privatizaciju kako bismo ubrzali privatizaciju hotela u banjama. Insistiracemo da privatnici zadrže dosadašnju namenu hotela u narednih 10 godina i urade biznis plan. Ubrzacemo i privatizaciju nekih beogradskih hotela. Primera radi, Akor je zainteresovan za hotele Metropol i Moskvu. Pored ovoga, do kraja godine trebalo bi da stupi na snagu Zakon o javnim skijalištima i Zakon o banjama.

Poslednjih godina javnost sve više zaokupljaju cesti sukobi na relaciji Udruženje turistickih agencija-Ministarstvo za turizam i to sve, na žalost, preko leda turista. Nedavno smo imali i slucaj turisticke agencije Fantazija. Ima li kraja tim nesporazumima?
- Nesuglasice nisu tako velike kakvim ih Udruženje prikazuje. Poslednjih dana imali smo dosta sastanaka i stvari su se posle slucaja Fantazija tursa umnogome promenile. Najveci problem je bio novi Predlog zakona o turizmu. Naime, nisu im odgovarale kaznene odredbe, medu kojima su, osim novcanih, predvidene i kazne oduzimanja licence za rad nakon dva puta ponovljenog istog prekršaja. Kako bi se stvari sredile do kraja, uskoro cemo zakazati Savetovanje sa turistickim organizacija na kome cemo razgovarati o Predlogu zakona i "spornim" odredbama.

FPP Balkan limitid : Bubalo i Labus prekoracili ovlašcenja

Kompanija FPP Balkan limitid juce je u otvorenom pismu zvanicnicima Republike, optužila pojedine funkcionere Vlade Srbije da su ucestvovali u sprecavanju te kompanije da bude ukljucena u nastavak kupovine akcija arandelovackog preduzeca "Knjaz Miloš". Povodom dokapitalizacije te fabrike, FPP Balkan limitid je objavio u jucerašnjim izdanjima " Vecernjih novosti", "Glasa javnosti" i "Blicu" otvoreno pismo predsedniku Srbije Borisu Tadicu, premijeru Vojislavu Koštunici i predsedniku Skupštine Srbije Predragu Markovicu.
U pismu se, pored ostalog, navodi da "u tom nasilnom cinu, kojim je akcionarima oduzeto neprikosnoveno pravo raspolaganja vlastitom imovinom, ucestvovali su, nadamo se bez vašeg znanja, i predstavnici države, na cijem ste vi celu". FPP Balkan limitid je saopštio da ce o svim spornim pitanjima,"a posebno o postupanju visokih predstavnika Vlade, obavestiti celokupnu medunarodnu javnost, pre svega medunarodne finansijske organizacije" i da ce "ukoliko bude primoran, potražiti zaštitu svojih prava i svog ugleda pred domacim i medunarodnim sudovima".
Ta kompanija je navela da je ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i koordinator Ministarstva privrede Predrag Bubalo izjavio vec 16. avgusta da Komisija za hartije od vrednosti "nije uradila dobro" kada je 12. avgusta potvrdila ponudu Balkan limitida. Ocenjujuci da se Bubalo time "grubo umešao u rad drugog državnog tela", kompanija je navela da je "to bio samo prvi u nizu prekršaja visokih državnih cinovnika koji su bez ikakvih posledica narušavali proces otkupa akcija kompanije ‘Knjaz Miloš‘". U otvorenom pismu se navodi da je dan nakon otvaranja ponuda 10. septembra, "proces ponovo ometen još jednom intervencijom državnih organa", kada su "Agencija za privatizaciju i Akcijski fond svojim pozivom, po formi identicnoj ponudi za preuzimanje, stvorili privid o cinjenicama i okolnostima od uticaja na cenu akcija". FPP Balkan limitid je ocenio i da je potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus grubo prekoracio ovlašcenja i postupio suprotno zakonu, kada je obecao grupi radnika "Knjaza Miloša", da nece biti "daljeg preknjižavanja akcija", ni dokapitalizacije "Knjaza Miloša", dok su, istovremeno, Akcijski fond i Agencija za privatizaciju uputili javni poziv za prodaju zajednickog paketa akcija. Kompanija je, takode, navela da je rec o "grupi instrumentalizovanih radnika ‘Knjaz Miloša’" koja je 28. septembra tražila od Komisije za hartije od vrednosti da FPP Balkan limitidu zabrani dalju kupovinu akcija, što je komisija odbila.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta