Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„SOJAPROTEIN” POVECAVA IZVOZ

Kupci iz Rusije pokazuju ogromno interesovanje za sojino brašno iz naše zemlje. Po procenama direktora “Sojaproteina” Stanka Popovica, ova becejska kompanija bi na rusko tržište mogla izvesti cak 50.000 tona ove preradevine i zaraditi tridesetak miliona evra, ali ce plasman ipak biti skromniji, jer mora da se vodi racuna o domacem tržištu, a ogranicavajuci faktor je i transport.
-”Sojaprotein” ce ove godine u Rusiju izvesti oko 6.000 tona sojinog brašna vrednog oko 3,5 miliona dolara, što je duplo više nego lane- kaže Popovic.-Kada bismo imali transportne mogucnosti prodalo bismo oko 12.000 tona, dok je plasman od 50.000 tona moguc samo kada bi domaca proizvodnja soje bila mnogo veca nego što je sada slucaj, pa da je imamo dovoljno i za domace potrebe i za izvoz.
Kao razlog za tako veliko interesovanje Rusa za našu soju i njene preradevine Popovic navodi cinjenicu da kod nas nema genetski modifikovanih biljaka.
-Do prošle godine u Rusiji se nije vodilo puno racuna o tome da li se koristi prirodna ili GMO soja, ali su se stvari lane promenile- kaže Popovic.- Pod pritiskom organizacija koja brinu o pravima potrošaca i “zelenih” prošle godine je sprovedena kontrola prehrambenih proizvoda i utvrdeno je da je u 90 odsto slucajeva za njihovu proizvodnju korišcena GMO sojino brašno.U onih 10 odsto “cistih” proizvoda korišceno je prirodno sojino brašno i to ono koje je kupljena od “Sojaproteina”, što je objavljeno u ruskim medijima i predtavljalo je odlicnu reklamu. Nakon toga oni koji su kupovali od velikih kompanija želeli su da sojino brašno kupuju od “Sojaproteina”, ali mi, na žalost, svima ne možemo da izademo u susret.
Popovic kaže da je soja veoma perspektivna poljoprivredna kultura i da bi trebalo da je zasejemo na cak 200.000 hektara, umesto na 125.000 hektara, na koliko je sada.”Sojaprotein”je ove godine otkupio 250.000 tona soje, što je najbolji rezultat u istoriji preduzeca i za cak 50.000 tona više od do tada rekordne 2001. godine, kada je preuzeto 198.000 tona.
-Isplata soje tece bez ikakvih problema i oni koji žele novac mogu ga dobiti u roku od 24 casa. Proizvodacima je ponudeno nekoliko opcija. Za one koji žele pare odmah cena soje je 12 dinara po kilogramu, za one koji se odluce n aisplatu u tri rate 13 dinara,a za isplatu na šest meseci 14 dinara.

Bambi: Privatizacija dobar potez

Skupština akcionara Koncerna zdrave hrane "Bambi" a.d. ocenila je veoma uspešnim dosadašnji proces privatizacije ove kompanije. Na jucerašnjoj sednici izraženo je uverenje da ce se u bliskoj buducnosti potvrditi znacaj ovog kapitalnog posla u vidu stranog ulaganja pod nazivom "New world value fund" i obavljenu dokapitalizaciju.
Inicirane su neophodne izmene i dopune Statuta koje predstavljaju zakonski okvir za novu organizaciju Koncerna a izabrani su i novi clanovi Upravnog odbora Bambija - Zoran Đerkovic, Srdan Savic, Ratko Kuprešak, Svetlan Petrovic, Peter Nagle, Marko Petrovic i Milica Rakovic.
Za novog predsednika Nadzornog odbora izabran je Filip Filipovic, dok ce novi clanovi odbora biti Mirko Vasiljevic, Ljiljana Živanovic, Dejan Pavlovic i Branislav Vukosavljevic.

Država dala Zastavi novu šansu

U Zastavi koja vec dve - tri godine unazad traži da se reguliše uvoz, posebno polovnih automobila, juce nisu skrivali zadovoljstvo zbog Uredbe Vlade o ogranicavanju uvoza "polovnjaka".
- Država je Zastavi ponovo dala šansu, i mi cemo je sigurno iskoristiti - izjavio je za Danas pomocnik generalnog direktora Grupe Zastava vozila za strateški marketing Ljubiša Jankovic.
On kaže da niko ne može da spreci domace kupce koji imaju novac da kupuju nove automobile inostranih proizvodaca ali dodaje da i Zastavi treba dati šansu da konkuriše evropskom i svetskim proizvodacima vozila koji ovde prebacuju svoje "krševe". Osim toga, Jovanovic smatra i da ce Uredba Vlade Srbije o ogranicavanju uvoza "polovnjaka" pomoci Zastavi da brže dode do strateškog partnera.
- Iz iskustva ostalih zemalja u tranziciji znamo da strateški partneri traže zaštitu tržišta na koja ulažu. To se dešavalo, kad je automobilska industrija u pitanju, u Sloveniji, u Madarskoj, u Slovackoj i u drugim državama. U svim državama u tranziciji carinska stopa na uvoz automobila, pre no što su inostrane kompanije u njima izgradile svoje pogone, iznosile su izmedu 35 i 37 odsto. Te carinske stope su kasnije, u roku od šest godina, sukcesivno smanjivane, ali je domace tržište na pocetku bilo zašticeno.
Od ogranicavanja uvoza polovnih automobila koristi ce, smatra naš sagovornik imati i država. On podseca da država godišnje zbog uvoza "polovnjaka" posredstvom lažnih faktura gubi oko 70 miliona evra.
I predsednik Sindikata Fabrike automobila Zoran Mihajlovic kaže da je informacija o zabrani uvoza "polovnjaka" starijih od tri godine ohrabrujuca za Zastavu.
- Mislim da prve efekte odluke možemo da ocekujemo pocetkom naredne godine, kaže Mihajlovic.
Za razliku od poslovodstva i sindikalaca Zastave, clan Medunarodne menadžerske akademije prof. dr Branko Ivkovic smatra da je Uredba Vlade o zabrani uvoza polovnih vozila starijih od tri godine "tipicna politicka odluka, koja nije u skladu sa proklamovanim reformskim stremljenjima u Srbiji".
- Mislim da ta uredba nece pomoci Zastavi, a da ce stvoriti uslove za uvoz automobila preko Crne Gore - tvrdi Ivkovic.

Nema opasnosti od monopola
Zastava nece postati monopolista na domacem tržištu, jer u toj fabrici još uvek nema prave proizvodnje automobila. U trenutku kad u Zastavi pocne proizvodnja, odnosno kad ta fabrika nade strateškog partnera, onda ce ova uredba o ogranicavanju uvoza polovnih vozila postati besmislena - istice prof. dr Branko Ivkovic.

Viši trgovinski sud u Beogradu obustavio stecaj u Kompaniji Inex interexport

Clanovi Udruženja za zaštitu osnivackih prava i imovine "Inex - sistema" koga cine bivši radnici ovog preduzeca dobili su rešenje Višeg trgovinskog suda u Beogradu kojim se stecajni i likvidacioni postupak koji je nad Holding Kompanijom "Inex interexport" pokrenut još 2002. godine obustavlja. Imajuci u vidu tu cinjenicu 500 bivših radnika Inexa, koji se vec dve godine nalaze na birou rada, zahtevaju da budu vraceni na posao jer smatraju da su rešenja na osnovu kojih su dobili otkaze sada ništavna.
Kako je na konferenciji za novinare izjavio potpredsednik udruženja Nenad Minic radnici su izabrali i nove organe upravljanja ali su od marta u više navrata spreceni da izvrše upis u sudski registar sa obrazloženjem službenika da se na njih vrši veliki pritisak da to ne ucine.
On je podsetio da je u periodu od 1990. godine sistematski radeno na rastakanju imovine ove kompanije kroz zakljucivanje štetnih ugovora i osnivanje zavisnih preduzeca u inostranstvu.
- Inex je tiho privatizovan još 1990. godine stvaranjem paralelne ino-mreže u inostranstvu. Beckim sporazumom, sa svega 200.000 dolara osnivackog kapitala osnovano je Mešovito preduzece za medunarodno poslovanje, sa predstavništvima u Cirihu, Becu, Moskvi. Ubrzo nakon toga u zemlji se osniva Holding Inex-export na ciji racun ubrzo pocinju da pristižu potraživanja tih preduzeca i mi sumnjamo da je imovina Inexa rastakana kroz fiktivne dugove tih preduzeca, koja su formirana na ime fizickih lica - kaže Minic.

Do 30.000 dinara za akciju "Knjaza"

U poslednjoj trci za "Knjaz Miloš" ocekuju se najmanje tri, a najviše pet ponuda potencijalnih kupaca. U njihovim krugovima kalkuliše se da cena jedne akcije arandelovacke fabrike može da dostigne plafon od 30.000 dinara, a najniža cifra sa kojom se kalkuliše nije ispod 25.000 dinara po akciji. Izvesno je da ce javnu ponudu Komisiji za hartije od vrednosti dati multinacionalna kompanija "Danone", zajedno sa Divcem, zatim slovenacki "Laško", a pominju se i investicioni fondovi.
Prema informacijama iz Arandelovca, menadžment je ovih dana imao razgovore sa predstavnicima "Danona" i "Laškog", a prema tvrdnji jednog od direktora "Knjaza", koji je želeo da ostane anoniman, i investicioni fondovi su povodom davanja svoje ponude za otkup akcija fabrike kontaktirali Agenciju za privatizaciju.
Inace, od ponedeljka 11. oktobra pocinje poslednji krug trke kupaca za arandelovacku fabriku. Od tog dana u 12 casova, pa sve do 29. oktobra, taje rok u kojem prvi ponudac može da preda Komisiji za hartije od vrednosti svoju ponudu, a ocekuje se da to upravo bude dvojac "Danone" - Divac.
Država, udružena sa sitnim akcionarima fabrike, nudi na prodaju 71,87 odsto kapitala "Knjaza", pri cemu je minimalni paket koji mora da se kupi 50,01 odsto ili 182.750 akcija. Maksimalan broj akcija koji se nudi je svih 365.425 komada ili ceo kapital fabrika, jer postoji mogucnost da FPP "Balkan", koji je vec kupio 25,03 odsto kapitala fabrike, sada deponuje odnosno proda svoje akcije nekom od ponudaca.
U krugovima bliskim Vlade Divcu ne kriju da ce finansijski udeo našeg košarkaša u zajednickoj ponudi sa "Danoneom" biti manji, kao i da ce ova kompanija, prva u svetu po proizvodnji mineralne vode, i logisticki voditi celu pricu.
Goran Mrda, izvršni direktor Agencije za privatizaciju, kaže da ce pri izboru kupaca - u slucaju da stigne više od jedne ponude - cena akcije, koja ne sme biti niža od 20.000 dinara, biti presudna imajuci u vidu da svi moraju da prihvate socijalni i investicioni program da bi njihova ponuda bila uopšte razmatrana. To podrazumeva investicije od 20 miliona evra u prvoj godini, kao i da tri godine nema otpuštanja radnika. Onaj ko se prvi javi Komisiji za hartije od vrednosti ima prednost jer postaje pobednik, ako, kojim slucajem, konacne ponude budu identicne.

CACANSKA „SLOBODA” U PROMENAMA

Kompanija „Sloboda” iz Cacka u pregovorima je sa ruskom spoljnotrgovinskom kucom „Rosoboroneksport”, koja se bavi prometom naoružanja i vojne opreme, oko prodaje dela imovine najvece fabrike u ovom delu Srbije. Moguci kupci poslali su pismo o namerama Agenciji za privatizaciju, Ministarstvu odbrane i privrede i na „meti” su im, pored „Slobode”, još i „Prva petoletka” iz Trstenika i „Milan Blagojevic” iz Lucana.
– Rusi su zainteresovani za kupovinu delova vojne industrije, izmedu ostalog i nekih pogona u „Slobodi”. Medutim, pošto je fabrika namenske proizvodnje u državnoj svojini i državnom interesu ona ce to i ostati. Posle toga su kupci poslali pismo s porukom da ce kupiti ono što je na prodaju, rekao nam je juce inženjer Radomir Ljujic, generalni direktor kompanije „Sloboda”.
„Sloboda” je spremna da proda svoju fabriku aparata za domacinstvo, štednjaka i usisivaca, i taj civilni program je neminovno pred privatizacijom.
– Bez obzira na to što „Rosoboroneksport” nije iz te branše, njihova ponuda bi za nas bila odlicno rešenje, jer kao državno preduzece razvijenom mrežom svojih preduzeca pokrivaju citavu Rusiju. Prošle godine imali su promet od 5,6 milijardi dolara, napominje Ljujic.
Cacanska fabrika postoji 56 godina i sada je pred restrukturisanjem, po studiji koju su uradili Ekonomski institut i kompanija „Deloit i Tuš”. Vec ovog meseca predstoji jedan znacajan skup u Ministarstvu odbrane oko toga, ali se vec zna da ce vojni deo ostati u državnom posedu, dok civilni mora u privatizaciju.
Preduzece danas ima 2.734 zaposlena, od toga 1.100 u fabrici aparata, i sacinjen je predlog socijalnog programa. On predvida ne nasilno napuštanje fabrike vec dobrovoljni odlazak, i dobio je podršku rukovodstva, upravnih odbora i sindikata. Po tom programu višak je 512 zaposlenih, 282 u civilnom i 230 u vojnom delu.
Ukoliko vlada prihvati predlog socijalnog programa u celosti, trebalo bi da obezbedi 300 miliona dinara za njegovo ostvarenje. U programu je istaknut spisak zaposlenih (170) koji za dve godine ispunjavaju jedan od uslova za odlazak u penziju, dok ce još 342 radnika za odlazak da budu odredeni primenom kriterijuma za ocenjivanje. Njima bi, ukoliko vlada prihvati program, pripalo pravo na 200 evra po godini staža.
Jedan od osnovnih kriterijuma za odredivanje viška radne snage bice odsutnost sa posla u dve poslednje godine, odnosno od pocetka obnove preduzeca, izuzev cekanja na posao mimo svoje volje. U zašticenoj kategoriji su zaposleni koji teško boluju, imaju teško obolelu decu ili supružnika, ukoliko oboje rade u fabrici.
„Sloboda” redovno placa radnike u namenskoj proizvodnji sa 12.000 dinara u proseku, plus topli obrok i prevoz, dok je prosecna plata u fabrici aparata 7.000 dinara, i kasni jedan mesec.

"Merkator" ce investirati 200 miliona

"Merkator" ni na koji nacin ne prisiljava akcionare "Ce marketa" da mu prodaju svoje akcije, izjavio je juce direktor "Merkatora-Srbija" Vladimir Kravcuk. - Od volje akcionara, a ne gradana koji potpisima podržavaju akciju da "Ce market" ostane u vlasništvu srpskih firmi, zavisi ko ce biti vlasnik tog preduzeca - rekao je Kravcuk.
On je dodao su od 32 firme koje su osnovale konzorcijum za kupovinu "Ce marketa", 26 dobavljaci "Merkatora". - Naši poslovni odnosi su korektni, a pravo je svakog zainteresovanog kupca da u skladu sa važecim propisima istakne svoju ponudu - naglasio je Kravcuk. Kupovinom "Ce marketa", prema njegovim recima, ne bi bili ugoženi interesi dobavljaca iz Srbije. Trenutno se u beogrdskom "Merkatoru" prodaje 33 odsto robe srpskih proizvodaca, a 80 odsto dobavljaca je iz Srbije.
- Bez ozbira na to da li ce uspeti ponuda za preuzimanje akcija "Ce marketa" - rekao je Kravcuk - "Merkator" ce nastaviti da investira u Srbiji. On je dodao da ce u narednih pet godina "Merkator" investirati oko 200 miliona evra. U pripremi je izgradnja tržnih centara u Novom Sadu i Kragujevcu, kao i hipermarketa u Zemunu.
Direktori "Klasa","Pionira" i "Famisa", ciji se proizvodi nalaze u rafovima "Merkatora" i u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, juce su potvrdili da ta kompanija na vreme ispunjava sve obaveze prema njima i ulaže u osavremenjivanje proizvodnje i obuku radnika.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta