Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U SUSRET 110. GODIŠNjICI PRVE BEOGRADSKE BERZE

Tek što je pocela sa radom - 2. januara 1895. godine - prva Beogradska berza, poznata kao Srpska berza, suocila se sa brojnim teškocama, prvenstveno u prometu „espapom” - pre svega poljoprivrednim proizvodima.
Osnovana kao mešovita berza, 21. novembra 1894. godine, „radi olakšanja zemaljske trgovine”, prema Zakonu o javnim berzama, donetom 3. novembra 1886. godine u Nišu, ta berza je imala ovlašcenja za trgovinu „svakovrsnom robom (narocito zemaljskim proizvodima) svim hartijama od vrednosti, cije kotiranje bude dopušteno, cekovima i bonovima i novcem zvececim i papirnim”.
Važenje ovog zakona prošireno je izmedu dva svetska rata na celu Kraljevinu SHS, odnosno Kraljevinu Jugoslaviju, što svedoci o tome da je rec o aktu koji je po znacaju i vizionarstvu nadilazio vreme u kojem je usvojen.

Zanemareno produktno tržište
Osnivaci berze, okupljeni oko Srpskog trgovackog društva, bili su nadahnuti uverenjem „da je izvor moci jedne države u blagostanju njenog naroda, koje se, opet, sastoji u dobro uredenoj trgovini i naprednoj narodnoj privredi, bez cega jedna država ne može napredovati niti jaka biti”, kako je rekao i prvi predsednik berze Dimitrije Stamenkovic u svom govoru prilikom svecanog otvaranja te institucije u Gradanskoj kasini.
Medutim, stvarnost se ubrzo podsmehnula ocekivanjima i nadanjima planera.
„Pokazalo se da poslovanje produktima nece moci da se tako brzo usredsredi na samoj berzi iz više razloga, a najpre otuda što javno tržište nije godilo ponajvecem broju trgovaca, cija je nedoraslost u ono vreme i bila uzrokom slabosti naše trgovine”, zapisao je Milorad Zebic, generalni sekretar Beogradske berze od 1935. do 1937. godine u svojoj publikaciji „O berzama i posebno o Beogradskoj berzi”.
Premda je Srbija onog vremena bila prevashodno proizvodac i izvoznik poljoprivrednih proizvoda, „promet je bio neznatan, nemar ondašnjih izvoznika bio je veliki, otpor raznih nazadnih elemenata nesavladiv, tako da je produktna berza 1896. godine i zatvorena. Ponovo je pocela raditi 1897. godine”, piše Zebic.
„Ukupan promet produktima na Beogradskoj berzi od njenog osnivanja, pa do Prvog svetskog rata, dakle za 19 godina, izneo je svega 9.487.860 dinara, a za 16 godina posle rata, od 1919. do 1935. godine taj promet robom je iznosio ukupno 959.337.457 dinara”, navodi Zebic.
„Ali, obim ovih poslova u odnosu na ostale berzanske poslove i na obim poslovanja produktima na drugim berzama u svetu, još ne zadovoljava”, izricit je on, objašnjavajuci da „ta grana poslovanja nije kod nas dovoljno razvijena ...iako su beogradski trgovci ovu berzu osnivali i u cilju unapredenja, olakšanja i regulisanja trgovackog prometa, misleci u prvom redu na promet zemaljskim proizvodima”.

Stvaranje zabune
„Ovakvo stanje nije dobro ni po poljoprivrednike, ni po trgovce, jer se cene poljoprivrednih proizvoda i ne odreduju više u potpunosti na produktnim berzama, niti pod njihovim uticajem, vec mimo njih. ...Sve neka bi prepuštanje jednog dela trgovine zemaljskim proizvodima u ruke organizacija akcijskih, zadružnih ili nekih drugih imalo i svog opravdanja, samo obavljanje zakljucaka kupovine mimo berze nesumnjivo šteti zemlju, unosi zabunu medu trgovce i proizvodace,”upozoravao je Zebic.
Prema njegovom uverenju, koje je i danas aktuelno, berza, „kao javno tržište, organizovano i nepristrasno vodeno i pod povoljnim uticajem sviju onih cinilaca, kojima je stalo da se proizvodnja zemaljska štiti” doprinosi „da se uspostave normalni odnosi u privredi i da trgovina zemaljskim proizvodima dobije svoj prirodni obim i znacaj”.
Generalni sekretar Beogradske berze je bio uveren u postojanje „stotine finansijskih, privrednih i nacionalnih razloga za stvaranje velike produktne berze u zemlji”.
Pritom Zebic posebno naglašava razloge koje za to imaju „državna nadleštva koja nabavljaju za vojne potrebe, ustanove državne i banovinske koje prodaju proizvode sa državnih i banovinskih imanja, savez zadruga, Povlašceno akcionarsko društvo za izvoz zemaljskih proizvoda...”
Oni bi svi trebalo da nastoje da se „bar jedan veci deo poslova u vezi s nabavkama ili prodajama zemaljskih proizvoda vrši na javnom berzanskom sastanku„, ukazuje autor knjige „O berzama”.
Pritom, on podseca i na to da je „dužnost beogradskih trgovca da zahtevaju podizanje silosa, smestišta i centralnog velikog tržišta za namirnice u Beogradu, pa i podešavanje željeznickih i parobrodskih tarifa, kako bi se stvorili preduslovi za življu trgovinu zemaljskim proizvodima, a time i za življi promet na berzi”. Jer, „bez silosa i smestilišta ne može biti razvijenih poslova sa robom i zemaljskim proizvodima”, naglašava Zebic.

Još danas ponude za „Knjaz Miloš“

Malim akcionarima „Knjaza Miloša“ koji su pridružili svoje akcije državnom paketu u Akcijskom fondu porucio bih da budu strpljivi i da cemo nakon 15. novembra izabrati šta je najbolje od pristiglih ponuda - kaže za „Blic“ Miodrag Đordevic, direktor Agencije za privatizaciju.
Danas u podne istice rok do kada zainteresovane kompanije za kupovinu akcija „Knjaza“ mogu da dostave svoje inicijalne ponude. Nakon toga, svi ponudaci u naredne dve nedelje, preciznije do 15. novembra, mogu da daju svoje konacne, poboljšane ponude u zatvorenim kovertama. Šta, ko i koliko nudi za akcije „Knjaza Miloša“ bice poznato 16. novembra.
Do sada su svoje ponude dostavili „FPP Balkan limitid“, koji je vec otkupio 25,03 odsto akcija, „Apurno“, zajednicka kompanija Vlade Divca i „Danonea“, i „Pivovarna Laško“. Prema nepotvrdenim informacijama i „Koka Kola“ i „Nestle“ su takode zainteresovani.
„FPP Balkan limitid“ zainteresovan je za preuzimanje 10 odsto akcija „Knjaza Miloša“ i ponudio je 22.000 dinara za jednu akciju. „Apurno“ daje 17.500 dinara po akciji za paket od 50,01 odsto akcija, dok „Laško“ nudi 18.000 dinara za maksimum oko 33 odsto akcija.
Na pitanje šta ce se desiti ukoliko se niko ne javi za kupovinu 72 odsto akcija, koliko iznosi zbiran državni paket kome su se pridružili mali akcionari, i da li ce u tom slucaju Agencija za privatizaciju preporuciti da se izabere neko od ova tri ponudaca, Đordevic kaže:
- Optimista sam. Još danas je moguce da se dostave inicijalne ponude za ono što smo tražili u javnom pozivu za prodaju državnog vlasništva u Akcijskom fondu i pridruženih akcionara, a to znaci minimalnu cenu od 20.000 dinara po akciji, kao i odredeni investicioni i socijalni program - kaže Đordevic.

Teška situacija u Hemijskoj industriji "Župa"

Položaj radnika u privatizovanim firmama u Rasinskom okrugu je nepovoljan, stav je Veca Saveza samostalnog sindikata Kruševca. U vecini prodatih preduzeca plate su smanjene ili zadržane na istom nivou, redukuju se prava zaposlenih po svim osnovama, a sve su cešca i otpuštanja sa posla. Ilustrativan je primer Hemijske industrije "Župa", koju je na tenderu u januaru ove godine kupila beogradska firma "Vektra M", vlasništvo Violete Josifove.
- Vlasnica "Župe" Violeta Josifova isterala je iz preduzeca 46 radnika, koje su Inspekcija rada, a zatim i sud vratili na posao. Ona, medutim, raznim manevrima ignoriše odluke nadležnih državnih organa i odbija sprovodenje pravno valjanih rešenja o vracanju radnika na posao. Sindikalno clanstvo iritira i maltretiranje zaposlenih, a posebno aktivista Samostalnog sindikata. Njima se onemogucava sindikalni rad, iako im Zakon o radu to dozvoljava, upucuju se na placena odsustva, menjaju im se radna mesta i pogoršava položaj u svakom pogledu. Gotovo šest meseci u potpunosti je onemogucen rad Samostalnog sindikata u HI "Župa", a njegovo rukovodstvo je isterano na ulicu - kaže Milenko Mihajlovic, predsednik Samostalnog sindikata Kruševca.
Jedan od retkih pozitivnih primera je AD "Henkel Merima", gde novi vlasnik "Henkel CEE" iz Beca poštuje kupoprodajni ugovor i sprovodi socijalni program u dogovoru sa sindikatima i radnicima. Po tom osnovu firmu je dobrovoljno napustilo oko 400 radnika.
Sindikalno rukovodstvo podržalo je zaposlene u HI "Župa" u njihovoj nameri da organizuju generalni štrajk, koji je zakazan za 8. novembar.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta