Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Udruženje vlasnika akcija "Štarka" optužuje menadžment za samovolju

Strucne službe fabrike "Štark" podnele su, pocetkom ove godine, tužbu Trgovinskom sudu sa obrazloženjem da je Ministarstvo za privredu neosnovano odbilo decembra prošle godine njihov zahtev za preraspodelu akcija.
Udruženje malih akcionara tvrdi da menadžment firme na celu sa direktorom Danilom Ivanovicem tužbom samo želi da odloži prodaju njihovih akcija. Uprava fabrike, odnosno strucne službe, pokrenule su i pojedinacne tužbe zaposlenih iz 1990. godine protiv fabrike i nadležnih državnih institucija. Njima je pre toga servirana prica da mogu dobiti više akcija i oni su predlog prihvatili.
Rukovodstvo fabrike je, dobivši podršku dela zaposlenih obezbedilo pokrice za svoje ciljeve, a akcionari su shvatili da su obmanuti tek na rocištu, kaže Milanka Stanimirovic, predsednica Udruženja manjinskih akcionara "Štarka".
- U firmi je planski organizovano prikupljanje potpisa radi podnošenja tužbe jer su navodno akcionari ošteceni.
Tek kada je održano rocište 18. oktobra pokazalo se da smo obmanuti jer nam nije bio predocen integralni tekst tužbe gde se od Trgovinskog suda zahteva da se, do okoncanja sudskog spora, donese privremena mera zabrane trgovine akcijama. To je cista prevara jer se naši akcionari vec mesecima bore za prodaju svojih deonica i to zajedno sa državnim paketom - kaže Stanimiroviceva i dodaje da se Udruženje akcionara izricito protivi privremenoj meri i da ce, pošto su shvatili prevaru, svi njegovi clanovi povuci tužbu.
Branko Pavlovic, bivši direktor Agencije za privatizaciju, svojevremeno je izjavio da je ova tužba potpuno neosnovana, pa je država nameravala da se udruži sa malim akcionarima i u kratkom roku proda vecinski paket. Pavlovic je tvrdio da Ivanovic smišlja probleme kao bi odložio privatizaciju, tim pre što je Ivanovic pocetkom devedesetih bio direktor pravne službe "Štarka".
- Fabrika vodi više sudskih sporova, od cega dva vezana za strukturu kapitala na osnovu koje je i obavljena raspodela akcija. Jedan od ta dva spora povela je fabrika, ali sam ovih dana dao nalog da se tužba povuce. Drugi spor po istoj osnovi povela je grupa zaposlenih koji smatraju da deonice koje su platili 1990. godine nisu dobili - objašnjava Ivanovic.
Na optužbu Udruženja malih akcionara da se kapital fabrike od dolaska Ivanovica na mesto direktora topi zbog zaduživanja i nerealnih plata, on odgovara da se ocekuje dobit od preko dva miliona evra, kao i da su zapocete investicije od preko tri miliona evra. Prosek neto zarada za oko 2.400 radnika je 24.000 dinara.
Ivanovic je ovih dana, da li zbog težine pritisaka akcionara, ipak obecao da ce do kraja ovog meseca potpisati prospekt preduzeca, što je uslov da akcionari mogu trgovati svojim akcijama na berzi. U Udruženju malih akcionara kažu da na osnovu dosadašnjeg iskustva ne mogu da poveruju Ivanovicu.

Traže vece plate
Ivanovic priznaje da je nedavna povišica plata od 20 odsto previsoka i da je trebalo da iznosi najviše deset odsto. - To je bio zahtev sindikata koji smo morali da prihvatimo. Tacno je, da ce zato fond za plate za poslednja cetiri meseca ove godine biti uvecan za 1,2 miliona evra, ali to nece stvoriti gubitak u poslovanju vec smanjiti ocekivanu dobit - kaže Ivanovic i dodaje da se kapital firme ne smanjuje vec je, prema ovogodišnjoj proceni, cak i uvecan.

Sima Matic direktor "Žitovojvodine": Ukinuti crnogorsku carinu na uvoz brašna

Direktor novosadske "Žitovojvodine" Sima Matic zatražio je od potpredsednika Vlade Srbije Miroljuba Labusa da pokrene inicijativu za ukidanje uvozne carine od 30 odsto koju je Crna Gora uvela za brašno iz Srbije, smatrajuci da je ta mera u suprotnosti sa ciljevima i duhom Povelje o osnivanju Državne zajednice SCG.
- Iz sredstava javnog informisanja saznali smo da je Crna Gora, kao clanica Državne zajednice SCG, samoinicijativno uvela Srbiji, kao drugoj clanici Zajednice, carinu od 30 odsto na brašno od pšenice. Neshvatljivo je da jedna clanica državne zajednice uvodi drugoj clanici carinu, u ovom slucaju to bi bila neka vrsta unutrašnje carine i ovakav primer ne postoji ni u medusobnim odnosima clanica EU - naglašava Matic i podseca da su neprihvatljive neke izjave crnogorskih zvanicnika da kvalitet brašna iz Vojvodine nije dobar.
- Prava je istina da se sistemom dozvola samo vodilo racuna da brašno ne ide u reeksport, a crnogorsko tržište je bilo uredno snabdeveno cak i po cenu da je Srbija za svoje potrebe morala da uveze 100.000 tona pšenice po enormno visokoj ceni od 250 dolara po toni - kaže Matic.

Negotinski "AS" dobija nove vlasnike

Negotinsko Autosaobracajno preduzece u stecaju, posle sedam bezuspešnih pokušaja aukcijske privatizacije, dobija nove vlasnike.
Novi vlasnik jedne od tri tehnološke celine "AS Negotin", autobuske stanice u Kladovu, postao je Dragan Pavlovic iz Grabovice, vlasnik firme "Top turist". Pavlovic je ispunio sve odredbe kupoprodajnog ugovora prema negotinskom Autosaobracajnog preduzecu, pa mu je autobuska stanica u Kladovu koju je, nedavno, kupio na licitaciji za oko šest miliona dinara, preneta u vlasništvo. Kako je saopštio stecajni upravnik "ASN", Todor Velinov, primopredaja autobuske stanice u Negotinu bice naknadno obavljena. Ovu stanicu kupio je, na licitaciji, za osam miliona dinara Gradimir Velojic, vlasnik firme "Graditelj. U "AS Negotinu" ocekuju da ce i treca tehnološka celina ove firme - upravna zgrada sa tehnickim održavanjem, voznim parkom sa osamnaest autobusa i pravom korišcenja medunarodnih i medumesnih linija, uskoro dobiti novog vlasnika. Zanimljivo je da je "AS Negotin", na aukcijskoj prodaji, prvi put, prodat kao celina, za nešto više od cetrdeset miliona, a drugi put za trideset i devet miliona, ali kako, oba puta, novi vlasnici nisu, u predvidenom roku, ispunili zakonske obaveze, u pogledu uplate sredstava, nisu ni mogli da preuzmu firmu.
Nakon toga, bilo je još pet bezuspešnih pokušaja da se ova firma proda kao celina, ali je tek pojedinacna prodaja i to po mnogo nižim cenama, obezbedila kupce.

Protest akcionara C marketa pred Trgovinski sudom

Više od 100 malih akcionara "C marketa" protestovalo je juce ispred Trgovinskog suda u Beogradu zahtevajuci da se poništi odluka o privremenoj zabrani trgovanja akcijama tog preduzeca.
Delegacija malih akcionara u razgovoru sa predstavnicima Trgovinskog suda ukazala je na propuste u postupku odlucivanja po tužbi rukovodstva "C marketa", koje je osporilo dodelu identifikacionih brojeva akcijama "C marketa". Akcionari su izrazili nezadovoljstvo i odlukom Trgovinskog suda da se odobri registracija firme "Primer C", ciji je direktor Slobodan Radulovic ujedno i generalni direktor "C marketa". "Nezadovoljni smo odgovorima predstavnika Trgovinskog suda i u ponedeljak cemo organizovati protest ispred Vrhovnog suda Srbije", rekla je za Betu zastupnik malih akcionara "C marketa" Nada Ceric.
Trgovinski sud je privremeno zabranio trgovnu akcijama "C marketa" iako je Komisija za hartije od vrednosti odobrila tri ponude za kupovinu tih akcija. Ponude su dostavili slovenacka kompanija "Meraktor", investicioni fond iz Londona "Ašmor" i beogradska firma "Primer C".

Buducnost "Knjaza" zavisi od akcionara

- Ekonomista Nebojša Medojevic upozorio je juce da se može ocekivati da ce kompanije koje su dostavile ponudu za kupovinu akcija "Knjaza Miloša" pokušati da suprotstave interese države i malih akcionara tog preduzeca.
- Veoma je važno da Agencija za privatizaciju, Akcijski fond, uprava i sindikat "Knjaza Miloša" i mali akcionari ostanu jedinstveni u ocuvanju vecinskog paketa - rekao je Medojevic.
"Ponudena cena ne bi smela da bude ni za državu ni za male akcionare najvažnija pri odlucivanju ko ce biti novi vlasnik fabrike", ocenio je Medojevic, napominjuci da ce se narednih dana odlucivati o sudbini svih zaposlenih u fabrici, ali i buducnosti preduzeca.
Država, prema njegovim recima, trenutno ima najvece šanse da bude oštecena ukoliko se mali akcionari opredele za kupca koji ponudi najvecu cenu. "Ukoliko cena bude opredeljujuca, a ne socijalni i investicioni program, dugorocno najviše gube akcionari koji su ujedno i zaposleni u fabrici. Zato je važno da se ne dozvoli rasparcavanje udruženog vecinskog paketa koji ce sigurno naci kupca, a time i fabrika pouzdanog vlasnika", naglasio je Medojevic.
Agencija za privatizaciju i Akcijski fond ponudili su na prodaju paket od 71,87 odsto akcija fabrike, a nijedna od tri kompanije koje su zainteresovane za kupovinu akcija nije dostavila ponudu za otkup svih ponudenih akcija. Rok za poboljšanje ovih ponuda istice 15. novembra.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta