KO CE KUPITI VETERINARSKI ZAVOD U ZEMUNU ODLUCICE SUD Ukoliko republicka vlada, možda vec na narednoj sednici, uvaži preporuku skupštinskog Odbora za privatizaciju, Veterinarskom zavodu u Zemunu preti uvodenje privremenih mera. Naime, po Zakonu o preduzecima, ministru za privredu dato je pravo da predloži vladi uvodenje pomenutih mera, ukoliko proceni da preduzece opstruiše privatizaciju. Clanovi pomenutog skupštinskog tela, na sednici od 4. oktobra ove godine upravo su sugerisali taj potez, tvrdeci, pored ostalog, da spor pred Vrhovnim sudom, kojim Veterinarski zavod osporava zakonitost sprovodenja tenderskog postupka (inace, okoncan presudom 28. maja ove godine) traje dugo i zbog toga šteti i državi i firmi i potencijalnom kupcu. Konzorcijum Veterinarskog zavoda sastavljen od 363 zaposlena tvrdi, medutim, suprotno. Kažu da nema opstrukcije privatizaciji. Naprotiv, konzorcijum aktivno ucestvuje u ovom procesu sa namerom da privatizaciju što pre okonca. Ali, kako od pocetka isticu, iskljucivo na zakonit nacin. To je, uostalom i razlog što su se, obratili Vrhovnom sudu sa zahtevom da oceni da li je svojevremena ponuda drugog ponudaca, firme ,,Zekstra-Bankom” kvalifikovana i da li je, u skladu sa tim, uopšte mogla da bude predmet razmatranja u procesu tenderske privatizacije. Podsetimo, prvi tender za prodaju 70 odsto kapitala Veterinarskog zavoda, inace finansijski izuzetno uspešne firme u kojoj je odnos privatnog i društvenog vlasništva 6,7 prema 93,3 odsto, raspisan je jula 2002. godine. Poništen je, u meduvremenu, zbog manjkavosti u proceduri ponude, marta naredne godine. Na ponovo raspisanom tenderu, jula iste godine, u zakonskom roku, kao jedini ponudac javlja se konzorcijum zaposlenih Veterinarskog zavoda, ali Agencija za privatizaciju, iz nerazumljivih razloga, donosi odluku da se rok za ponudu produži za petnaest dana. Zahtev konzorcijuma upucen Agenciji da obrazloži ovaj potez, ostaje bez odgovora, a ponudu u produženom roku podnosi konzorcijum firmi ,,Zekstra-Bankom”, cija je delatnost trgovina tekstilom, odnosno spoljna trgovina hemijskim komponentama. Odnos ponude za kupovinu kapitala Veterinarskog zavoda, pri tome je 99 odsto prema 1 odsto, u korist ,,Zekstre”, pa u zemunskom Zavodu procenjuju da „Bankom” u ovom slucaju služi samo kao pokrice za ispunjenje uslova iz javne ponude, po kojoj zainteresovani kupac, da bi uopšte ucestvovao na tenderu, mora da ispuni propisani uslov bavljenja odredenom delatnošcu. Pri otvaranju dokumenata koji kvalifikuju kupce za ucešce na tenderskoj prodaji konstatuje se i bitna nepravilnost, nepostojanje odluke o formiranju konzorcijuma od strane „Bankoma”. Tenderska komisija na celu sa predsednikom Cedomirom Jovanovicem, nesumnjivo konstatuje ovu nepravilnost ali, podsecaju clanovi konzorcijuma, ne odbacuje ponudu. Umesto toga, firmi „Bankom”se nalaže da sporni dokument naknadno priloži. Sledi prigovor konzorcijuma Veterinarskog zavoda, ovoga puta Ministarstvu za privatizaciju i privredu, sa zahtevom da se izvrši hitan nadzor nad zakonitošcu rada Agencije za privatizaciju. I on ostaje bez odgovora. Umesto toga, Tenderska komisija donosi odluku, 25. decembra 2003. godine da se Veterinarski zavod prodaje kupcu koji je ponudio višu cenu, konzorcijumu „Zekstra-Bankom”. Konzorcijum zaposlenih u zemunskom Zavodu presavija list i ulaže prigovor Ministarstvu za privatizaciju i privredu, kao drugostepenom organu. Zatim, podiže i tužbu u upravnom sporu pred Vrhovnim sudom Srbije, februara ove godine, pošto Ministarstvo odbija sve prigovore konzorcijuma bez bilo kakvog obrazloženja. Istina, na predlog eksministra za privatizaciju i privredu Aleksandra Vlahovica skupštinski Odbor za privatizaciju 13. februara donosi zakljucak da se postupak privatizacije Veterinarskog zavoda obustavi do okoncanja spora pred Vrhovnim sudom. Maja 2004. godine Vrhovni sud donosi presudu. Uvažava tužbeni zahtev Zavoda i, istovremeno, poništava rešenje Ministarstva za privatizaciju i privredu o odbijanju prigovora zemunske firme na zakonitost sprovodenja tenderske procedure. Ta odluka još je na snazi, a Agencija za privatizaciju, po preporuci skupštinskog Odbora za privatizaciju, u meduvremenu do daljnjeg„zamrzava” postupak tenderske prodaje. Ono što je, u meduvremenu zbunilo i zabrinulo clanove konzorcijuma Veterinarskog zavoda u Zemunu jeste rešenje Ministarstva za privredu izdato 1. septembra ove godine po kome se, uz obrazloženje da se na taj nacin izvršava presuda Vrhovnog suda Srbije, odbija prigovor konzorcijuma zaposlenih na zakonitost tenderske procedure sprovedene pri drugom pokušaju prodaje Veterinarskog zavoda u Zemunu. Zbog toga su ponovo bili prinudeni da 14. septembra kod Vrhovnog suda Srbije ulože novu tužbu i sada strpljivo cekaju odgovor.Neopravdana žurba U kontaktu sa generalnim sekretarijatom vlade uspeli smo da dobijemo obecanje koje je u meduvremenu i ispoštovano da se predlog za uvodenje privremenih mera u Veterinarski zavod u Zemunu nece naci na dnevnom redu sednice vlade sve dok se u razgovor o tome ne ukljuci i Savet vlade za borbu protiv korupcije. Dakle, ocekujemo poziv iz vlade, kaže Verica Barac, predsednik Saveta. – Bilo bi zanimljivo znati i kako je skupštinski Odbor za privredu i finansije mogao tako nešto da predloži ministru za privredu i pored saznanja da je prethodno rešenje Ministarstva osporeno od Vrhovnog suda Srbije i da bez donošenja presude ove institucije po novoj tužbi zemunskog Zavoda nema ni donošenja odluke o eventualnom uvodenju privremenih mera, kaže Verica Barac.
U ponedeljak otvaranje konacnih ponuda za "Knjaz Miloš: Akcionari traže zabranu dokapitalizacije - Konacne ponude za kupovinu akcija preduzeca "Knjaz Miloš" iz Arandelovca bice otvorene u ponedeljak, 15. novembra kažu u Komisiji za hartije od vrednosti. Agencija za privatizaciju i Akcijski fond su ponudili na prodaju paket od 71,87 odsto akcija "Knjaza Miloša" po najnižoj ceni od 20.000 dinara za jednu akciju. Do predvidenog roka pocetne ponude su dostavile tri kompanije, ali nijedna nije zainteresovana za kupovinu svih ponudenih akcija. Francuska kompanija "Danon" i košarkaš Vlade Divac spremni su da otkupe 50,01 odsto akcija "Knjaza Miloša" po ceni od 17.500 dinara za jednu akciju, slovenacka "Pivovarna Laško" zainteresovana je za kupovinu najviše 33,3 odsto akcija po ceni od 18.000 dinara, dok je investicioni fond iz Londona FPP Balkan limitid ponudio cenu od 22.000 dinara po akciji, ali za paket od samo 10 odsto akcija. U Agenciji za privatizaciju ocekuju da ce pocetne ponude biti poboljšane i da ce biti izabrana ona ponuda koja, pored cene, bude imala najpovoljniji socijalni i investicioni program. Pregovaracki tim "Knjaz Miloša" održao je u cetvrtak sastanak sa direktorom Agencije za privatizaciju Miodragom Đordevicem i direktorom Akcijskog fonda Aleksandrom Gracancem. Na tom sastanku zatraženo je "da u slucaju da nijedna ponuda ne ispuni uslove iz Javnog poziva i po ceni akcije i po procentu otkupa, mali akcionari odluce o tome koja ce ponuda biti privhacena". Zahtevano je, takode, da se nakon isteka roka za preuzimanje potencijalnom kupcu ne dozvoli dokapitalizacija preduzeca. - Direktor Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac je ranije, u pisanoj izjavi rekao da se ne slaže sa dokapitalizacijom i nakon 15. novembra, ukoliko se sa tim saglasi i Akcijski fond. Na sastanku u Beogradu sa zahtevima malih akcionara nacelno su se saglasili direktor Agencije za privatizaciju Miodrag Đordevic i direktor Akcijskog fonda Aleksandar Gracanac. Ostalo je da saglasnost da i ministar za privredu i privatizaciju Predrag Bubalo i da nakon toga državni organi izadu sa zvanicnim saopštenjem o prihvatanju ova dva predloga. Uprkos najavama, u petak do 13 casova saopštenje nije objavljeno. Mali akcionari ostaju pri svojim zahtevima - istice se u saopštenju Centra za informisanje akcionara i medija "Knjaz Miloš".
AMERICKA FARMACEUTSKA FIRMA VEST ULAŽE 10 MILIONA EVRA - Americka farmaceutska kompanija "Vest farmasjutikal servisis" uložice uskoro 10 miliona evra u proširenje kapaciteta svoje fabrike u Kovinu, saopšteno je iz te kompanije. Prva faza investicije pocece 23. novembra ove godine, izgradnjom nove proizvodne hale u Kovinu, na prostoru pored postojece fabrike, koja je u stopostotnom vlasništvu ove americke kompanije. Proizvodni program bazirace se na najsavremenijoj tehnologiji, a ocekuje se da ce ta investicija, vec u prvoj godini, generisati novi izvoz vredan cetiri miliona evra. Ukupna proizvodnja "Vest farmasjutikal servisisa" u Srbiji i Crnoj Gori je 80 odsto namenjena izvozu, a fabrika saraduje sa vodecim srpskim farmaceutskim kompanijama, kao što je vršacki koncern "Hemofarm" i "Galenika".
LICE I NALICJE PRIVATIZACIJE „JUGOREMEDIJE” Pred Trgovinskim sudom u Beogradu nije rešen spor izmedu „Jake 80” – Radoviš u Makedoniji, koja je tužila Akcijski fond Republike Srbije zbog jednostranog raskidanja ugovora o kupoprodaji akcija „Jugoremedije” ciji je vlasnik bila država. U meduvremenu je i tužena strana istom sudu podnela protivtužbu, a umešala se i treca strana – mali akcionari, koji drže oko 21 odsto akcija. Na rocištu 10. novembra tužilac je osporio nadležnost suda za ceo spor i o tome treba da odluci Viši privredni sud. Ovo nije jedino važno dogadanje vezano za fabriku lekova „Jugoremedija” koja je u prolece i leto bila u žiži interesovanja naše javnosti, a onda je interesovanje medija za ta dogadanja prestalo. Mnogi misle neopravdano, pa je nedavno grupa otpuštenih radnika nenajavljena došla na jednu novinarsku tribinu na kojoj je iskljucivo bilo reci o stanju u informisanju. – Došli smo ne bi li poslenicima javne reci skrenuli pažnju na nepravde koje nam se dogadaju, a da javnost o tome nije obaveštena, rekao je Zdravko Deuric, predsednik udruženja akcionara „Jugoremedije”, poznatiji kao jedan od voda radnickih protesta letos u fabrici. Posle jednog od protesta u kome je došlo i do nereda i sukoba s privatnim obezbedenjem koje su angažovali menadžment fabrike i osporavani vecinski vlasnik, Nini Stefanovic, ciji kapital, ustvari, stoji iza pomenutog kupca iz Makedonije „Jaka 80”, Deuric je otpušten sa još 140 radnika štrajkaca. Otpušten je i predsednik sindikata Vladimir Pecikoza, a svi oni vec više od dva meseca borave u zgradi Skupštine opštine gde i spavaju samo da bi ukazali na ono što im se dogada. Prema tvrdnjama ove dvojice aktivista sve price o dobronamernosti kupca i vodeceg menadžmenta, koji su se tobože zalagali za to da je najvažnije da fabrika koja je bila u štrajku pocne da radi, a da se sporovi rešavaju prema zakonima i pravnoj državi, sada su pale u vodu. – Inspekcija za rad i radne odnose je donela rešenja da se radnici vrate na posao, ali celnici firme im to ne dozvoljavaju. Od 141 radnika samo je sedmoro vraceno u fabriku, a i dalje ih šikaniraju. Kao uslov za povratak na posao, bez obzira na to što ih na to obavezuju inspekcijske odluke, direktori traže da radnici izadu iz samostalnog sindikata koji vodi proteste i da se odreknu prava na štrajk. Uprava „Jugoremedije” radije placa kazne od 20.000 po rešenju za svakog radnika nego da ga vrati na posao. Sprovodenje sudskih odluka se usporava, veliki deo suvlasnika fabrike nema uopšte uvida u to kako posluje fabrika, kažu Pecikoza i Deuric, a ovaj drugi objašnjava zašto stanje u i oko „Jugoremedije” ne bi smelo da bude ignorisano u javnosti.– Sva dogadanja i obican i dobronameran svet je komentarisao kao cisto našu stvar. Govorilo se da mi ne treba da se bunimo, jer fabrika dobro radi i mi imamo dobre plate. Stvorena je takva klima kao da nije važno što smo mi vlasnici te fabrike, jer smo takozvani sitni akcionari. Naša javnost i mnogi radnici gube iz vida da smo svi u slicnoj poziciji i da smo godinama stvarali imovinu ove zemlje. Ako se borimo za pravo raspolaganja svojom imovinom, nismo komunisti što neki žele da nam nametnu. Privatna svojina je na zapadu, u koji se danas svi kunemo, neprikosnovena ma kolika bila. Zar posednici moraju i mogu biti samo novopeceni bogataši i tajkuni? Mi se borimo za to da upravljamo sopstvenom svojinom koju neko hoce da otme. „Jugoremedija” nije privatizovana kada je država trgovala sa makedonskom firmom vec godinu dana ranije, a Jovica Stefanovic je kupio 41, 93 odsto njenog kapitala koji je do tada pripadao državi. Zar je logicno da on s tim delom za nešto više od godinu dana, bez dinara svežeg novca, postane vecinski vlasnik i da radi s njom šta hoce, a da oni koji su izgradili fabriku i koji su bili njeni prvi vlasnici, nemaju pravo ni prigovora. Sada i država dokazuje da je prodaja bila nezakonita, jer „Jaka 80” nije položila garancije, sasvim je izvesno da je nezakonita bila i dokapitalizacija i da je rec o cistoj otimacini, kojoj podršku daju oni koji su se obogatili na isti nacin. Nama su prigovarali da hocemo nešto silom, a oni su silom okupirali fabriku i dan-danas uzimaju profit.
|