Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Delta" bi da kupi "Juhor eksport"

- Kompanija "Delta M" namerava da kupi preduzece za proizvodnju mesnih proizvoda i konzervi "Juhor eksport" iz Jagodine. U skracenom tekstu javne ponude koji je juce objavljen u jednom dnevnom listu, Delta nudi otkup 73,98 odsto akcija ove firme po ceni od 457,80 dinara.
Rok trajanja ponude je od 13. novembra do 4. decembra. Cena akcija je data prema zadnjoj procenjenoj vrednosti od 30. juna ove godine. Akcijama ove jagodinske fabrike dosada nije trgovano na berzi, pa se barata samo sa nominalnom vrednošcu akcije od 1.000 dinara i poslednjom knjigovodstvenom od 1.053 dinara.
Svrha ponude, navodi "Delta M" je ukljucenje "Juhor eksporta" u sistem holdinga koji ce omoguciti bolji plasman proizvoda ove fabrike kroz trgovinske lance "Maksi", "Pekabeta" i "Tempo keš end keri", kao i plasman mesnih proizvoda i konzervi na inostrano tržište. Namera je i da se proizvodnja junadi u okviru "Delta agrara" poveže sa preradivackim kapacitetima "Juhor eksporta".
Ovom ponudom "Delta" ocigledno želi da iskoristi mogucnosti sadašnjih propisa iz oblasti trgovine akcijama imajuci u vidu da je najavljena njihova izmena. Prema tim izmenama, nece biti moguc otkup akcija javnom ponudom pre nego što se akcijama odredene firme ne trguje na berzi.

MINISTAR PREDRAG BUBALO: Uslovni otpis dugova

– Zaista nema nikakve potrebe da budemo cuvari potrošenog blaga.
Ovim recima, tek što je u Skupštini obrazložio Predlog zakona o privrednim društvima, dok se ocekuje start ranije usvojenih, srpski ministar privrede i zagovornik cistih racuna Predrag Bubalo, u intervjuu „Politici”, najavljuje i izmene Zakona o privatizaciji. Kako bi se olakšao i ubrzao onaj najteži deo posla – restrukturisanje i privatizacija velikih sistema, gubitaša i dužnika.
Poucena ovogodišnjim prvim iskustvima, država se, prema ministrovim objašnjenju, odlucila da, izmedu ostalog, pripremi i u zakon upakuje model koji se zasniva na sistemu „otpusta” nagomilanih starih dugova ovih preduzeca prema javnom sektoru (pocev od neplacenih javnih prihoda do dugovanja javnim preduzecima i bankama i firmama u vecinskom državnom vlasništvu). Da se vreme ne bi gubilo na duge pregovore sa poveriocima, da bi ih što pre relaksirala i omogucila im ulazak u privatizaciju. Ovoga puta se, kaže, ne ide na linearno skidanje dugova, vec na njihov uslovni otpis, da bi se kasnije naplatili iz privatizacionih prihoda. Ona preduzeca koja ne privatizuju, koja ne nadu strateškog partnera nece ni biti oslobodena tog duga.
– Naše je da privatizaciju olakšamo, da pomognemo da se preduzece što bolje pripremi, da se sve obavi po zakonu, ali sama privatizacija ce zavisi od potencijalnih partnera, koji se, na srecu, u poslednje vreme interesuju i za neke firme kojima ranije nismo davali velike šanse.
Ako se pod strateškim partnerom podrazumeva „neko ko može da obezbedi podizanje proizvodnje, obnovu tehnologije i tržište, a ne onaj koji ce pomoci firmi da izade iz krize da bi je potom prodao”, onda veruje da ce polovina preduzeca od 67 sa liste za restrukturisanje to i uspeti.
Nakon što se u narednih mesec i po završi privatizacija jednog ili dva velika preduzeca i raspišu tenderi za još dva-tri, tokom naredne godine proces bi mogao, procenjuje ministar, da se kompletno završi u 10 do 20 sistema.
Ne smatra nedostižnim racunice o ukupnom privatizacionom prihodu od 24 milijarde dinara u 2005. godini i ne slaže se da je ovogodišnji privatizacioni ucinak loš da bi se odrazio na privredni rast. Ubrzanje u drugom polugodištu, a posebno u završnici godine, smatra, izvuklo je prosek, posle zastoja u prvih šest meseci.
– Plan o 138 novih novih aukcija i desetak tendera u cetvrtom kvartalu, uprkos uskom grlu zbog nesredene dokumentacije i nerazrešenih vlasnickih odnosa, nije ugrožen. Za prvo tromesecje naredne godine predvideno je oko 60 aukcija.
Bez namere, kaže, da daje lažne nade, ministar privrede nije nezadovoljan ni razvojem dogadaja u onim najvecim ili obicnom svetu najprepoznatljivijim problemima srpske privrede, kao što su „Bor” ili „Zastava”.
Klupko „Zastava” odmotava se baš kako je zamislio. Priznaje, možda malo sporije nego što bi želeo. Trenutno se, kaže, u kragujevackom sistemu radi na rašcišcavanju dugovanja domacim poveriocima i unutar firme, kako bi se dva-tri „Zastavina” dela našla na aukcijama do kraja godine ili najkasnije prvih dana januara.
Kad je rec o „Zastava automobilima”, vidno ga raduju pozivi koji potvrduju ponovo probudeno Fiatovo interesovanje. Ne želi da komentariše, ali veruje „da ni veliki investitori, uprkos svemu, ne mnogu ostati ravnodušni pred kapacitetom koji ce biti rasterecen i dugova i viška radne snage i zavisnih društava, u zemlji koja ima ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama u okruženju koje nemaju svoju proizvodnju automobila”.
I za Bor, kao da posle toliko bezizlaznih godina, i bez cvršcih aduta za investitore, ima neke nade.
– Proizvodnja se poslednjih meseci povecava, plate radnika su dostigle privredni prosek, doneta je odluka o restrukturisanju, krecu finansijski savetnici. Ne ocekujem da se cela procedura završi sledece godine, ali ne iskljucujem ni pozitivne obrte zbog izuzetno visoke cene bakra koja bi mogla da inspiriše investitore na racunice.
Nadležni za javne finansije racunaju da ce smanjenje fondova za subvencije trgnuti uspavane sisteme. Ministar privrede je od onih koji subvencije ne smatraju tolikim grehom, kakvim se proglašavaju. Od njih je, bar ove godine, kaže, bilo više koristi nego štete. Jer, ovogodišnji privredni rast, objašnjava, rezultat je prethodno obavljenih privatizacija, ali i subvencionisanja proizvodnje u ostalim preduzecima, koja su se održala u „toplom stanju”, u uslovima kada nisu imala ni kreditni potencijal ni mogucnosti da placaju skupe kredite. Ušteda na subvencijama koja se svalila na cetvrti kvartal, imace i negativnih efekata, konstatuje ministar Bubalo.
– Da se pogrešno ne shvati. I ja sam za ukidanje subvencija, ali prirodnim putem –privatizacijom. I nisam saveznik direktorima i firmama koji bi da žive na subvencijama, a da taktiziraju i ništa ne cine da se privatizuju.
Ministar privrede, i velike i male, ne slaže se sa konstatacijama da je vlada, zabavljena krupnim gubitašima, zapostavila razvoj malih i srednjih preduzeca.
– Nikad nismo imali više institucija koje se bave malim i srednjim preduzecima. Uostalom, racionalan covek prvo rešava one najvece probleme. A oni su – u velikim sistemima.

Problem i rešenje
I privrednik Predrag Bubalo i ministar Predrag Bubalo nemaju dileme: najveci problem srpske ekonomije je u spoljnotrgovinskom deficitu, a rešenje u vecem izvozu. Šta bi jedan drugom sugerisali i šta jedan od drugog ocekuju?
Ministar privrednicima sugeriše usvajanje izvozne filozofije, koja podrazumeva i novi pristup, i podizanje kvaliteta, i razvijanje brendova koji ce koji ce pobedivati i na domacem i na inostranom tržištu.
Privrednik „od finansijskog dela vlade ocekuje rasterecenje proizvodnje i uslove za jeftinije kredite. Bez toga nema ni konkurentnosti”.
Na naše zapažanje da se predložene poreske izmene svode uglavnom na podsticaje onima iz sive zone da se privole zakonu, a da privreda koja i sada posluje legalno nije ni u ovom izvlacenju rasterecena, ministar poziva na strpljenje:
– Slažem se, ali ovo je logican sled poteza. Dok se ne proširi poreska osnovica, ne možemo ni razmišljati o radikalnijem sniženju poreza za one koji su sada disciplinovani. Kad bude više obveznika, onda cemo svi manje placati.

O protekcionizmu i švercu
– Ako neko misli da oni koji sede u vladi ne znaju šta se dogada i da ce dozvoliti da se sada razvije šverc zasnovan na prekrajanjima „datuma rodenja” automobila – varaju se – porucuje ministar Bubalo. Kao, što, drugi, kaže, nece da prihvate da je donošenje uredbe o ogranicenju uvoza polovnih vozila bila nužnost proistekla iz potrebe snižavanja spoljnotrgovinskog deficita, a ne protekcionizam.
– Ta mera nije doneta zbog „Zastave”. „Zastava” je u ovom slucaju bila kolateralna korist.

"Koka kola" ne stoji iza "Balkana"

- Predstavnik investicionog fonda FPP Balkan limitid Srdan Muškatirovic izjavio je juce da su se s predstavnicima kompanije "Knjaz Miloš" u Arandelovcu sporazumeli o investicionom i socijalnom programu, a neka pitanja su ostala otvorena, dok ce neka biti objavljena u ponudi.
Muškatirovic je u izjavi Tanjugu demantovao da iza FPP-a stoji "Koka kola". "Poslovodstvo "Knjaza" nam je u razgovoru poslalo jasne poruke, posebno šta ocekuju od ovih poslednjih ponuda za otkup akcija, a mi o namerama FPP-a, pre svega, kao sadašnjeg akcionara, a onda i kao potencijalnog buduceg vecinskog akcionara - istakao je Muškatirovic.
Ljudi u "Knjazu" su svesni da smo mi vec akcionari 25,05 odsto, tako da o osporavanju našeg vlasništva nismo prakticno ni razgovarali, vec smo pricali o tome šta je najbolje za firmu i u kom pravcu ona treba da se razvija, dodao je on.
- Najviše što smo mislili da možemo da platimo ponudili smo i platili po 17.200 dinara. Ova cena od 22.000 dinara je cena kojom moramo da branimo naše interese u kompaniji, naših 25,05 odsto akcija koje smo vec dobili - rekao je Muškatirovic.

NEZAINTERESOVANOST DRŽAVE ZA BERZU

U vreme u kojem se obeležava 110. godišnjica od osnivanja prve berze na Balkanu – Beogradske berze, odnosno 15 godina od obnove tržišta kapitala, srpsko tržište kapitala se suocava sa dominantno izraženim stavom da njegov razvoj sledi tek po obavljenoj privatizaciji, ocenila je za naš list generalni direktor Beogradske berze Gordana Dostanic.
U uspešnim zemljama u tranziciji, medutim, privatizacija i razvoj tržišta hartija od vrednosti bili su komplementarni procesi, kaže naša sagovornica, izrazivši strepnju da bi problemi koji se ispoljavaju u periodu koncentracije vlasništva mogli dugorocno da kompromituju akcionarstvo u Srbiji.
To je posebno izraženo kod preuzimanja firmi, koje je zakonom dopušteno, a da prethodno nije tržišno utvrdena cena njihovih akcija, niti postoji zaštita vlasnickih prava akcionara koji se ne odazovu na ponudu, ili ne uspeju da prodaju svoj kapital preuzimacu.

Prednost tržišta
Nadam se da ce izmenama postojeceg Zakona o tržištu hartija od vrednosti ponuda za preuzimanje biti dozvoljena samo ukoliko je firma prethodno bila na berzi kako bi se utvrdila tržišna cena njenih akcija, kaže Dostaniceva.
Akcionari moraju imati mogucnost izbora, što podrazumeva informaciju o tržišnoj ceni kapitala koji poseduju, ponudi i tražnji, poslovnim rezultatima i planovima firme, kako bi se opredelili da li da odgovore na ponudu za preuzimanje.
Uz to, investitor bi morao da ima i zakonsku obavezu da sve akcije koje mu se ponude posle preuzimanja u odredenom vremenskom periodu mora da otkupi po istoj ceni.
Sve ostalo je ucena, smatra Dostaniceva, uz opasku da se slicno dogada i prilikom dokapitalizacije preduzeca koja prethodno uopšte nisu bila na berzi. Akcionare, posebno zaposlene u firmi, ucenjuju opstankom na poslu, ili na druge nacine zastrašuju, kako bi glasali za dokapitalizaciju kojom se razvodnjava njihovo ucešce u ukupnom akcijskom kapitalu.
Preuzimanje i dokapitalizacija se negativno održavaju i na razvoj tržišta kapitala, jer se sticanjem vecinskog vlasnika firme, po pravilu, povlace sa berze ili nikad i ne izadu na organizovano tržište.

Trgovina mimo tržišta
I država kao emitent hartija od vrednosti izbegava organizovano tržište, o cemu svedoci podatak da se svega trecina obveznica stare devizne štednje promece na berzi, dok su trezorski zapisi i obveznice Zajma za preporod Srbije van tržišta kapitala.
Obveznice stare štednje se najvecim delom promecu izmedu istitucionalnih investitora – banaka, pri cemu one ne poštuju zakonsku obavezu da prijavljuju berzi svoj promet i cene po kojima ga obavljaju.
Uz to, institucionalni investitori nezakonito trguju s gradanima, pri cemu im berzanska cena služi kao reperna, pa se postavlja pitanje kako bi se utvrdivala cena kad bi berza delistirala obveznice.
Veliki problem je što još nije donet Zakon o investicionim fondovima, zbog cega trpi ne samo domace tržište kapitala, vec i gradani, koji su onemoguceni da, kupujuci akcije fondova, ulažu u najbolja srpska preduzeca.
Za razliku od domacih, koji ne postoje, stranim investicionim fondovima je dozvoljen rad na našem tržištu, premda postoji opasnost da oni svoj portfelj prodaju na stranim berzama, po nižoj ceni od one koju bi domaci kupci bili spremni da plate akcije elitnih srpskih firmi.
Stranim fondovima je dozvoljeno i da ucestvuju u dokapitalizaciji srpskih firmi po dogovorenoj, a ne po tržišnoj ceni, pri cemu vecina nakon toga povlaci akcije sa berze, umesto da ostave 10 do 15 odsto kapitala u prometu, ne ugrožavajuci svoju poziciju dominantnog vlasnika.
Srpsko tržište kapitala još nije postalo ni mesto za prikupljanje sredstava za finansiranje razvoja, vec se na njemu, trenutno, iskljucivo obavlja promet radi koncentracije vlasništva, kaže Dostaniceva. Medutim, tako prikupljena sredstva bi se mogla usmeriti u razvoj firme, bez skupog zaduživanja kod banaka i placanja kamata, a istovremeno bi se podstakao razvoj korporativnog upravljanja koje je, takode, slaba tacka akcionarstva u Srbiji.
Evidentan je i otpor prema javnosti rada, pa tako ni jedna firma nije dosad iskazala spremnost da se pojavi na listingu berze, koji, izmedu ostalog, podrazumeva transparentno poslovanje, kao i dostupnost informacija od interesa za investitore.
U Srbiji veliki broj direktora u privatizovanim preduzecima nastoji da izbegne cak i zakonsku obavezu potpisivanja Prospekta – licne karte firme i ulaznice za berzu, kao i njegovog inoviranja, ukoliko se akcije vec kotiraju, cime se akcionarima onemogucava slobodno raspolaganje imovinom, a potencijalnim investitorima – da kupe željene akcije, odnosno nudi im se „macka u džaku”.
Imajuci to u vidu, berza je predložila Komisiji za hartije od vrednosti da omoguci da se akcije pojave u prometu odmah po uknjižbi kapitala u Centralni registar, bez Prospekta, što bi bilo posebno obeleženo kako bi potencijalni kupci znali da je rec o firmama bez „licne karte”.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta