Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Suboticka fabrika dubriva "Azotara" u stecaju prodaje se po treci put

- Prodaja suboticke "Azotare" u stecaju oglašena je po treci put, a ponude se primaju do 22. novembra u 11 casova. Njena vrednost se procenjuje na 11 miliona evra, odnosno 834,24 miliona dinara i prodaje se kao integrisana proizvodna celina.
Suboticka "Azotara" je najsavremenija fabrika za proizvodnju veštackih dubriva u Srbiji izgradena pocetkom osamdesetih godina americkim kreditom od 100 miliona dolara. Medutim, ova fabrika više od decenije radi sa gubicima, tako da je 700 zaposlenih jedva preživljavalo. Od 10. oktobra 2003. nalazi se u stecaju.
Prema uslovima navedenim u oglasu, za dugove fabrike nastale pre pokretanja stecajnog postupka ne odgovara ni dužnik, ali ni kupac fabrike. Zanimljivo je i da je Trgovinski sud iz Subotice 17. maja ove godine prihvatio ponudu i uslove švajcarske firme BC invest i prodao je za 8,3 miliona evra. Švajcarska firma je tada prihvatila i uslov da ce proizvodnja veštackog dubriva biti obnovljena, kao i da ce na posao vratiti 500 od 700 radnika. Medutim, predstavnici BC investa su kasnije odustali od svoje namere.

REKORDAN PAD DOLARA U ODNOSU NA EVRO

London -Dolar je u odnosu na evro pao na najniže grane ikad, pošto su trgovci kao "krajnje isprazno" odbacili insistiranje americkog ministra finansija Džona Snoua na "jakom dolaru." Evro je juce dosegao 1,303 dolara, skuplji je za skoro pola centa, dok se berzanski dileri i dalje pitaju kako ce SAD privuci neophodan kapital za finansiranje svog rastuceg spoljnotrgovinskog manjka i budžetskog deficita. Strahuje se da bi sve veci broj stranih ulagaca mogao da izgubi poverenje u zaduženu americku privredu i da svoj novac uloži na drugo mesto. Istovremeno, zlato je poskupelo za 4,9 dolara i postavilo nov rekord od 444,70 dolara za uncu. U poseti Londonu, Snou je potvrdio politiku prema dolaru Bušove admnistracije, rekavši da je: "jak dolar u i u nacionalnom i u internacionalnom interesu." On je opovrgao da vlada SAD tajno želi slab dolar kako bi stimulisala trgovinu tvrdnjom da: "Niko nikad nije svoj put u napredak ostvario devalviranjem. To se ne može uraditi."

Proces restrukturiranja u PK i TE "Kostolac"

Proces restrukturiranja, u okviru Elektroprivrede Srbije, medu prvima su zapocela javna preduzeca Površinski kopovi "Kostolac" i TE "Kostolac" koja su zajednicki osnovala pet novih neelektroprivrednih preduzeca.
Kako navode nadležni iz EPS proces restrukturiranja je zaokružen u tri preduzeca "Rekultivacija i ozelenjavanje", "Kostolac-usluge" i "Autotransport" a do kraja godine poslovi restrukturiranja trebalo bi da budu završeni i u delovima preduzeca "Georad" i "Proizvodnja, remont i montaža" (PRIM).
Prema recima Dragoljuba Lakovica, direktora PK "Kostolac" deo poslova na izdvajanju "Georada" i PRIM radice se za zadrškom.
- Sa PRIM smo sklopili cetvorogodišnji ugovor kojim su predvidene cene njihovih usluga, tako da ce svaka usluga koja bude realizovana biti i placena. Svoju prvu platu u novim uslužnim preduzecima zaposleni su dobili vec od oktobra. Dok ova preduzeca ne stanu na svoje noge imace našu bezrezervnu podršku - kaže Lakovic i dodaje da ce se povecati i obim usluga koja ce nova preduzeca pružati PK "Kostolac". Isto tako, osnivaci ce urediti radne prostorije i opremanje pojedinih službi. Svi potezi koji se preduzimaju, tvrde nadležni u EPS, preduzimaju se kako bi nova preduzeca što pre bila spremna za samostalan rad i nastup na tržištu van preduzeca-osnivaca.
Bojan Živanovic, direktor TE "Kostolac" objašnjava da ce oni radnici koji ne žele da potpišu ugovor o radu sa novoosnovanim preduzecima, s obzirom na to da su izmenom sistematizacije njihovi poslovi ukinuti, biti rasporedeni na druge poslove u okviru preduzeca, za koje ispunjavaju uslove. U jednom od izdvojenih preduzeca "Autotransportu" vozni park je obogacen sa pet novih vozila. Nakon obnove voznog parka "Autotransport" ima ukupno 31 vozilo od cega je 16 novih. Na platnom spisku ima 111 zaposlenih, koliko ih je inace dosad potpisalo ugovor o radu. Oni su primili akontaciju licnih dohodaka na nivou dosadašnje i u isto vreme kada su platu dobili radnici PK "Kostolac". U "Rekultivaciji i ozelenjavanju" nedavno su završeni radovi na adaptaciji zgrade tako da su službene prostorije moderno opremljene i useljene. Formirana je pravna i deo ekonomske službe a u toku su i aktivnosti na popuni radnih mesta u operativi. U završnoj fazi je sprovodenje tenderske procedure za nabavku novih sredstava za rad.
U preduzecu "Kostolac-usluge" ugovore o radu potpisalo je 110 radnika. Predstoji useljenje u nove prostorije, a u toku je priprema za izradu projekta obezbedenja elektroprivrednih i drugih objekata što ce biti polazna osnova za organizaciju i modernizaciju rada preduzeca, porucuju iz EPS.

Salford hoce Banat

"Salfod" ce, uz pet mlekara i "Bambi", verovatno postati i vecinski vlasnik fabrike cokolade "Banat". Goran Markovic, direktor ovog vršackog preduzeca, kaže da su pregovori vodeni od juna sa "Salfordom", "Deltom" i "Fokus Kapital partnerom", ali je komisija koji su cinili clanovi uprave, oba sindikata i predstavnik Kluba akcionara, jednoglasno odlucila da je "Salfod" dao najbolju ponudu.
"Salford" inace kupuje "Banat" za londonski investicioni fond "Nenj njorld value" i spreman je da u preuzimanje novih akcija ove fabrike uloži 4,2 miliona evra, ali i da investira još šest miliona evra u naredne tri godine. Ono što je sigurno presudilo jeste i garancija da u periodu dok je ova firma vlasnik "Banata", a najmanje do 2008. godine, nece po osnovu tehnološkog viška biti otpušten nijedan od 400 zaposlenih. Direktor "Banata" podseca da su mali akcionari sada vlasnici 70 odsto fabrike dok je preostali kapital u Akcijskom fondu.
- Dolazak "Salforda", koji ce postati vlasnik 57,9 odsto kapitala, treba da nam olakša sutrašnjicu. Lakše cemo nabavljati mleko u prahu jer je "Salford" vlasnik više mlekara Srbiji. Naša fabrika, inace, nije mogla da obezbedi redovnu nabavku ove sirovine, pa smo je kupovali u Slovackoj i Ceškoj, ali od kada su postale clanice EU to ide otežano - smatra Markovic.
On dodaje da su na ovaj korak bili prinudeni i iz straha od dolaska velikih konditorskih kompanija na naše tržište, kao i zbog namere da obezbede širu distributivnu mrežu za prodaju svoje robe. Inace, ova fabrika oko 50 odsto svog asortimana, cokolada, cokoladnih dezerta i bombona izvozi, a novim investicijama ocekuju dodatno uposlenje kapaciteta, pa ce i 100 radnika koji se povremeno angažuju možda imati stalno radno mesto. Pošto je Skupština akcionara "Banata" 11. novembra donela odluku o dokapitalizaciji, sada se ocekuje da saglasnost za to daju Komisija za hartije od vrednosti kao i Akcijski fond.
"Salford" bi u narednom periodu otkupio i akcije malih vlasnika po garantovanoj ceni od 6.800 dinara. Knjigovodstvena vrednost im je bila 10.000 dinara, ali je oborena posle izveštaja o poslovanju. Markovic kaže da je prosek zarada sada oko 16.000 dinara jer su, zbog vracanja kredita, od juna smanjene za 30 odsto. On dodaje da je u maju, kada je došao u fabriku, zatekao dugove od 99 miliona dinara, samo iz prethodne godine, pa su i zbog vracanja skupih kredita fabrici neophodna finansijska sredstva.
Ocekuje se da ce "Salford" preuzeti vodenje "Banata", najkasnije u januaru, kada ce plate biti vracene na raniji nivo, da bi potom rasle u skladu sa rezultatima poslovanja, a najmanje sa rastom troškova života u odredenom periodu.

Pazare i gubitaše
Slobodan Petrovic, direktor "Salforda", tvrdi da se ova investicija uklapa u njihovu strategiju ulaganja u industriju hrane u Srbiji. "Niko ne može reci da kupujemo samo dobre firme, jer "Banat" preuzimamo sa dugovima. Ovo nije kraj našeg ulaganja u srpsku privredu. I dalje, kako smo najavili pre tri godine, merkamo "Štark", zakljucio je Petrovic.

Promene na celu Jugoremedije

- Aleksandar Radovanovic, generalni direktor Jugoremedije razrešen je dužnosti na prekjucerašnjoj sednici Upravnog odbora kompanije, saznaje Danas. Od nadležnih u Jugoremediji smo dobili odgovor da ce u ponedeljak saopštiti sve detalje na konferenciji za novinare.
Radovanovic je potvrdio za Danas da je nakon sednice Upravnog odbora Jugoremedije ponudio svoju ostavku. Prema njegovim recima radi se o neslaganju sa novom poslovnom i razvojnom politikom, koju je predložio vlasnik Jugoremedije Jovica Stefanovic.
Prema njegovim recima, on ce i dalje obavljati poslove u Jugoremediji, a nova kadrovska rešenja ponudice vlasnik. Kako nezvanicno saznajemo, Jugoremediju ocekuju brojne promene.
Komentarišuci odlazak Radovanovica sa mesta generalnog direktora, predsednik Udruženja malih akcionara "Jugoremedije" Zdravko Deuric je agenciji Beta rekao da se radnici koji se od maja nalaze u generalnom štrajku "jako raduju ovoj vesti".
- Taj covek je doveo do generalnog štrajka i otpuštanja oko 150 radnika, ujedno malih akcionara Jugoremedije. Nadamo se da ce predsednik Upravnog odbora imati više razumevanja za pokretanje fabrike u celosti i povratak radnika na posao, rekao je Deuric.
Predsednik Upravnog odbora Jugoremedije je niški biznismen Jovica Stefanovic Nini, vlasnik makedonske kompanije "Jaka 80" koja je septembra 2002. godine kupila 41,93 odsto akcija Jugoremedije. Jugoremedija je potom dokapitalizovana na osnovu navodne odluke Skupštine akcionara da se prihvati konverzija potraživanja tom preduzecu, pa je "Jaka 80" postala vecinski vlasnik sa 61,02 procenata kapitala te fabrike. Nacin na koji je to uradeno sada je predmet sudskog spora koji je pred Trgovinskim sudom u Beogradu pokrenuo Akcijski fond Srbije.

Država akcije "Knjaza" nudi "Danonu" i Divcu

- Država je odlucila da svoj paket akcija u "Knjazu Milošu" ponudi "Apronu", zajednickoj kompaniji "Danon" i Vlade Divca. To je juce saopštio Miodrag Đordevic, direktor Agencije za privatizaciju.
Na pitanje zašto su dva dana cekali da bi obavestili o ovoj odluci, Đordevic je rekao da im je bilo potrebno vreme da detaljno analiziraju ponude "Apurne", "Laškoga" i "Balkana". On je ovo obrazložio cinjenicom da "Danon" ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji mineralne vode, što je garancija da ce arandelovacka fabrika moci da se regionalno širi. Rok do kojeg akcionari deponuju svoje akcije kod jednog od tri kupca je 22. novembar. Država ima 41,28 odsto akcija u ovom preduzecu pa da bi "Apurna" uspela da kupi minimum 50,01 odsto akcija "Knjaza", potrebno je da akcionari državi pridruže paket od još nepunih devet odsto deonica.
Ako "Balkan" prikupi 25 odsto akcija, ponuda državnih akcija "Danonu" i Divcu propada.

KRAJ PRIVATIZACIJE ARANĐELOVACKE FABRIKE VODE

Država je odigrala kljucnu ulogu u korist FPP Balkan limitida time što odmah po otvaranju koverti nije pozvala radnike-akcionare sa preporukom o tome ko je najbolji kupac za „Knjaza”. Umesto toga, država je aminovala razdruživanje paketa cime je dala zeleno svetlo da se akcije prodaju onome ko je ponudio najviše, a to je 23.000 dinara za akciju od strane Balkan limitida.
Ovako, prilicno revoltirano, komentariše analiticar Nebojša Medojevic, neslavan kraj javnog poziva države da proda svoj paket akcija, pridružen sa malim akcionarima. On ne krije da je investicioni i socijalni program koje su ponudili Danon i Divac najbolji, ali da je niska cena za akciju od 17.500 dinara izgubila u konkurenciji sa ponudom FPP Balkan. Uz to, oklevanje države dodatno je iritiralo male akcionare koji vec dva dana u dugim redovima prosleduju naloge za prodaju akcija FPP Balkan limitidu.
Pa, pošto je jasno da je najpre menadžment „Knjaza” vodio lošu privatizacionu politiku u prošle dve godine, izbegavajuci pronalaženje strateškog partnera i berzansku prodaju akcija, a potom trapavo ukljucivanje države koja je, na kraju, upropastila i vrednost sopstvenog paketa, namece se pitanje – kolika ce biti na kraju cena za arandelovacku fabriku vode.
U varijanti da je kupi fond sa Kajmanskih ostrva, odnosno 58,72 odsto akcija malih akcionara, dobilo bi se 57,77 miliona evra. A ukoliko bi FPP preuzeo i 42 odsto paketa države što cini 45,8 miliona evra stiglo bi se do sume od 103,5 miliona evra. Po osnovu socijalnog programa FPP predvida šest miliona evra, a za investicije 25 miliona evra cime bi se fabrika dokapitalizovala u prvoj fazi.
Korporativna garancija kojom FPP svojom imovinom garantuje da ce u naredne dve godine od države otkupiti akcije „Knjaza” nedefinisana je, a time i neizvesna.
Konzorcijum Danon – Divac ponudio je da otkupi do 71,87 odsto akcija „Knjaza” što pomnoženo sa 17.500 dinara po akciji iznosi 59,6 miliona evra. Sa investicijom od 20 miliona evra i socijalnim programom za koji je namenjeno 10 miliona evra stiže se do sume od 90 miliona evra. Konzorcijum je spreman da svakom zaposlenom odmah isplati po 4.000 dinara za godinu staža. U socijalnom programu je navedeno i da u naredne tri godine niko nece biti otpušten.
Pivovarna Laško je u svojoj ponudi navela da je za socijalni program planirano takode 10 miliona evra, a za investicije dvostruko veci iznos.
Konsultantu Nebojši Medojevicu, ali ne samo njemu, ostalo je nejasno zbog cega francuska kompanija, kao najveci proizvodac vode na svetu, zajedno sa Divcem nije ponudila višu cenu. Sve bi bilo drugacije da je Danon ponudio bar 20.000 dinara po akciji. U svakom slucaju, velika razlika u ceni izmedu njega i Balkan limitida naterala je akcionare koji su bili ipak dovoljno strpljivi da se opredele za kupca koji nudi po akciji 5.500 dinara više.
Citave zbrke oko „Knjaza” koja traje duže vreme ne bi bilo da je država na samom pocetku imala jasnu strategiju, ali i sam menadžment fabrike. Medojevic je uveren da bi se sve ovo izbeglo da je država prodala „Knjaza” na tenderu jer bi to bio jedini nacin da se pravilno utvrdi strategija, kriterijumi i bodovanje socijalnog i investicionog programa. Ovako, ako niko ne bude hteo da kupi državni paket od 42 odsto akcija, on ce vec prvom dokapitalizacijom od strane novog vecinskog vlasnika, biti prepolovljen, a još jednom dokapitalizacijom ce ostati samo u tragovima, od nekoliko procenata. Država je loš vlasnik – još jednom se potvrdilo u slucaju privatizacije „Knjaza”.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta