Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zašto se žurilo sa usvajanjem budžeta

Kada je pocetkom meseca Vlada, kako je s ponosom saopšteno, jednoglasno usvojila predlog budžeta za 2005. godinu, potpredsednik Miroljub Labus je nagovestio da sledi period od mesec i po dana za raspravu o predloženim rešenjima. Ovakv sled stvari je, medutim izostao, i budžet za narednu godinu usvojen je posle samo jednodnevne rasprave u nekim od odbora srpskog parlamenta i dvodnevnog, istina maratonskog šesnaestocasovnog zasedanja same skupštine, u atmosferi koju je neuporedivo više od budžeta obeležio pokušaj "seljenja" jednog poslanika iz DSS u DS.
U odsustvu poslanika DS koji nisu ucestvovali u raspravi, obeležje tome šta nas ceka u 2005. godini dali su zapravo uvek za diskusiju spremni radikali. Otuda je uz malobrojne primedbe koje bi se mogle podvesti pod temu budžeta, rasprava više licila na odmeravanje politicke snage, uz uvek pogodno izvlacenje u prvi plan tema poput mita, privilegija, korupcije, a ovoga puta uloge i troškova predsednika Srbije Borisa Tadica. Ozbiljna rasprava o realnosti prikupljanja više od 396 milijardi dinara prihoda i dovoljnosti okvira nešto više od 416 milijardi dinara rashoda za podmirenje svih zakonskih i drugih preuzetih obaveza prema korisnicima budžetskih sredstava je u najvecoj meri izostala. Nije cudno što se samo dan nakon usvajanja budžeta oglasio prvi, ujedno jedan od najvecih korisnika sredstava, Vojska Srbije i Crne Gore, ciji je ministar Prvoslav Davinic ocenio da "sredstva namenjena vojsci ne omogucavaju realizovanje reformi u ovoj oblasti".
Bilo kako bilo, tek voljom poslanika vladajuce koalicije, uz glasove socijalista, budžet usvojen u cik zore predvida za finansiranje državne zajednice oko 49,9 milijardi dinara ili samo 2,6 milijardi dinara više nego ove godine, od cega za vojsku 43,2 milijarde. Da li ce to biti dovoljno samo za pokrice plata u vojsci i tekucih troškova ili za još nešto, teško je reci, jer ozbiljnih suceljavanja stavova o tome nije ni bilo. Umesto toga, najavom o ukidanju služenja vojnog roka vodena je debata o tome ko podriva vojsku i državu, a ko ne. Malo "ekonomskih" argumenata razmenjeno je tek kada je rec o mogucem obezbedenju prihoda. Planirani rast poreskih prihoda od 18,1 odsto, kao i neporeskih prihoda od više od 50 odsto, sa ekonomske tacke mogao bi sigurno da se dovede u pitanje s obzirom na brojne predložene izmene u poreskom sistemu i predviden porast prihoda od carina. Zanimljivo je i olako prelaženje preko detalja da ce prihodi APV biti iduce godine veci samo za 0,1 odsto u odnosu na ovu godinu iako je planirana inflacija od 9,1 odsto na godišnjem nivou. Tvrdnja da ce poljoprivredi biti obezbedeno isto sredstava u budžetu kao i ove godine i da je to znak nastavka brige o ovoj grani, uz isti argument vezan za inflaciju, biva objektivno dovedena u pitanje. Mala je uteha to što je poljoprivrednicima garantovano da ce biti nastavljeno sa isplatom ovogodišnjih premija za odredene proizvode, osim za šecernu repu, da ce biti oslobodeni placanja poreza na katrastarski prihod koji je uzgred 50 dinara po domacinstvu, da ce moci da kupuju dizel bez placanja akciza, a kredite dobijati brže i lakše nego do sada. Poslanicima koji su se ovim pitanjima pozabavili diskutujuci o budžetu zasmetalo je, medutim, to što ce se sve olakšice odnositi samo na ona domacinstva koja su registrovana, a ne na sve koji se poljoprivredom danas bave.
Ocito, mnogim od narodnih predstavnika u cijim se rukama našla sudbina odlucivanja o ekonomskoj politici za narednu godinu ciji je budžet samo krajnje sažeti reprezent, nije do kraja bilo jasno da on, zapravo, predstavlja i te kako znacajan zaokret u dosadašnjoj ekonomskoj politici. Smanjenje budžetskog deficita za jednu trecinu u odnosu na rebalansirani ovogodišnji budžet, odnosno na polovinu u martu predvidenog, isto je što i poruka upucena svim korisnicima budžeta, manje ili više, da njihova nadanja moraju da se svedu na minimum. Tacno na onu meru koja se u materijalnom pogledu meri produktivnošcu njihovog rada. Prihvatanje te neminovnosti nije lako. Godinama su se korisnici budžeta, kao i celokupno društvo, olako odnosili prema tome, ocekujuci da ce se pare nekako naci - iz topciderske štamparije ili iz inostranstva , svejedno.
Zato, ocena premijera Vojislava Koštunice da je "Vlada cetvrti put vec dobila poverenje skupštine izglasavanjem budžeta " realno ne znaci mnogo. Vlada ce svoj mandat stavljati na vaganje prilikom usvajanja svake konkretne mere koja ce uslediti da bi ovaj budžet bio sproveden. Dotle ce sve price o budžetu za 2005.godinu ostati u senci pitanja zašto se zapravo sa njegovim usvajanjem toliko žurilo, da se niko nije setio da pomene mesec i po dana javne rasprave.

Nerealno procenjeni budžetski izvori
Predlagacu budžeta je zamereno da su nerealno procenjeni pojedini budžetski izvori, posebno PDV i carine, kao i da su precenjeni prihodi opština, a potcenjene njiihove obaveze po odredenim stavkama, obzirom na to da ih nov budžet tera da plate recimo poreze na izdavanje poslovnog prostora za sve godine unazad.

I FPP Balkan Limitid i Danon proglasili pobedu

Direktor FPP Balkan Limitid Srdan Muškatirovic saopštio je juce da je ponuda te kompanije za preuzimanje paketa od 25 do 33,69 odsto akcija fabrike "Knjaz Miloš" uspela i da ce po završetku roka za preuzimanje, danas u 12 sati i jedan minut, zvanicno saopštiti da je FPP Balkan Limitid postao vecinski vlasnik srpske kompanije za proizvodnju mineralne vode. On je dodao i da je rukovodstvo Knjaz Miloša deponovalo akcije na racun fonda FPP.
- Pobeda je ubedljiva i mogu da kažem da nam je veliki broj akcionara ukazao poverenje - izjavio je Muškatirovic.
Prema njegovim recima sa predstavnicima Agencije za privatizaciju traju razgovori o otkupu državnog paketa po istoj ceni za akciju, koji bi otplatili u roku od dve godine. - Sa našom ponudom država ne gubi ali niz grešaka koje je napravila su evidentne. Podneli smo tužbu protiv države jer prodaja državnih akcija putem javnog poziva nije zakonita. Tražimo odštetu u visini razlike izmedu ponuda od 17.200 i 23.000 dinara po akciji i taj iznos uplaticemo malim akcionarima koji su nam prodali akcije po prvoj ceni - rekao je Muškatirovic. On naglašava da ne postoji strategija da FPP za tri do pet godina proda Knjaz. Namera FPP jeste da se Knjaz Miloš širi u regionu i postane strateški investitor koji ce kupovati atraktivne kompanije najpre u Srbiji a zatim i Rumuniji, Bugarskoj i Rusiji.
Direktor brokerske kuce M & V Investments, Dragijana Radonjic-Petrovic, tvrdi pod punom odgovornošcu da ponuda Danon Grupe nije uspela jer njena brokerska kuca, kao ovlašceni zastupnik FPP, jedina poseduje tacan podatak o broju deponovanih akcija na racun tog fonda.
- Namera konkurencije je da zbuni akcionare i našu ponudu ucini neuspešnom. Tvrdnja da ponuda Danilovica od 3.500 dinara po akcionaru nema veze sa njihovom ne lici na velike igrace. Komisija za hartije od vrednosti je saopštila da nezvanicne dopune i stimulacije nisu deo propisane procedure i uverena sam da institucije finansijskog tržišta u Srbiji funkcionišu. Sigurna sam da ce Komisija drasticno kažnjavati ovakve pojave jer to uliva nepoverenje u sistem. Kazna za to može biti diskvalifikacija ponude, kažnjavanje brokera ili konsultanta - kazala je Radonjic-Petrovic.
Bivši košarkaš Predrag Danilovic u subotu je izrazio spremnost da pokloni 3.500 dinara svakom akcionaru koji svoje akcije deponuje na racun firme Apurna, zajednicke kompanije Danon Grupe i Vlade Divca. On je u obrazloženju svoje odluke istakao da cetiri meseca prati dešavanja oko Knjaz Miloša i da je za akcionare i državu najbolja ponuda Apurne. Na ovu ponudu reagovala je Komisija za hartije od vrednosti i saopštila da su 15. novembra odobrene ponude Apurne, Pivovarne Laško i FPP.
- Naknadne nezvanicne ponude i stimulacije koje nisu bile deo propisanih procedura ne mogu biti deo ponude za preuzimanje. Štaviše, one su u suprotnosti sa clanovima 178. i 179. Zakona o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata - navodi se u saopštenju Komisije HOV.
Komisija smatra da svako uplitanje u proces preuzimanja akcija za vreme njegovog trajanja trajno šteti regularnosti finansijskog tržišta i ugledu zemlje pa ce preduzeti neophodne mere.

SNEŽANA Divac: Poklon Danilovica nije deo ponude
Supruga Vlade Divca, Snežana Divac, izjavila je u subotu da su kompanija Danon i njen suprug "najverovatnije vec obezbedili vecinski paket akcija Knjaz Miloša". Ona je saopštila da ce akcionarima biti ponudeno i više od onoga što je navedeno u ponudi Apurne ali da to nece biti novac na ruke vec sve ono što je u okviru zakonskih mogucnosti. Divac je juce potvrdila na sastanku sa radnicima Knjaza da Danon i njen suprug garantuju akcionarima samo ono što je navedeno u ponudi a da sastavni deo te ponude nije poklon Predraga Danilovica. Prema informacijama agencije Beta juce se veliki broj akcionara opredelio da svoje akcije deponuje na racun Apurne.

Ocekuje se dolazak americkih kompanija

Predstavljanje Srbije investitorima u SAD bilo je uspešno i ocekuje se dolazak americkih kompanija radi nastavka zapocetih razgovora, ocenili su juce predstavnici kompanije U.S. Steel. Proteklih dana u SAD je održana serija okruglih stolova o mogucnostima ulaganja u Srbiji, uz ucešce firmi koje su vec investirale i posluju u Srbiji, a koje je organizovao svetski gigant celicne industrije U.S. Steel u Njujorku, Klivlendu i Cikagu.
Direktor Centra za ekonomski razvoj U.S. Steel Serbia Bogdan Komlenac izjavio je da je cilj bio da se potencijalnim americkim investitorima predstavi realna slika poslovne klime u Srbiji. "Sagovornicima smo preneli pozitivna iskustva naše i drugih stranih kompanija i mislim da smo uspeli donekle da razbijemo predrasude o Srbiji, kojih ima mnogo kod americkih kompanija", istakao je Komlenac i dodao da tom prilikom nije bilo razgovora o konkretnim projektima.
On je rekao da su ucesnici sastanaka culi mišljenje predstavnika srpske vlade, eksperata iz oblasti zakonodavstva, poreza i bankarskog sistema, kao i mišljenja poslovnih ljudi iz kompanija koje su vec investirale u Srbiji, kao što su Bol pekidžing, Gelaksi tajers, Rajfajzen banka i druge. Prema recima Komlenca, predstavnici više od 40 kompanija ucestvovali su na okruglim stolovima u protekla tri dana, medu ostalim, Dženeral elektrika, Goldman Saksa, Morgan Stenlija, San kouka i drugih firmi.
U Njujorku je bilo više finansijskih institucija, investicionih fondova i banaka, dok je u Cikagu i Klivlendu bio veci odziv kompanija koje se bave proizvodnjom. Neki od tradicionalnih partnera U.S. Steel vrlo brzo ce doci u Srbiju, što za pocetak možda nece doneti velike investicije, ali ce omoguciti otvaranje novih radnih mesta - rekao je Komlenac. On je istakao i da najveci proizvodac koksa u SAD San kouk razmišlja da uloži u proizvodnju u Srbiji, što bi, kako je rekao, bila investicija od više od 200 miliona dolara. Komlenac je rekao da se razgovaralo i sa predstavnicima Forda i Dženeral motorsa u Detroitu, sa namerom da se tim znacajnim partnerima U.S. Steel Serbia predstavi kao dobro mesto za investiranje.

Nova investicija u Smederevu
Skot Salmon, zadužen u U.S. Steel za državne poslove, istakao je da ce ta kompanija nastaviti da radi sa americkom vladom na izgradnji dobrih odnosa i jacanju ekonomskih veza SAD i Srbije. "Nastavicemo da širimo dobar glas o vodenju biznisa u Srbiji. Smatramo da je bolje i za Srbiju ali i za U.S. Steel da ima što više stranih ulagaca, od kojih ce neki da kupuju našu robu. Uvereni smo da su ekonomska stabilnost i strane investicije dobre za buducnost Srbije", rekao je Salmon. On je, takode, najavio novu investiciju te kompanije, vrednu 32 miliona dolara, za nabavku druge peci u Železari u Smederevu.

Tekstilna firma Jasmil izvozi probne kolicine u SAD
Arilje - Tekstilna firma "Jasmil" iz Arilja pocela je sa pripremama probnih izvoznih kolicina decjeg rublja, koje bi od februara sledece godine trebalo da se prodaje na tržištu SAD. Pocetak prodaje na americkom tržištu postignut je zahvaljujuci jesenjim sajamskim nastupima firme "Jasmil" u Njujorku, na kojima je ta firma ucestvovala uz pomoc americke agencije za medunarodni razvoj USAID, u okviru projekta pomoci razvoju srpskog preduzetništva (SEDP), rekao je agenciji Beta vlasnik "Jasmila" Milan Loncarevic. Prema njegovim recima, zahvaljujuci ispunjenim americkim standardima kvaliteta, dizajna i organizacije proizvodnje, firma "Jasmil" našla se u grupi od cetiri firme iz Srbije, zajedno sa "Todorom", "Azarom" i trikotažom "Ivkovic", koji su, takode, nastupali na sajmovima mode u Njujorku.

NA KONKURS ZA NAJBOLJU ROBNU MARKU PRIJAVILA SE TRI PREDUZECA

Na konkursu Ministarstva trgovine, turizma i ugostiteljstva za "Najbolju robnu marku Srbije" konkurisala su tri preduzeca iz Zapadnobackog okruga. Kako saznaje agencija Beta u Regionalnoj privrednoj komori Sombor, na konkurs su se prijavili Fabrika akumulatora Sombor, Fabrika biskvita "Jafa" iz Crvenke i fabrika armatura "Istra" iz Kule. Pravo prijava na konkurs imala su sva preduzeca sa prepoznatljivom robnom markom, kako na domacem tako i na inostranom tržištu.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta