Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dušan Bajec, clan Komisije za hartije od vrednosti, o "Knjazu Milošu": Više prekršaja, ali ne i

U "Knjazu" vlada nervoza. Radnici kažu da im je dosta vlade, komisija i ponudaca. - Ovo traje još od prošle godine, ako je bilo nepravilnosti trebalo je odmah sankcionisati, a ne kada je sve završeno. Sigurno je da u narednom periodu menadžment nece male akcionare navoditi na pogrešan smer - kaže Radojica Milivojevic, zameniik generalnog direktora.
Dušan Bajec, bivši clan Komisije za hartije od vrednosti, ocenio je juce na konferenciji za štampu da je prvobitna odluka ove Komisije o diskvalifikaciji "Apurne" zakonita. Na tvrdnju da je zakon kršen i u ranijem postupku javne ponude "Balkana" za otkup 25 odsto akcija, a da ta ista Komisija ovu kupovinu nije poništila, Bajec je odgovorio da za razne optužbe nije bilo dokaza vec samo sumnji, pa je cela stvar prepuštena sudu. On je kao jednu od tadašnjih sumnji Komisije naveo i nelogican pad "sistema" Centralnog registra upravo zadnjeg dana saldiranja akcija "Balkana", ali kako kaže, "nije bilo dokaza".
Bajec sumnja da je poslednja odluka Komisije doneta u prisustvu službenika UBPOK-a.
Sva tri ponudaca koja su ucestvovala u postupku preuzimanja akcija imaju mogucnost da u roku od 30 dana pred Vrhovnim sudom Srbije pokrenu upravni spor protiv rešenja Komisije za hartije od vrednosti kojim se postupak vraca na pocetne ponude.
Ti ponudaci - "Balkan", "Apurna" i "Laško", prema jucerašnjem rešenju Komisije, mogu do 6. decembra ove godine da poboljšaju svoje pocetne ponude, ali i da odustanu od kupovine. U zapoceti postupak preuzimanja ne može da se ukljuci nijedan drugi kupac.
Prema informacijama sva tri ponudaca juce do popodne nisu doneli konacnu odluku da li ce se žaliti na rešenje Komisije, kao ni da li ce ucestvovati u daljem postupku preuzimanja akcija "Knjaza". Juce su u UBPOK-u saslušani svi clanovi Komisije osim potpredsednika Đorda Jovanovica koji se nalazi u bolnici.

Probudio se sud
Istražni sudija Opštinskog suda Milisav Ristovski demantovao je juce potpredsednika Miroljuba Labusa da arandelovacki pravosudni organi "spavaju" kad je rec o nepravilnostima sa preuzimanjem akcija "Knjaza". Prema njegovim recima, saslušano je 40 svedoka. Posle toga, Labus je, u izjavi B92, rekao da se sud upravo "probudio".

U Kragujevcu zasedao Savet za stratešku konsolidaciju Grupe "Zastava"

Do kraja ove ili pocetkom naredne godine na aukciji ce se naci cetiri "Zastavine" fabrike - "Kovacnica", "Alatnica", "Livnica" iz Topole i "Elektroraca" iz Race Kragujevacke. U narednih desetak dana bice izvršena podela "Zastavinih" unutrašnjih dugova od više stotina miliona dolara prema poveriocima i bankama, od kojih su neke u stecaju, pri cemu ce biti ukinut princip solidarne odgovornosti. Osim toga, Vlada Srbije ce u decembru saciniti program mera za trajno zbrinjavanje prekobrojnih "Zastavinih" radnika. Ovo su glavni akcenti sa jucerašnje konferencije za novinare, održane nakon sednice Strateškog saveta za konsolidaciju "Zastave", kojom je predsedavao ministar za privredu u Vladi Srbije Predrag Bubalo.
On je podsetio da Vlada Srbije i menadžment "Zastave" još nemaju konkretnu ponudu americkog biznismena srpskog porekla Branka Tupanjca, koji je, podsetimo, najavio ulaganje u "Zastavinu" Fabriku automobila od 500 miliona dolara.
- Ponuda podrazumeva projekat, a to Tupanjac nije dostavio. Za mene je to jedan papir koji ima dobrih ideja, medu kojima je i ona o 500 miliona dolara ulaganja. Ali, to je samo inicijativa kojoj možemo da damo dobru ocenu. Osim toga, ne mislim da Vlada treba da pregovara sa bilo kojim ponudacem. To je, pre svega, posao menadžmenta. Moja filozofija je da "Zastavi" treba dati šansu, a to znaci smanjiti broj radnika i regulisati dugove. "Zastava" za 10-15 dana nece biti ona fabrika iz 2000. godine. "Zastava", u stvari, sada ima mnogo vecu šansu nego 2000 - kaže Bubalo.
Ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku u Vladi Srbije Slobodan Lalovic podsetio je da ce u decembru biti sacinjen program mera za trajno zbrinjavanje prekobrojnih "Zastavinih" radnika koji su od leta 2001. godine na evidenciji "Zastava zapošljavanje i obrazovanje". - Cilj nam je da do 1. septembra 2005. do kada ce ZZO funkcionisati, svakom od ljudi koji se nalazi na toj evidenciji pružiti šansu da pocne sa sopstvenim radnim angažmanom. Oni koji ne budu prihvatili nijednu od tih mera morace da se suoce sa time da od 1. septembra 2005. "Zastava zapošljavanje i obrazovanje" više nece postojati, te da ce morati da odu na Tržište rada - kaže Lalovic.

Pomoc države od dve milijarde dinara
Na jucerašnjem skupu u "Zastavi" receno je i da je država u tu fabriku u toku ove godine, putem subvencija i povoljnih kredita, uložila nešto više od 1,8 milijardi dinara. Uz to, prodaju "Zastavinih" automobila, kamiona i specijalnih vozila na lizing država je podstakla sa oko 210 miliona dinara. Država je, dakle, "Zastavu", odnosno proizvodnju vozila u toj fabrici pomogla sa oko dve milijarde dinara.

PONUĐACI PRIPREMAJU NOVE PONUDE U TRCI ZA „KNjAZA”

Dan posle najave da se trka za kupovinu akcija „Knjaza” nastavlja, na rovitom tržištu vrednosnim papirima u Srbiji u toku su presabiranja. Ocene, optužbe, komentari, zahtevi i upozorenja ne prestaju. Dojucerašnji clan Komisije za hartije od vrednosti Dušan Bajec saopštava da je izvesno bilo pritisaka na clanove tog tela, brokeri upozoravaju na dalje konfuzije ukoliko se pod hitno ne izmeni Zakon o hartijama od vrednosti, tri „stara” takmicara FPP Balkan, Apurna i Laško pripremaju nove ponude, a nesudeni milioneri u Arandelovcu potrcali su u banke jer se pronela lažna vest da je, takode nesudeni, pobednik Danon – Divac, poceo isplatu prema ranijem rešenju ...
Nema, dakle, posustajanja u trci za osvajanje vecinskog paketa akcija „Knjaza”. Iako akcionari gotovo da ne znaju više ni sa kime ce, ni kada ce u konacnu privatizaciju arandelovacke firme, ponudaci - Apurna, FPP Balkan limitid i Pivovarna Laško pripremaju se za još jedan krug do „Knjaza”.
Nakon poslednje odluke Komisije za hartije od vrednosti da se drugi krug ponude u zatvorenim kovertama ponovi, za šta je krajnji rok 6. decembar do 12 casova, pitali smo zastupnike pomenutih firmi da li nastavljaju takmicenje ili, s obzirom na okolnosti, dižu ruke od ovog posla.
Srdan Muškatirovic, predstavnik FPP-a, kaže da je za konacan odgovor na ovo pitanje još rano. Kada se razmotre svi aspekti slucaja ciji je obrt, blago receno, zapanjio rukovodstvo londonskog investicionog fonda, Balkan limitid ce se oglasiti u javnosti i saopštiti svoj stav.
Naravno, u meduvremenu, moguce je i podizanje tužbi protiv onih koji su svojim, kako tvrde u FPP-u, nezakonitim radnjama doveli do vracanja posla na pocetak, što je u nedavnom obracanju novinarima najavio i pravni zastupnik FPP-a, rekavši da u svemu tome naslucuje i elemente korupcije.
I predstavnici Apurne nisu spremni za sada da obelodane da li trku nastavljaju ili ne jer, kako kažu, konsultacije na tu temu još traju u pravnim i poslovnim krugovima u Parizu.
Zastupnici interesa Laško nešto su pricljiviji i sudeci prema njihovoj izjavi nece tek tako pod noge baciti dve i po godine, koliko su utrošili da bi postali vlasnici „Knjaza”. Pri tome, ni oni ne iskljucuju tužbu protiv svih onih koji su izazvali sadašnje zamešateljstvo oko privatizacije „Knjaza” jer, tvrde, elemenata za to ima.
Marko Vilfan, iz konsultantske kuce ,,ORAH investments”, koja zastupa interese slovenacke pivare, izražava cudenje da je Apurna, koja je zbog narušavanja pravila igre najpre diskvalifikovana iz dalje trke odlukom Komisije za hartije od vrednosti, voljom potpredsednika republicke vlade, još nagradena, dobivši produženi rok za ponudu.
Neobicno je, kaže Vilfan, i to što se država, svojevremeno opredelila da svoj paket akcija od 42 odsto deponuje na racun Apurne svesno se odricuci tako više sredstava za budžet. Pa, ako joj nije odgovarala bolja ponuda FPP-a, za 5.500 dinara po akciji, zbog zainteresovanosti ove firme za niži procenat otkupa akcija – 33 odsto, nije jasno zbog cega svoje akcije nije pridužila akcijama Laškog. Slovenacka pivara ponudila je, naime, 2.500 dinara po akciji više od Apurne, a pored toga, bila je zainteresovana za otkup najmanje 50 odsto akcija ,,Knjaza”.
Sve to ce ponudac imati u vidu, kaže Vilfan, kada naredne nedelje donese konacnu odluku da li ucestvovati ili ne u daljoj privatizaciji ,,Knjaza”.

"Brutalni" rast evra

Cetvrti dan zaredom dolar na svetskim berzama beleži pad, a evro je juce prvi put probio granicu od 1,33 dolara mada se na kraju trgovanja vratio ispod te vrednosti. Analiticari ocekuju da evro uskoro premaši vrednost od 1,35 dolara a predsednik Evropske centralne banke nazvao je rast evra u odnosu na dolar "brutalnim". Strucnjaci smatraju da ce on, kao i guverneri centralnih banaka zemalja EU, morati da intervenišu na tržištu kako bi zaustavili pad dolara koji ugrožava ekonomski oporavak Evrope zasnovan na izvozu. Ovakvom padu dolara doprinela je zabrinutost oko americke spoljne trgovine i budžetskog deficita. Pre samo dva meseca evro je vredeo 1,20 dolara.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta