Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bubalo: Država sprecila nefer igru oko prodaje "Knjaza Miloša"

- Analiza je pokazala da bi država prodajom "Knjaza Miloša", od tri potencijalna kupca, najviše svežeg kapitala dobila od "Danonea" - 81,5 miliona evra, ukljucujuci tu i investicije. Tu treba imati u vidu i socijalni program koji je kao najbericetniji ponudio "Danone" - rekao je za nacionalnu televiziju RTS Predrag Bubalo, ministar za privredu.
Vlada je, dodao je on, u slucaju "Knjaza" reagovala hitro i energicno i predložila je Upravi za borbu protiv organizovanog kriminala da se ispitaju svi akteri kako bi se utvrdili krivci.
Prodaja je licila na fudbalsku utakmicu u kojoj sudija jednom timu iskljuci igraca, a posle da bi to kompenzovao dosudi penal za istu ekipu".
Povodom izjava iz Demokratske stranke da je rec o "malom državnom udaru", Bubalo je naglasio da "državni udar ne može biti mali ili veliki". On se zapitao ko ce nadoknaditi štetu državi jer bi moglo biti reci o "udaru na budžet", s obzirom na to da država nije dobila ocekivani sveži kapital.
Prema oceni Bubala, do cele peripetije oko "Knjaza" je došlo jer postoje kontroverze u Zakonu o hartijama od vrednosti zbog cega je zatražena njegova hitna izmena.

Slovenacki "Alpos" u Srbiju ulaže 2,3 miliona evra

Medu slovenackim preduzecima koja ce u Srbiju uložiti više od 300 miliona dolara, nalazi se i preduzece "Alpos" iz Šentjura kod Celja, koje je 2003. kupilo aleksinacki "Fahop". Ove i sledece godine ono ce investirati u "Fahop" 2,3 miliona evra.
- Osim što cemo maksimalno da razvijemo proizvodnju "Fahopa", tražimo da u Srbiji kupimo i novo preduzece. Ove godine u "Fahopu" poceli smo izgradnju hale, gde ce biti nova proizvodna linija za palete u automobilskoj industriji i nova linija za proizvodnju i obradivanje cevi - kaže Mirjan Bevc, predsednik uprave "Alposa".
"Fahop" nece otpuštati radnike vec planira da otvori nova radna mesta, ali je za dvogodišnji socijalni program izdvojeno oko 720 hiljada evra. Do sada je oko 70 radnika uzelo otpremnine. "Fahop" inace proizvodi cevi, celicne uske trake, alate i rezervne delove, trguje metalom i metalnim rudama. "Alpos" je potpisao i petogodišnji ugovor sa lokalnom samoupravom Aleksinca o ulaganju 500 hiljada evra u sanaciju vodovoda.
U ovom preduzecu isticu da žele da rade sa srpskim firmama i da ih ne interesuje politizacija prodaje nekih slovenackih preduzeca na srpskom tržištu. Ovo slovenacko preduzece kupilo je i fabriku specijalnih cevi UNIS iz Prnjavora, kao i "Polmetal" u Poljskoj.
"Alpos" inace proizvodi i kucne i tehnicke merdevine, aluminijumske kutije, sušilice za veš, police i regale za prodavnice. Posebna firma ovog preduzeca "Alpos" izdvaja se po tome što zapošljava invalide rada na poslovima fotokopiranje, arhiviranje, a kasnije je proširen na preradu metala i žica za opremu prodavnica i tapetarstvo.
- Grupa "Alpos" u 2004. udvostrucila je dobit i obim poslovanja, a profit je utrostrucen. Prihod iznosi 87 miliona evra, a dobit je nešto viša od cetiri miliona evra - kaže Rado Marot, direktor za racunovodstvo i finansije "Alposa".
Grupa "Alpos" izvozi u evropske države i namerava da proširi izvoz i u skandinavske zemlje i u Veliku Britaniju. U sklopu "Alposa", i proizvodi "Fahopa" izvoze se u Nemacku, Grcku, Madarsku, Cešku, Poljsku, Austriju, Hrvatsku.

UBPOK ispitao sve clanovi Komisije za hartije od vrednosti.

Svi clanovi Komisije za hartije od vrednosti, osim Đorda Jovanovica koji je u bolnici, ispitani su u UBPOK-u, saznaje Radio B92.
Miroljub Labus je zadovoljan nacinom na koji su državni organi zapoceli istragu o neregularnostima u procesu preuzimanja akcija preduzeca "Knjaz Miloš". "Konacno su se probudili javni tužioci i državni organi su poceli da rade svoj posao", zakljucio je Labus i naveo da je dobio podršku Svetske banke za jucerašnju odluku Komisije za hartije od vrednosti: "Ovde neko pokušava od "Knjaza" da napravi aferu. To nije afera, to je samo prljava tržišna utakmica i tu smo utakmicu vratili u normalu. Juce sam razgovarao sa potpredsednikom Svetske banke, koji je bio u poseti Beogradu, i on se slaže sa našom merom, da za još nedelju dana damo šansu svima, da ono što u pocetku nisu dobro uradili sada isprave. To nije nikakva afera". Bivši clan Komisije za hartije od vrednosti Dušan Bajec rekao je da je podneo ostavku iz moralnih razloga. On navodi da na njega licno niko nije vršio pritisak, ali da je pritisaka bilo: “Po mom najdubljem uverenju, smatram da je došlo do grubog uplitanja u rad nezavisne komisije, od dela izvršne vlasti. To je uticalo na ozbiljno narušavanje integriteta komisije. To je dovelo do toga da sam tokom veceri, posle konsultacija sa predsednikom Srbije i presednikom DS-a, Borisom Tadicem, podneo ostavku”. Bajec je dodao da je odluka komisije o diskvalifikaciji ponude "Apurne" poptuno zakonita. Kako B92 saznaje zajednicka firma “Danona” i Vlade Divca, “Apurna”. trebalo bi do ponedeljka da donese konacnu odluku o tome da li izaci sa novom ponudom za kupovinu akcija “Knjaza Miloša”. Iz FPP Balkan Limitida takode se najavljuje da ce u naredna dva dana odluciti da li ce ucestvovati u ponovljenom krugu preuzimanja akcija arandjelovacke fabrike. Ponuda za preuzimanje akcija Knjaza Miloša otvorena je do 6. decembra.

Labus: partner NIS-a bice onaj ko da najbolju ponudu

Strateški partner Naftne industrije Srbije bice onaj ko bude dao najbolju ponudu, ali država ce zadržati svoju stratešku ulogu, izjavio je potpresednik republicke vlade Miroljub Labus.
On je novinarima prilikom obilaska Rafinerije nafte Pancevo kazao da niko od zainteresovanih za strateško partnerstvo sa NIS-om unapred ne može biti prihvacen niti odbijen dok se ne bude videla njihova konacna ponuda. 'Mora da bude raspisan tender i ko da najbolju ponudu, on ce biti strateški partner NIS-a', kazao je Labus i naglasio da država tacno mora da zna šta želi od energetskog sektora da bi mogla da raspiše tender. To je još jedan razlog više, istakao je Labus, da NIS što pre izradi svoju strategiju razvoja i modernizacije da bi država mogla da zna šta dalje da radi. 'Država treba da zadrži svoju stratešku ulogu u energetskom sektoru i ne sme sve da prepusti privatnom kapitalu', kazao je potpresednik vlade. Labus je upozorio da nema razloga za nestašicu benzina u Srbiji. On je kazao da se u toj rafineriji dnevno preradjuje 12.000 tona nafte što je dovoljno za sve potrebe zemlje. Prema Labusovim recima, odluka o poskupljenju goriva bice naknadno doneta u zavisnosti od troškova uvoza goriva i situacije na tržištu naftnih derivata. 'Vlada mora da vodi racuna o svima i samo ce prihvatiti opravdane zahteve u pogledu podizanja cena', kazao je Labus.

Igranje sa državom: „Knjaz Miloša”

Najnovija zbivanja oko preuzimanja akcija „Knjaza Miloša”, svesno ili nesvesno, potisnula su sa politicke scene Srbije daleko važnije, državne probleme, kao što je saradnja i nesaradnja sa Haškim tribunalom i rešavanje kosovskometohijskog cvora. U epicentru pažnje javnosti našla se vlada Srbije, a posebno njen potpredsednik Miroljub Labus.
– To samo pokazuje da glavna tema nije „Knjaz Miloš”, vec Miroljub Labus. Nekome ocigledno smetam i to dobro smetam. U celoj ovoj situaciji isprepletale su se dve stvari. Na prvom mestu se radi o jednoj prljavoj utakmici u okviru privatizacije gde zaista zakon do kraja nije definisao sva pravila igre. Na drugom mestu je pokušaj da se sve ovo iskoristi kako bi se oborila vlada i izazvali prevremeni izbori i to u trenutku kada G 17 plus ponovo dobija na rejtingu, a neke druge stranke pocinju da gube. Te dve stvari su medusobno povezane raznoraznim interesima – kaže Miroljub Labus, potpredsednik vlade Srbije, u intervjuu za „Politiku”.

Preuzimanje akcija „Knjaza Miloša” od pocetka prate razne neregularnosti. Zašto?
– Osnovni uzrok je u slabosti berze i u tome što država nema mogucnosti da na efikasan nacin upravlja prodajom svojih akcija. Neki ljudi to vešto koriste i pokušavaju da akcije kupe preko reda i jeftino. Stvar ce biti rešena onog momenta kada se propisi izmene i kada država sve svoje akcije stavi na berzu, kako bi se po tržišnoj ceni odlucivalo ko ce biti njihov novi vlasnik. Pojedinci koriste ove slabosti i bune se kada država pokušava da zaštiti svoj interes u upravljanju tim akcijama jer su navikli da od države uzimaju koliko hoce.

Javno se iznose tvrdnje da vlada u svemu tome ima neki drugi interes, pa i vi licno?
– Mi samo štitimo državni interes. Namerno ili slucajno se previda da mi FPP-u nismo ni mogli da prodamo akcije jer je taj fond tražio 25 do 33 odsto akcija malih akcionara. Mogli smo da biramo izmedu „Laškog” i „Danonea”. Naravno da je „Danone” mercedes u ovoj oblasti i sasvim je prirodno da prihvatimo odluku ministra Bubala i Agencije za privatizaciju da država svoje akcije proda „Danoneu”. Kriterijum, dakle, nije bila samo cena vec i kolicina. FPP je dao veliku cenu, ali je tražio malu kolicinu gde nije bilo mesta za državne akcije. „Laško” i „Danone” dali su manju cenu, ali su tražili mnogo vecu kolicinu. „Danone” je jedini hteo da kupi svu kolicinu akcija. Osim toga, za državu je bio bitan i socijalni i investicioni program, bilo je bitno hoce li u Arandelovac dovesti mercedes ili seoski fijaker.

Kako takva i slicna zbivanja uticu na rejting vlade, ali i države, odnosno na sveukupne reforme?
– Još uvek postoji šansa da država dobro izade iz celog ovog procesa. Juce sam razgovarao i sa potpredsednikom Svetske banke i njegovo mišljenje je isto. Sada smo otvorili drugi krug i omogucili smo svima da podignu cenu akcija i da one uslove koje su javno obecavali legalizuju i stave u ponude. Prema tome, svi ce imati jednaku šansu da ispune ono što su javno pricali, a zvanicno nisu ponudili. Neka tada odluce mali akcionari. A što se države tice tražicu da se, ovaj put, odluka donese na vladi, a ne u Akcijskom fondu ili Agenciji za privatizaciju.

Radikali u svemu ovome vide upravo vas kao glavni izvor nevolja?
– Vlada poseduje 42 odsto akcija u „Knjazu Milošu” i bez nje se ne može ništa uraditi. Jedino ko bi hteo da jeftino uzme te akcije ima razloga da se buni zbog mešanja vlade. Ne vidim da radikali imaju takav interes i ne razumem njihovu reakciju. Osim, možda, ako smatraju da se približavaju novi izbori, pa je ovo zgodna prilika da me napadnu. U osnovi ovo i nije nikakva afera. Ovo je prljava utakmica vezana za privatizaciju i pokušaj da se obori vlada pravljenjem neke nove afere prisluškivanja. Što se mene tice ne zanima me kako neko o meni dolazi do informacija, jer sve što radim i treba da se zna.

Znaci li to da niste samo vi u pitanju vec cela vlada?
– Naravno. Zadovoljan sam do sada reakcijom nadležnih organa koju sam tražio. Ocekujem brze rezultate. Pri svemu tome valja znati da se na ovaj nacin vlada ne može oboriti, jer vlada sama odlucuje o svojoj sudbini, a ne neko van nje. Nevolja je što mnogo ozbiljniji problemi kao što su pitanje Haga i Kosova i Metohije gura u drugi plan i što sada svi raspravljamo o necemu što ce biti rešeno za nedelju dana.

Kad vec pominjete Kosovo pitanje je, ne bez razloga, da li uopšte postoji jedinstvo u vladi oko odgovornog rešavanja ovog problema?
– Pitanje je mnogo šire, da li postoji jedinstvo u državi? U pogledu rešenja svi se više manje slažemo. Ali kako da dodemo do tog rešenja ne postoji saglasnost. Još uvek ne postoji opšta svest da je potrebna naša inicijativa i mnogo bolji rejting zemlje u svetu.

Ima li nade da do takvog jedinstva uopšte dode?
– Moja je ideja bila da organizujemo još jednu rundu bilateralnih partijskih razgovora oko taktike za Kosovo. Posle toga bi videli kakve šanse postoje za postizanje neophodnog jedinstva. Umesto toga, nažalost, isfabrikovani su drugi problemi koji su bacili u senku mnogo ozbiljnije stvari.

Vlada Srbije je pod neprestanim pritiscima, kako iz zemlje, tako i inostranstva. Saradnja sa Haškim tribunalom je, posle izlaganja Karle del Ponte u Savetu bezbednosti, ipak goruci problem?
– Došao je trenutak da se shvati da je država ozbiljno ugrožena zbog ocena Karle del Ponte da ne saradujemo sa Haškim tribunalom. Ne vredi ništa da dokazujemo da saradujemo mnogo više nego što ona tvrdi. Jednostavno, njena ocena o postojanju ili nepostojanju saradnje u celom svetu se uzima bez prigovora, a ne naša verzija ove saradnje. Prema tome, moramo veoma brzo da primenimo naš zakon i da svi slucajevi budu procesuirani na nacin na koji to zakon propisuje.

Možete li nešto konkretnije da obecate?
– Ne mogu ništa konkretno da najavljujem. Pre nekoliko meseci je bila takva atmosfera da smo bili svi spremni za odlucujuci napredak u toj saradnji, pa se ništa nije desilo. Zbog toga ne želim ponovo da tako nešto tvrdim, ali, ponavljam: zemlja je u teškoj medunarodnoj situaciji i mi moramo da donesemo odgovarajuce odluke – kaže Miroljub Labus, u intervjuu za „Politiku”.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta