Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
VLADE DIVAC LjUBLjANSKOM „DELU”: Boricu se do kraja

– Vlade Divac nije bio preterano iznenaden odlukom Komisije za hartije od vrednosti da poništi „Apurnino” preuzimanje „Knjaza Miloša”, piše ljubljansko „Delo”, ciji je sportski dopisnik iz SAD na tu temu razgovarao sa proslavljenim košarkašem. „Cinilo mi se da sve to skupa baš i nece tako glatko da ide. Lagao bih kada bih rekao da me ta drama ne okupira više od košarke. Rec je o vecem delu para koje sam u karijeri zaradio. Ocekivao sam tešku bitku sa ljudima koji sasvim drukcije gledaju na posao od mene, ali tako tešku ipak nisam”, Divcevo je reagovanje na odluku Komisije. Stao je i u odbranu Predraga Danilovica: „Nisu ga dobro culi, odnosno citirali; pošto je rekao da `bi ponudio` a ne da `je ponudio`. Podsetimo da je rec o izvesnoj svoti koju je Danilovic ponudio malim deonicarima u obliku nagrade ako bi se opredelili za „Apurnu”: zajednicku firmu Vlade Divca i francuskog „Danona”.
Centar proslavljenih „Lejkersa” izrazio je i veliko poslovno poverenje u svoju suprugu Snežanu koja ga zastupa na konkursu za prodaju akcija „Knjaza Miloša”: „Ona, istina, nema iskustvo sa takvim poslovima, ali je odlucan i pošten covek. To ne govorim zato što sam njen muž vec zato što je bila uspešna u svim poslovima koje je do sada radila. Ubeden sam da je buducnost investicija u Srbiji u mnogo cemu zavisna od raspleta upravo ovog privatizacijskog slucaja. Dokle god postoji mogucnost otkupa `Knjazovih` deonica, ja cu istrajavati po slovu zakona i legalnim sredstvima. U sportskoj karijeri nisam se predao cak ni u situacijama koje su izgledale kao bezizlazne”, rekao je Divac.
Sagovornik „Dela” osvrnuo se i na kandidaturu Pivare „Laško” za akcije „Knjaza Miloša”. „Bili su ozbiljan konkurent i ozbiljno sam razmišljao da li da se povežem sa njima. Pokazali su se kao dobri strucnjaci i veoma ozbiljni partneri. Ali mogucnost da zajedno sa `Danonom` uspem bila je veca, jer situacija u Srbiji slovenackim preduzecima nije baš narocito naklonjena. `Danon` je, ipak, firma koja spada medu vodece u svetu u svojoj branši. `Knjazu Milošu` pruža velike mogucnosti da prodre u svet u kojem `Danon` ipak ima bolje reference nego Pivara `Laško`”, zakljucio je Divac.

Izvor: Politika.

OD SUTRA POSTEPENO UKIDANjE CEKOVA: Odloženo na kartice

Kako cemo na prolece kupovati cipele ili zameniti staru veš mašinu? Ovakvim i slicnim dilemama vecina stanovništva propratila je najnoviju „kaznenu” meru NBS – ukidanje ceka na pocek. Jer, vecina kupovanja na odloženo placanje služila su za podmirivanje osnovnih potreba, neretko i za puko preživljavanje. Da je to tako pokazuju i izlozi oblepljeni ponudama da se roba može platiti na tri i više mesecnih rata.
Kad vec centralna banka tvrdi da živimo preko svojih mogucnosti, onda treba tražiti alternativu. Mere NBS kojima se od sutra postepeno ukida odloženo placanje cekovima i pooštravaju uslovi za potrošacke kredite sigurno ce pogoditi najsiromašnije. Da li kartice mogu zameniti cekove? Koliko ce se tome prilagoditi ljudi koji znaju jedino da koriste cekove?
Cekovi ce se, ako je za utehu, ukidati postepeno do kraja iduce godine. Njihovu kreditnu ulogu postepeno treba da zamene kreditne kartice. Ali u ovom trenutku malo banaka uopšte ima prave kreditne kartice koje omogucavaju placanje na rate.
Obavezu banaka da od 1. decembra sve kredite odobrene gradanima sa rokom otplate kracim od pet godina klasifikuje u kategoriju rizicnih potraživanja, u Rajfajzen banci ocenjuju kao restriktivnu meru.
– Takva mera ce se sasvim sigurno negativno odraziti na kreditnu aktivnost svih banaka jer ce se smanjiti plasmani gradanima. Na taj nacin ce se usporiti odobravanje kreditnih zahteva jer ce procedura trajati duže, kaže Mira Marinkovic, direktor sektora proizvoda namenjenih stanovništvu u Rajfajzen banci.
Za postepeno ukidanje odloženog placanja cekovima Rajfajzen banka ce sredinom decembra poceti da izdaje kreditne „viza” kartice, a iduce godine verovatno i nacionalnu „dina” karticu. Trenutno se uz „viza” elektron roba vrednija od 2.000 dinara placa odloženo na 60 dana u tri jednake mesecne rate. Prva odmah, druga za mesec, a treca za dva meseca, a na racunu se mora imati trecina iznosa vrednosti racuna.
Odloženo placanje uz „viza” elektron može se koristiti ako se prilikom otvaranja tekuceg racuna podnese za to zahtev. Kartica se odobrava besplatno za prvu godinu, a kasnije se placa godišnja clanarina 600 dinara.
Odluka NBS o ukidanju ceka na pocek, kako kaže Dejan Tešic, pomocnik generalnog direktora Delte banke, zapravo vraca ceku funkciju sredstva placanja, i oduzima ulogu kreditiranja koja mu nije ni pripadala, odnosno koju je dobio kao diktat i specificnost našeg tržišta. Ovaj potez, ce po njemu, doprineti daljoj afirmaciji bezgotovinskog placanja i intenziviranju korišcenja platnih a posebno kreditnih kartica.
– Platne kartice ce samo zameniti nešto što je zastarelo i neefikasno jer su cekovi skupi i to se uvek na kraju svali na pleca obicnog coveka. Veliki broj naših klijenata vec koristi kartice, a više od 90 odsto prometa samo „masterkard” karticama se obavlja preko banke cemu doprinosi veliki broj prodajnih mesta. Banka nudi lepezu kreditnih „masterkard” i „viza” kartica kojih je ukupno izdatih 250 000. Za kreditne kartice je, uz pristupnicu i otvoreni devizni racun, potreban depozit od minimum 250 evra, menica i potvrda o redovnom zaposlenju, istice Tešic.
Kreditne kartice omogucavaju placanje robe i usluga pri cemu se ukupno potrošeni iznosi dele na više rata. Placanje na više mesecnih rata, takozvani revolving kredit, podrazumeva da se izmiruje minimalno 20 odsto obaveza iz prethodnog meseca, dok se na ostatak duga u Delta banci obracunava kamata od dva odsto mesecno na dinarska, odnosno 1,25 odsto na devizna sredstva. Nastale obaveze iz prethodnog meseca izmiruju se do 10. u mesecu. Kreditni limit je dva puta veci od položenog depozita, a kredit se koristi bez žiranata i depozita.
Da bi olakšala izdavanje kreditnih kartica „masterkard standard” i „viza klasik” u vreme praznicnih kupovina, Delta banka od 1. decembra ove do 15. januara 2005. godine odobrava popust od 33 odsto na godišnju clanarinu, sa 1.500 na 1.000 dinara i smanjuje minimalan depozit na 100 evra.
Poštanska štedionica sa 1.180.000 tekucih racuna gradana za sada nema kreditne kartice koje bi mogle da zamene ulogu cekova. Ali do kraja iduce godine, kako najavljuje Miroslav Despotovic, pomocnik generalnog direktora, ima dovoljno vremena da se i ta banka maksimalno ukljuci u posao „preseljavanja” kreditne funkcije sa cekova na kartice. Tako ce od decembra poceti da se izdaje „master” kartica dok je „viza” planirana od sledece godine.
Komercijalna banka takode planira, kako kaže Snežana Bubanja, direktor odeljenja kartica i cekova, da uvede proizvode koji ce rešiti problem ukidanja cekova. Sada banka nudi 19 vrsta proizvoda kartica od kojih „master” omogucava odloženo placanje u dve varijante – na 30 dana bez kamate za placanje robe i usluga u zemlji i inostranstvu i na 60 dana. U drugom slucaju prvi mesec je bez kamate, a od 31. do 60. dana trenutna kamata je 1,30 odsto mesecno, racun ne sme da bude u minusu, ali ne podrazumeva da ceo iznos racuna bude na njemu. Godišnja clanarina je 1.200 dinara koja se placa kvartalno, a upisnina je 300 dinara.

Placanje posle mesec dana
Sosijete ženeral banka sa „viza alternom” odobrava revolving kredit uz otplatu do 10 meseci. Procenat mesecne otplate bira korisnik kartice koja se placa 10. u mesecu. Ako se, recimo, potroši 10.000 dinara placa se cetvrtina tog iznosa, odnosno 2.500 dinara. Mesecna kamata je 2,2 odsto. Minimalni depozit je 20 evra, a mesecni troškovi za održavanje tekuceg racuna su 250 dinara. Limit kredita zavisi od primanja, a kartica može da se dobije i bez depozita. Sosijete ženeral izdaje i „master” karticu koja omogucava odloženo placanje na mesec dana.

Stambeni krediti
Zahvaljujuci ugovoru koji je sklopila Rajfajzen banka sa Nacionalnom korporacijom za osiguranje stambenih kredita dugorocni krediti za stanove moci ce prvi put da se dobiju uz godišnju kamatu od 7,45 odsto u maksimalnom iznosu do 200.000 evra.
Rajfajzen banka ima 30 filijala u Srbiji, a omogucava i da kredit otplacuju svi clanovi porodice. Stambeni krediti se odobravaju sa ucešcem od 20 do 30 odsto ili sa depozitom u istim procentima u iznosu od 10.000 do 200.000 evra u dinarskoj protivvrednosti i rokom otplate do 20 godina. Sa ucešcem od 20 odsto kamata na godišnjem nivou je 8,95 odsto, a sa deviznim depozitom od 20 odsto kamata je 7,45 odsto, promenljiva. Rata se ne sme opteretiti više od polovine zarade korisnika kredita. Osiguranje kod Nacionalne korporacije moci ce da se iskoristi i za rekonstrukciju i adaptaciju stana, za kredite od 5.000 do 70.000 evra sa rokom otplate do 10 godina.

Trgovci na potezu
Sve do 1. septembra 2005. godine najveci domaci trgovinski lanci odobravace odloženo placanje kao i do sada, na 30, 60, pa i 75 dana, jer maloprodaja prehrambene robe, kako saznajemo, sve do ovog datuma nece direktno biti pogodena najnovijom odlukom Narodne banke o ukidanju „poceka”.
To znaci da ce u mnogo vecem problemu, vec od sutra, biti prodavci nameštaja, tehnicke robe i posebno racunara koji su proteklih godina mahom dozvoljavali odloženo placanje i do godinu dana. Kupci koji još danas ne iskoriste priliku da pazare, recimo, televizor i „podele” racun, po starom, na 12 mesecnih rata, vec od sutra ce morati da prihvate cinjenicu da je najveci moguci rok za odloženo placanje svega šest meseci.
Kako kažu u „Maksi” supermarketima cak 60 odsto kupaca koristi pogodnosti odloženog placanja. U „Rodicu” svaki treci kupac, u proseku, na kasi ispisuje „pocek”. Na koji nacin ce prodavci zadržati kupce razmišljace tek od novembra sledece godine, kada ce im biti nametnuto da cek realizuju odmah. Istina je, ipak, da potrošaci vec sada negoduju na lagano izumiranje „poceka” – izuma koji danas postoji još samo u privredi Srbije. Pretpostavke su da ce hvatanje koraka sa Evropom u ovom segmentu biti najbolnije. Trgovci u maloprodaji ce, bar na pocetku, verovatno izdavati svoje kartice lojalnosti i na neki nacin kreditirati kupce, što ce i za njih biti rizik. Banke ce, najverovatnije, startovati sa svojim kreditnim i debitnim karticama. Loša zamena, reci ce kupci, a složice se i prodavci koji su iz dva razloga ozlojedeni zbog najnovije odluke. Prvo, opštepoznato je da kupci nemaju strpljenja da danima obigravaju šaltere kako bi dobili kredite, tako da je ispisivanje cekova bila i brža i lakša varijanta kupovine. Za njih je još bolnije što je prica o cekovima proneta pred novogodišnju kupovnu groznicu kada prodavci ocekuju najvece pazare.
Sva sreca da naši kupci vole da jedu, piju i slave, dodaju prodavci prehrane, racunajuci da ce se do kraja naredne godine kupci vec privici na novi režim placanja i prihvatiti platne kartice.

Izvor: Politika.

U OCEKIVANjU NOVE PONUDE ZA PREUZIMANjE „KNjAZA”

Nijedan od tri ucesnika u privatizaciji ,,Knjaza” juce nije bio voljan da se izjasni da li ce nastaviti trku za preuzimanje arandelovacke firme. Cinjenica da se konsultacije eksperata FPP Balkan limitida, Apurne i Laškog intenzivno nastavljaju i u Beogradu i van naše zemlje svedoce, medutim, da niko nece lako dici ruke od kupovine ponudenog paketa akcija ,,Knjaza Miloša”.
Srdan Muškatirovic, predstavnik FPP-a kaže da je još rano za konacnu odluku, ali istovremeno dodaje da je u glavni grad doputovao tim strucnjaka iz Londona, koji razmatra novonastalu situaciju. Kada se slože sve kockice, usledice i odluka – za ili protiv – daljeg ucešca FPP-a. Ali i odluka o podizanju tužbe protiv svih koji su se u proteklom postupku privatizacije ogrešili o zakon.
Pivara Laško koju su mnogi, a pre svega akcionari ,,Knjaza” proglasili za autsajdera, po recima konsultanta ove firme Marka Vilfana iz „ORAH investmentsa”, može možda i da izbije u prvi plan. Jer, Laško namerava da podigne tužbu zbog nezakonitog angažovanja Saše Danilovica na strani Apurne, što bi znacilo trajnu diskvalifikaciju te firme. Slicna sudbina ceka, dodaje on i FPP Balkan limitid, zbog povrede zakona prilikom prodaje dela kapitala ,,Knjaza” u prvom krugu, pa pošto u daljoj trci nema mogucnosti uvodenja novih igraca, kao jedino rešenje ostaje slovenacka firma, kaže Vilfan.
Slavko Caric, predstavnik Apurne kaže da ce konacna odluka o daljem ucešcu u preuzimanju ,,Knjaza” biti doneta do kraja ove nedelje i istovremeno tvrdi da ova firma nije prekršila zakon, da je njena ponuda najpovoljnija i za akcionare i za državu i da je jedina dala cvrste garancije da ce se sve obecano u ponudi i ispuniti polaganjem bezmalo 90 miliona evra na racun Sosijete ženeral banke u Beogradu.
Bilo kako bilo, ono što je po tumacenju nadležnih u Agenciji za privatizaciju bitno za male akcionare „Knjaza” cinjenica je da vracanjem na predašnje stanje odlukom Komisije za hartije od vrednosti, po upravnom postupku, sve pravne radnje ucinjene do 6. novembra ostaju na snazi.
To bi, zapravo, trebalo da znaci da je i dalje na snazi odluka o združivanju akcija države i malih akcionara od 29. septembra, u procentu od 72,60 odsto. Izjavu o ovom cinu potpisali su, pojedinacno, mali akcionari i ona ih, kako je u njoj precizirano, obavezuje narednih 95 dana. Da li ce baš tako biti i da li ce se zajednickog paketa držati mali akcionari, videce se narednih dana.

Izvor: Politika

Evropsko priznanje „akva-vivi”

ARANĐELOVAC - Evropski komunitarni institut za promociju preduzeca putem industrijske svojine iz Brisela dodelio je veliko priznanje „Promeritus” (onaj ko je zaslužio) AD „Knjaz Miloš” za prirodnu mineralnu vodu „akva-viva”.
- Ovo priznanje arandelovackim mineralcima dodeljeno je na osnovu dosadašnjeg pracenja, ocenjivanja i komercijalnog uspeha ove izuzetno kvalitetne prirodne mineralne vode - kaže za „Politiku” dr Milenko Manigodic, predsednik ISEPEKA napominjuci i da je znak „akva-viva” takode predmet prijave evropskim komunitarnim žigom. -„Akva-viva” iz „Knjaza” jedina je sa prostora jugoistocne Evrope koja je dobila ovo najviše priznanje. To ce svakako omoguciti i lakši pristup svetskim tržištima - istice dr Manigodic.

Izvor: Politika.

Nova uzbudenja medu akcionarima „Knjaza Miloša”

Akcionari „Knjaza Miloša” spremni su za nova uzbudenja kada ce 6. decembra ponovo biti otvorene zapecacene koverte ponudaca za otkup akcija ove kompanije. U pogonima arandelovackih mineralaca najcešce reci koje smo juce culi bile su „ništa nas ne sme iznenaditi”.
– Proglašenjem tzv. „pobede” „Apurne” mali akcionari „Knjaza” bili su podeljeni na dve grupe: u prvoj su bili oni koji su akcije preneli „Apurni” i bili izloženi rizicima da taj investitor bude diskvalifikovan i da im ne bude isplacen obecani iznos od 3.500 dinara po akciji – kaže Branko Pavlovic, strucni konsultant akcionara „Knjaza”. –Ukratko, imali su rizik od moguceg ostanka sa neprodatim akcijama i tako budu „kraci” za oko 150 miliona dinara. U drugoj, vecoj grupi, bili su oni koji su akcije preneli FPP „Balkan limitidu”. Kod njih se pojavio rizik da ce morati, u slucaju pobede „Apurne”, svoje akcije prodati po 17.500 dinara i da zbog nezakonitih radnji drugih, pretrpe štetu od oko 400 miliona dinara – objasnio je Pavlovic.

Izvor: Politika

VLADA SRBIJE I LONDONSKI „EKONOMIST” O REFORMAMA: Razvoj uz investicije

– Strane kompanije nemaju razloga za zabrinutost kada je rec o reformskom procesu u Srbiji. Politika koju vlada vodi je dobra, uz problem da institucije još nisu dovoljno transformisane. Stoga sada na red dolaze strukturne promene koje smo odlucni da sprovedemo u narednoj godini. Uz to, nema bojazni ni od politicke nestabilnosti, jer brzih izbora, što se mene tice nece biti, rekao je potpredsednik srpske vlade obracajuci se ucesnicima „Ekonomistovog” cetvrtog okruglog stola, kome prisustvuje više od stotinu celnih ljudi stranih, ali i domacih kompanija i predstavnici medunarodnih finansijskih institucija.
Uz konstataciju da se Srbija do sada razvijala zahvaljujuci rastu domace tražnje, da je ta snaga iscrpljena i da buduci razvoj mora da se bazira na rastu investicija, Labus je sugerisao grinfild ulaganja i najavio istovremeno ubrzanje privatizacije velikih društvenih sistema i restrukturisanje javnih preduzeca. Ali, verovatno, kako je rekao, bez privatizacije u narednoj godini, bar u oblasti energetike.
Dok na terenu liberalizacije cena i spoljnotrgovinskog režima nece biti bitnijih promena, po Labusu sledi demonopolizacija tržišta, uz povecanje efikasnosti, sudstva, administracije, pocetak rešavanja problema za koje su ulagaci posebno zainteresovani, kao što je recimo zemljište, i to u saradnji sa lokalnom samoupravom.
Kad je rec o fiskalnoj reformi porez na dodatu vrednost ce startovati kako valja i, prema Labusovom uverenju novi sistem ce se uspostaviti za tri meseca.
Medutim, potpredsednik vlade je imao zamerke na racun investitora, tražeci od njih da razmišljaju na duži rok i ne rukovode se samo kratkorocnim ciljevima. U privatizovanim preduzecima, konstatovao je, vrlo je malo novozaposlenih, ocigledna je diskriminacija starijih radnika pri zapošljavanju, a i strane firme su sklone kad god su u situaciji da iskoriste monopolsku poziciju. Takode, prilikom kupovine firmi zaracunava se visoka diskontna stopa od 19 do 20 odsto, iako po Labusovom mišljenju, Srbija nije ništa rizicnija od Hrvatske ili Rumunije.

Kako iz druge u trecu brzinu
Srpska privreda se zakocila u drugoj brzini. Da bi se prebacila u trecu i cetvrtu brzinu, da bi se poboljšali uslovi za postizanje održivog privrednog rasta tvorci ekonomske politike trebalo bi da preduzmu paket mera u oblasti zakonske regulative, makroekonomske politike i promene obima i strukture javne potrošnje, uz dugorocni zadatak kao što je izgradnja i postizanje stabilnosti institucija, ocenio je Laza Kekic, regionalni direktor „Ekonomist intelidžens junita” za centralnu i istocnu Evropu na jucerašnjoj konferenciji za novinare.
Uz konstataciju da je ove godine oživeo privredni rast u Srbiji, ali na dosta niskoj osnovici i da je u kljucnim oblastima, kao što su stabilizacija, legalizacija i privatizacija, postignut pomak, Kekic je ukazao da postoji bojazan da je ovogodišnje oživljavanje proizvodnje ipak nauštrb pojacanih inflatornih pritisaka i velikog debalansa u odnosima sa svetom. Stoga se, kaže, postavlja pitanje do koje mere je ovo oživljavanje održivo.
A prema oceni „Ekonomisa”, imajuci u vidu sadašnji kvalitet institucija, pocetne osnove, demografske karakteristike koje su nepovoljne, Srbija ne može dugorocno da održi stopu rasta vecu od 3,3 do 3,5 odsto godišnje, što je zapravo prosek u protekle tri godine i što znaci da bi se tek za 20 godina vratila na stepen razvoja postignut 1989.

Ko je šef?
Na pitanje prvog coveka „Merkatora” Zorana Jankovica, šta da ova firma uradi u slucaju „Ce marketa”, kad je navikla da legalno posluje, potpredsednik Labus je samo kratko odgovorio: „Pitajte ministra Bubala”. Na Jankovicevu opasku da ipak ocekuje odgovor, jer on je ministru šef, Labus je samo konstatovao: „Da, ja sam šef”.
U kasnijem razgovoru sa novinarima zacudio se ovom pitanju, jer kaže odgovor je dao još pre mesec dana.
Labus je novinarima potvrdio da je imao razgovor sa Ubpokom zbog slucaja „Knjaza Miloša”, konstatovao da im je dao „vrlo korisne informacije koje ce pomoci u daljem toku istrage” i „izrazio nadu da ce istina izaci na videlo”.
Ali je i apelovao da ovoga puta „pustimo investitore da se takmice, da vidimo šta ce se desiti do šestog decembra”, a da vlada na plenarnom zasedanju donese odluku šta da radi sa državnim akcijama.

Izvor: Politika

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta