Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MINISTAR MLAĐAN DINKIC GOVORI ZA „POLITIKU”

Vreme ce pokazati da je ekonomski program za iducu godinu jedan od najradikalnijih još od Ante Markovica, uveren je srpski ministar finansija Mladan Dinkic. Istina, svestan je i izazova koji predstoje u njegovoj realizaciji: „Prvi je da li cemo uspeti da obuzdamo plate kako ne bi preskocile dostignuti plafon produktivnosti, a drugi da li cemo javni sektor uspeti da restrukturišemo tako da on postane profitabilan”. Ali ministar je i iskljuciv – predloženom nema alternative i vlada je sposobna da ga sprovede. Priznaje da je „u pocetku bilo lutanja”, ali da je nakon nekoliko meseci uhodavanja, „ova vlada sada konacno postala ozbiljna”.

Budžet, kao okosnicu novog ekonomskog programa, karakteriše antiinflatornim i razvojnim.
– Antiinflatorni je, jer je ukupna javna potrošnja sa više od pedeset odsto BDP u prethodnom periodu i 46,1 procenata u ovoj godini (593 milijarde dinara) smanjena na 45,5 odsto BDP ili 670 milijardi dinara, a budžetski deficit sa prošlogodišnjih cetiri sveden na 1,4 odsto BDP. Razvojni je, ne po tome koliko je sredstva u budžetu namenjeno javnim investicijama (mada se i državna ulaganja u infrastrukturu uvecavaju), vec po tome što se smanjivanjem javne potrošnje otvara prostor za snižavanje poreza i privatne investicije. A njih ce biti sve više.

Najavili ste preusmeravanje oporezivanja sa zarada na potrošnju, ali ne i na koliko rasterecenje gradani i privreda mogu da racunaju.
- Uskoro cemo parlamentu predložiti paket izmena poreskih zakona koji ce doneti mnoge novine. Pre svega, svi poslodavci koji u 2005. povecaju broj radnika bice na godinu dana potpuno oslobodeni placanja 14-procentnog poreza na zarade za novozaposlene. Namera nam je da motivišemo poslodavce da prijave što više radnika i prikažu njihove stvarne plate. Time cemo smanjiti sivu ekonomiju, povecati budžetske prihode i otvoriti prostor za dalje poresko rastrecenje.
Uz to, paušalcima ce se porez na dohodak od samostalnih delatnosti smanjiti sa 14 na 10 odsto. Olakšice su predvidene i za registrovane poljoprivrednike: porez na katastarski prihod se nece naplacivati za 2004. i 2005. godinu, a registrovanim poljoprivrednicima koji su dobijali subvencije ili kredite preko racuna, ta primanja nece ulaziti u osnovicu za oporezivanje dohotka. Ukinuce se akcize na dizel-gorivo za traktore, gradevinske mašine i brodove (sada iznose 17 dinara) i to za kolicine neophodne za obavljanje redovne delatnosti. Više se ne bi oporezivao promet hartija do vrednosti niti držanje akcija (zadržava se porez na kapitalnu dobit pri prometu akcija).Ukida se i taksa za pripejd korisnike mobilnih telefona.

Ukidanje jednih mora se nadomestiti drugim prihodima. Ne rizikujete li da popuna budžeta ide teže. Posebno jer se sumnja da prelazak na oporezivanje dodate vrednosti nije baš najbolje pripremljen.
– Prvi januar docekujemo spremni. Sve pravilnike smo završili na vreme, softver je testiran i dolazi poslednja faza logisticke pripreme carine i poreske uprave. Uvodenje PDV znatno ce smanjiti obim sive ekonomije i povecati budžetske prihode. Nismo išli sa megalomanskim projekcijama. Ocekujemo veci od konzervativno projektovanog rasta prihoda od PDV-a, tako da se može dogoditi da u drugoj polovini godine akumuliramo cak i rezerve. Takode, privatizacioni prihodi bi trebalo da budu tri puta veci od osam milijardi potrebnih za ucešce u pokricu deficita. Sedam milijardi ovog viška vec je opredeljeno za izmirenje polovine starog duga penzionerima.

Najveci budžetski izdatak – više od 80 milijardi dinara – i sledece godine bice transferi fondovima socijalnog osiguranja, pre svega penzionim. Medutim, nijednom reci ovih dana niste pomenuli reformu penzionog sistema?
– Transferi organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja bice niži cetiri odsto, ali su oni, istina, velika stavka. Deficit u fondovima PIO je najveci makroekonomski izazov, ali se on ne može rešiti u jednoj godini. To ce biti jedna od najvažnijih aktivnosti u periodu 2005–2007. Završili smo zakon o dobrovoljnom penzionom osiguranju koji bi uskoro trebalo da se nade u skupštinskoj proceduri.

Proletos ste dosta glasno najavili smanjivanje fondovskih troškova za cak 10 milijardi dinara.
– Sumnjali smo na vece cifre. Medutim, revizija je pokazala da je rec o oko milijardu dinara potencijalnih ušteda, što nije malo, ali ne i onoliko koliko sam ocekivao u prvi mah.

Mada su smanjenje, ukupne subvencije i dalje premašuju 30 milijardi dinara. Do kada ce država subvencionisati gubitašku privredu?
– Subvencije cemo zadržati sve dotle dok se ta preduzeca ne privatizuju ili ne odu u stecaj. Smanjivanjem subvencija (ovoga puta dva odsto ukupnih rashoda) mi ih pritiskamo da brže rešavaju svoj status i nadu strateške partnere. Plan nam je da se u narednoj godini privatizacija pokrene u tridesetak velikih društvenih sistema sa liste za restrukturisanje. Mislim da metalski kompleks, s obzirom na povoljna kretanja na svetskom tržištu, ima velike šanse da sledece godine izade iz dugorocne krize.

Najkrupniji zalogaj su javna preduzeca. Uvek kad su vlasti najavljivale njihovo restrukturisanje, postojala je sumnja u ozbiljne namere da se to istera do kraja.
– Ja sam uvek ozbiljan u onome što najavljujem. Konacno dolazi vreme da se profitabilnost javnih preduzeca ne zasniva na stalnom povecanju cena koje namecu gradanima, vec na povecanju njihove efikasnosti. U restrukturisanju ce se krenuti od odvajanja sporednih od osnovnih delatnosti, a prioritet u narednoj godini bice poboljšanje poslovanja EPS-a, železnice, NIS-a i Jata.

Najavili ste i kontrolu plata u javnim preduzecima. Do sada je postajala uredba o ogranicenju mase zarade, ali je svi nisu poštovali.
– Istina, Jat je, recimo, prekršio tu uredbu u julu ove godine. I on je klasican primer kako jedno preduzece koje je potencijalno profitabilno, zbog lošeg vodenja, može da zapadne u probleme, da ozbiljno nagrize svoj kapital. Izmenama Uredbe omogucicemo Ministarstvu finansija kontrolu unapred. Necemo davati saglasnost za isplate plata mimo plana koji ce vlada utvrdivati. Jer, masa zarada u javnim preduzecima premašila je 30 milijardi dinara, što je oko polovine ukupnog platnog fonda za više od 220.000 zaposlenih u srpskoj administraciji i javnim službama koji primaju budžetske plate.

Štimac: Razvoj akcionarstva i berze je strateški interes

Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti, izjavio je da je razvoj akcionarstva i berzanskog poslovanja strateški interes Srbije. U Srbiji ima, podsetio je Štimac, oko 1,5 miliona akcionara, što je dobro za razvoj ekonomske demokratije, ali veliki broj akcionara ne zna svoja prava.
"Da bismo izvukli maksimum iz akcionarstva treba omoguciti akcionarima da ostvaruju svoja prava. Akcionar može da na kraju godine u Skupštini akcionara glasa da deo profita bude odvojen za dividendu, pa kad dobije izvesnu sumu, na koju možda nije racunao, pocece drugacije da razmišlja.
Pravo na informaciju o tome šta se u firmi dešava mora biti ispoštovano kao i pravo slobodnog raspolaganja akcijama, što znaci da vlasnik sam odlucuje kome ce, pošto i hoce li uopšte da ih proda", rekao je Štimac, i dodao "da su naši akcionari mogli da ostvare ta prava ne bi trcali da prodaju akcije".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta