Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Telekom Srbija želi da kupi crnogorski Telekom

Generalni direktor "Telekoma Srbija" Draško Petrovic potvrdio je juce da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu Telekoma Crna Gora. Kako se kaže u pisanoj izjavi Petrovica, dostavljenoj agenciji Beti, "Telekom Srbija" je predao nadležnim organima Crne Gore zahtev za kupovinu tenderske dokumentacije "Telekoma Crna Gora" jer u potpunosti ispunjava oglašene uslove za ucešce na tom tenderu. "Odluka za kupovinu tenderske dokumentacije je doneta uz saglasnost akcionara Javnog preduzeca PTT saobracaja ‘Srbija’ i grcke kompanije OTE", kaže se u izjavi i dodaje da ce se u prvom koraku izvršiti analiza "Telekoma Crna Gora" posredstvom tenderske dokumentacije. U izjavi se navodi da ce se potom analizirati eventualna kupovina i to kroz efekte zajednickog poslovanja, brojnih ušteda od zajednickog poslovanja i prenosa tehnologija. Kako se u izjavi istice, Telekom Crna Gora je preduzece sa kvalitetnim performansama koje zadovoljava "Telekom Srbija", što znaci da je to profitabilna, stabilna i moderna kompanija sa kvalitetnom strukturom zaposlenih, koja ima mogucnost za dalji rast i razvoj.

Ubrzacemo proces restrukturiranja "Viskoze"

Osnovni problem privrede opštine Loznica predstavlja situacija u "Viskozi" jer je celo mesto živelo od ove fabrike. Preduzece se nalazi u fazi restrukturiranja i Vlada Srbije ucinice sve da taj proces ubrza i privatizuje makar rentabilne delove "Viskoze" - izjavio je juce potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus prilikom posete Loznici.
Prema njegovim recima, potrebno je raditi na razvoju sektora malih i srednjih preduzeca, povecanju zaposlenosti, završetku gasifikacije, rešavanju pitanja vodosnabdevanja i dugovanja opštine.
Ministar finansija Mladan Dinkic rekao je da ce Opštini Loznica biti upuceno jedanaest miliona dinara dodatnih sredstava za rešavanje tekucih problema.
- Prioriteti opštine su završetak gasifikacije i rešavanje problema dugova za gas. Ukidanje poreza na plate od 14 odsto za novozaposlene znatno ce ublažiti problem nezaposlenosti. Na taj nacin ukupna zahvatanja države za doprinose bice svedena na 53 odsto. Neophodno je i da opština osnuje lokalni fond za mikro kredite, a od sledece godine povecacemo ucešce u porezu na plate na 40 odsto i ta sredstva ici ce opštinama. Za one opštine kojima ta sredstva ne budu dovoljna obezbedeni su transferi iz budžeta od 13,8 milijardi dinara - istice Dinkic.
On je podsetio da je za potrebe poljoprivrednika dosad odobreno 1,7 milijardi dinara kratkorocnih kredita i 500 dugorocnih. Budžetom za narednu godinu predvideno je 75 miliona evra za odobravanje poljoprivrednih kredita po stopi nižoj od stope inflacije. Predstavnici Vlade apelovali su na poljoprivrednike da se registruju kako ne bi bili oporezovani prilikom dobijanja direktnih premija. Oni su istakli da je od 1,65 milijardi dinara, isplacenih na ime premije za pšenicu, samo sto miliona otišlo direktno seljacima, dok je veci deo pripao zadrugama, mlinovima i drugim posrednicima, koji moraju biti iskljuceni. Registracijom ce poljoprivrednici biti oslobodeni i akcize na dizel gorivo.
Predstavnici Vlade Srbije, Poreske uprave i Uprave carina posetili su fabriku "Viskoza" i razgovarali sa privrednicima Opštine Loznica.

Labus: Nazire se kraj šecerne afere
Uprava carina i UBPOK podneli su dva izveštaja u vezi sa šecernom aferom za 190.000 tona šecera. Na osnovu tih podataka sacinio sam pismo visokom komesaru EU Krisu Patenu i kopiju poslao uredu OLAF i cekamo odgovor, da vidimo da li smo definitvno zatvorili šecernu aferu. Ja verujem da jesmo. Kada dobijemo odgovor Evropske komisije obelodanicemo detalje izveštaja. Uprava carina dobro je obavila svoj posao i na taj nacin se kvalifikovala da utvrduje poreklo svake robe - rekao je Labus.

Beogradska industrija piva povecala obim proizvodnje za 15 odsto

Nekada najveca pivara na Balkanu Beogradska industrija piva povecala je ove godine fizicki obim proizvodnje za 15 odsto i poboljšala kvalitet proizvoda, cime je nastavljen trend uspešnog poslovanja.
- U drugom polugodu 2003. godine izbacili smo novu robnu marku - "BG pivo", što je zahtevalo dodatni angažman. To je rezultiralo povecanjem prodaje i vecim prisustvom naših proizvoda na domacem tržištu. Proizvodi BIP sada pokrivaju gotovo 20 odsto tržišta - kaže Savo Munjic, generalni direktor BIP.
Prema recima našeg sagovornika "BG pivo" je zauzelo veoma dobru poziciju na tržištu, jer predstavlja proizvod vrhunskog kvaliteta. BIP je tako uspešno ušao u konkurenciju sa velikim svetskim kompanijama iz Nemacke, Belgije, Ceške, koje su kupovinom domacih pivara, ušle na naše tržište. "BG pivo" je visoko ocenjeno i na Svetskoj smotri najnovijih proizvodnih dostignuca u Briselu, gde je dobilo zlatnu medalju za kvalitet "mond selekcion". Osim domacih, i potrošaci u svetu su zainteresovani za ovo pivo, pa je njegov izvoz krenuo u Francusku, Rusiju i bivše jugoslovenske republike. - BIP je posle nekoliko kriznih godina uspeo da stabilizuje poslovanje i da popravi svoju pozicioniranost na tržištu. Protekle dve godine bile su u znaku velikih investicionih ulaganja. Montirana je i puštena u rad nova kompjuterizovana linija za otakanje piva, kapaciteta 50.000 boca na sat, u koju je uloženo pet miliona evra. U još dve linije za otakanje piva i sokova i gaziranih napitaka u pet ambalaži (1,5 litar) investirano je 1,5 milion evra. To znaci da u poslovnu 2005. godinu BIP ulazi spreman za dalje povecanje fizickog obima proizvodnje i poboljšanje kvaliteta proizvoda i usluga. Tehnološki modernizovana kompanija sada može godišnje da proizvodi 1,5 miliona hektolitara piva, 250.000 hektolitara bezalkoholnih pica, 50.000 hektolitara mineralne vode "skadarlija" i oko 15.000 hektolitara ruskog kvasa - istice Munjic.

BIP ceka strateškog partnera
Konverzijom fiskalnog duga u vlasnicki ulog država je preuzela vecinski paket akcija (52 odsto), a nadležni organi su u saradnji sa Ministarstvom za privredu preuzeli obavezu pronalaženja strateškog partnera cime je najavljena vlasnicka transformacija BIP. Za finansijskog savetnika Agencija za privatizaciju je angažovala konsultantsku kucu "BNP Paribas" iz Pariza. U BIP smatraju da je najbolji onaj strateški partner, koji je spreman da ponudi najpovoljniji investicioni i socijalni program, kako bi ova kompanija u narednom periodu mogla da se nosi sa svetskim pivarama, poput "Efes Pilsena", "Interbrua" i "Karlsberga". Za privatizaciju firme veoma su zainteresovani akcionari BIP, a tender ce biti objavljen, najverovatnije, do kraja godine.

ATD Putnik: SUDBINA NAJVECE INVESTICIJE IZ DIJASPORE U SAD

Kada je lane u San Francisku na Ekonomskom forumu redovne godišnje Konvencije Kongresa srpskog ujedinjenja naš biznismen iz Los Andelesa Srba Ilic, vlasnik cuvene turisticke kompanije „Junivorld”, biranim recima i komplimentima govorio o Vladi Srbije i svojim prvim iskustvima sa ulaganjima u „Putnik”, mnogi su u njegovoj prici videli novi vetar u ekonomskim odnosima sa dijasporom. Nedavno, na ovogodišnjem skupu organizacije, zahvaljujuci kojoj se i odlucio za ulaganje od koga ga danas boli glava, ovde u americkoj prestonici Ilic je bio primetno uzdržan i neraspoložen pod utiskom onoga što se u vezi sa privatizacijom „Putnika” kotrlja srpskim medijskim prostorom.
– Srž citavog problema je što izgleda da svi smatraju kako je bilo nekakvih problema sa privatizacijom „Putnika”. Mene pokušavaju da predstave kao jednog od stranih, gramzivih investitora, koji je kupio nešto veliko za male pare. Izgleda da retko ko u Srbiji veruje u dobre namere, a definitivno je jasno da naš covek iz sveta ne uživa isto poštovanje kao stranci. Tri decenije sam u SAD, ovde sam napravio zavidnu reputaciju, otišao sam u Srbiju da joj pomognem, uložio ogroman kapital i sada zbog toga placam strašnu kaznu. Da li je to u redu? – pita se i istovremeno ispoveda Srba Ilic u jednoj od pauza Ekonomskog foruma KSU u vašingtonskom hotelu „Meriot”, u kome je najviše vremena potrošeno da se odgovori kako u otadžbinu privuci što više investitora iz dijaspore.
I sam rukovoden time, ne želi da produbljuje sporenja sa Agencijom za privatizaciju i pojedinim srpskim medijima, ali ocekuje da provere i kontrole jednom prestanu i da neko pošteno izade i kaže: sve je bilo u redu sa privatizacijom „Putnika”!
Kao jedan od dvojice ponudaca, „Junivorld” se obavezao na investiciju od 60 miliona dolara, od kojih je vec, prema recima Ilica, uloženo 15 miliona dolara. U toj sumi sadržano je uredivanje hotela na Kopaoniku, kojima danas ne nedostaju ni džakuzi kade, ni digitalni telefoni, uvedena je „Majkrofidelio” automatizacija u sve hotele, što danas poseduje još samo beogradski „Hajat”, kompjuterizovano je celokupno poslovanje, odmah po preuzimanju firme centralizovana je nabavka i na taj nacin „formirali smo neprijatelje”, kupljen je i brod „Sirona”, koji je danas solidan izvor prihoda i atrakcija Beograda...
– Prema ugovoru, sve investicije potvrduju revizorske kuce i u mom slucaju to je ucinio KPMG kao jedna od najvecih na svetu. Potvrda da je ispoštovan ugovor otišla je Agenciji još 28. juna, odande je odgovoreno da nisu skoro dobili tako iscrpan izveštaj, ali je zato pre desetak dana Džejms Storli, glavni menadžer KPMG u Beogradu dobio dopis da izveštaj – nije kompletan. Srbija je izgleda jedina zemlja u kojoj se sumnja u revizorske izveštaje i traži dodatno ispitivanje – ilustruje Ilic detaljima navodne razloge zbog kojih mu je Agencija za privatizaciju uzela 2,2 miliona dolara, kao garanciju za neispunjavanje ugovora.
Buduci da je precesto „Putnik” pominjan kao jedna sa spiska od 80 firmi u kojima je sporna privatizacija, ambasada SAD u Beogradu zainteresovala se za taj spisak, došla do njega i utvrdila da na spisku – nema „Putnika”. Uprkos vaspitanom upozorenju diplomata, koji zastupaju poslovne interese americkih firmi, u pismu Agenciji da „nije u redu takav odnos prema „Junivorldu” koji je, u uslovima kada je Srbija zemlja visokog politickog rizika, uneo svoj kapital”, malo se šta promenilo. Nakon jedne od finansijskih kontrola u „Putniku” iz Agencije je, prema kazivanju Ilica, stigao i ovakav nalaz: „Nismo našli dovoljno razloga za raskid ugovora, a što se tice privrednog kriminala, za to nismo nadležni.”
Ilic se nada da ce se rešenje ipak naci, a on postati pozitivan primer.

„Potopljena” recna flota
Rukovoden cinjenicom da je Srbija jedina podunavska zemlja koja nema svoju recnu flotu, a Beograd jedina prestonica na najvecoj evropskoj reci bez turistickih brodova, Srba Ilic je u svom razvojnom programu predvideo 24 miliona dolara dodatnih para za te namene. Kao covek koji je doskoro u Evropi imao dve kompanije za recnu plovidbu znao je šta bi to moglo da znaci i u finansijskom i u turistickom pogledu.
Medutim, dovoženjem broda „Sirona” i hajkom koju je pretrpeo zbog navodno niske cene za koju je ovo plovilo kupljeno, Ilic veli da je odustao od celog projekta:
– Brod „Sirona” pravljen je za Vladu SR Nemacke 80-ih godina i njime su se Rajnom vozili mnogi državnici. „Diloit i Tuš” vrednovao je ovaj brod 2,3 miliona dolara i to je registrovano kao naša investicija. Optužili su me da sam ovaj brod kupio na otpadu u Amsterdamu za 48 hiljada evra, pa ga proturio kao investiciju od 2,3 miliona dolara. Budimpešta, koja ima 40 brodova, nema u svojoj floti tako kvalitetan brod, ali šta to vredi. Nameravao sam da kupim dva polovna broda koja bi krstarila pod srpskom zastavom od Crnog do Severnog mora, ali je stvorena takva atmosfera da sam prinuden da se pravdam da nisam kriminalac, umesto da zajednicki radimo na razvojnim projektima – veli Ilic.

Zorka proizvela 165.000 tona mineralnih dubriva

Kompanija "Zorka - Mineralna dubriva" proizvela je od 1. jula prošle do 1. oktobra ove godine 165.000 tona mineralnih dubriva, a od pocetka ove godine 100.000 tona mineralnih dubriva. Proizvedene kolicine plasirane su po 5.000 tona na tržište Bosne i Hercegovine, 25.000 tona na podrucju Kosova, a ostale kolicine prodate su u Srbiji i Crnoj Gori. Zimska pauza u "Zorki -Mineralna dubriva" iskoristice se za rekonstrukciju pogona za proizvodnju sumporne kiseline, cime ce se u narednom periodu proizvesti novih 50.000 tona sumporne kiseline neophodne za proizvodnju NPK dubriva, saopšteno je iz tog preduzeca.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta