Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Banke tek najavljuju masovnije uvodenje kreditnih kartica kao zamenu za cekove

Banke su brzo reagovale na najavu postepenog ukidanja cekova kao kreditnog nacina placanja, pa su pojedine vec saopštile pod kojim uslovima gradani mogu da dobiju i koriste kreditne kartice. Ove kartice nemaju cak ni pojedine velike banke, ali najavljuju da ce ih uvesti.
Banke koje ih imaju u svojoj ponudi usluga izdaju ih jedino pod uslovom da gradani platu primaju preko njihovog tekuceg racuna. "Vojvodanska banka" klijentima nudi nekoliko kreditnih kartica od kojih je posebno tražena "zelena", koju može da koristi najveci broj gradana. Uslov za njeno dobijanje je da poslodavac uplacuje zaradu preko banke, najmanje tri meseca cime se proverava platežna sposobnost klijenta.
Ako gradanin ima platu 20.000 dinara posle tri meseca stice pravo na pozajmicu na tekucem racunu u visini plate, kao i 40.000 dinara po osnovu kreditne kartice. Taj novac se može koristiti za kupovinu s tim da se 20 odsto od iznosa pazara skida svakog meseca sa tekuceg racuna. Kamata na dozvoljeni minus po tekucem je 2,4 odsto, a na kreditnu karticu 1,3 odsto mesecno na neotplaceni iznos. Klijent ove banke se po tom rivolving sistemu zapravo stalno može vrteti do maksimuma pozajmice od 20.000, odnosno kredita od 40.000 dinara.
"Meridijan banka" poseduje dva paketa od po dve kreditne kartice za placanje u zemlji i inostranstvu gde je depozit 100, odnosno 250 evra. Placanje robe i usluga sa njima može se izvršiti u deset mesecnih rata sa do 30 dana beskamatnog odloženog placanja. Svi oni koji ih dobiju, imaju i dozvoljeni minus na tekucem u visini jedne ili dve plate, zatim pravo na nenamenski kredit i set licnih cekova koji ce delimicno zameniti sadašnje. Uslov za sve ove pogodnosti je otvaranje tekuceg racuna u ovoj banci.
- Kako li ce narod sada da izade na kraj. Inflaciju ce povecati poslanici Skupštine, koji sa 50 godina hoce u penziju a ne kupovina naroda na pocek. Plata mi je 14.000 dinara, kao i vecini drugih, pa su cekove trebali da nam ukinu kada nam prosecna plata bude 60.000 dinara. Uvek mi je falila jedna ili dve plate da bi mogla da pokrijem troškove, ali sam to rešavala kupovinom na pocek na 60 dana. Kako cu sada ne znam, kaže Ljiljana Mikulandra.
- Užasno me pogada ukidanje cekova, iako, u odnosu na vecinu gradana imam solidna primanja. Dosada sam kupovala sve, pa i hranu na odloženo, a retko kada imam gotovinu. Dobro razmislim da li cu dati i za bioskopsku kartu 200 dinara. Sada ce morati da se štedi na svim izdacima, a pre svega na hrani da bi se vremenom sakupio novac za nabavku skupih stvari kao što je šporet ili mašina za veš jer su potrošacki krediti skupi. Kreditne kartice ne koristim jer smatram da su one mamac za nekontrolisano trošenje, kaže Nevenka Zarubica.
- Nedavno sam se zaposlila i ne znam koji su uslovi za dobijanje kreditnih kartica. Ukidanje ceka na pocek pogada standard moje porodice jer nedeljno kupujemo namirnice i hemiju na cekove, a placamo za mesec ili dva, Ivana Acimovic.

Izvor: Glas javnosti.

Užicka "Mlekara" nakon plenidbe imovine: Proizvodnja pred kolapsom

Užickoj "Mlekari", nakon plenidbe dela voznog parka kako bi se namirila dugovanja potražiocima, preti obustavljanje proizvodnje, što bi moglo da dovede u pitanje opstanak ovog nekada veoma uspešnog preduzeca. Pored toga, kako upozorava Radomir Terzic, v.d. direktora, jedanaest meseci od poništenja aukcijske privatizacije nije rešen pravni status preduzeca, jer još uvek traje sudski spor oko registracije vlasništva.
- Nasilno oduzimanje osnovnih sredstava za rad nije nacin da se reše problemi. Tražili smo da se sa tim saceka, jer "Mlekara" još uvek nije dobila pravosnažnu presudu da li može da posluje kao akcionarsko društvo, ili je njen vecinski vlasnik Branko Uzelac, kupac sa prošlogodišnje aukcije, istice Terzic. On podseca da je ovaj lekar koji je živeo i radio u Švajcarskoj, na aukciji u aprilu iste godine kupio "Mlekaru", da bi osam meseci kasnije Agencija za privatizaciju raskinula kupoprodajni ugovor, uz obrazloženje da kupac nije ispunio preuzete obaveze. Nakon toga radnici su se organizovali i formirali novu skupštinu, upravni odbor i izabrali v.d.
irektora.
matrajuci da je Agencija za privatizaciju postupila nezakonito, kada je jednostrano raskinula kupoprodajni ugovor, Uzelac je uložio žalbu, i ovaj sudski postupak je u toku.
- Treba naglasiti da "Mlekara" potražuje 23 miliona dinara koje ne može da naplati. Neka sud bude ekspeditivan i ažuran i po tom pitanju, pa neka angažuje sudskog izvršitelja da naplati naša potraživanja, i to na isti nacin kako se naplacuju naša dugovanja. Zbog cega se ne angažuju da naplate gubitke koje su napravili pojedinci iz bivšeg poslovodstva, a dobro se zna ko su ti ljudi. Neka vrate te pare, a mi cemo istog momenta izmiriti svoja dugovanja - porucio je v.d. direktora užicke Mlekare.
On istice da ovo preduzece od decembra prošle godine, kada je poništena aukcijska privatizacija, redovno isplacuje kooperante za predato mleko i navodi da zaposlenima nije jasno zbog cega treba zatvoriti ovo preduzece.
- Tražimo pravdu i u tome nam je potrebna pomoc države. U Agenciji za privatizaciju priznali su nam da su pogrešili kada su "Mlekaru" prodali Branku Uzelcu, koji je najodgovorniji za situaciju u kojoj sada dnevno proizvodimo 300, umesto nekadašnjih 15.000 litara mleka. Verovatno ce za plenidbu na red doci i mašine, jer "Mlekara" nema nekog velikog kapitala, a kada se one odnesu, od ovog preduzeca nece ostati ništa - kaže Terzic.

Posrtanje
Užicka "Mlekara" je nekada imala oko 4.000 kooperanata, a poseduje preradivacke kapacitete za oko 30.000 litara mleka dnevno. Uoci privatizacije, aprila 2003. godine, u pogonima ovog preduzeca preradivalo se oko 15.000 litara. Nakon raskida kupoprodajnog ugovora, vecina kooperanata prestala je da isporucuje mleko, a proizvodnja je svedena na samo 300 litara.

Izvor: Danas

Agencija za privatizaciju nije promenila uslove iz Javne ponude za zajednicku prodaju akcija "Knjaza

Iako je najavljeno da ce ponudaci - ucesnici u dosadašnjim "pokušajima kupovine" akcija Knjaza Miloša, odluku o svom ucešcu u obnovljenom postupku preuzimanja saopštiti u toku jucerašnjeg dana, nijedan od tri potencijalna kupca kompanije "Knjaz Miloš" nije se oglasio. Kako je za Danas izjavio konsultant Pivovarne Laško, Marko Vilfan, ova slovenacka kompanija konacnu odluku ce da "obelodani" u ponedeljak, tacno u 12 casova, dok druga dva ponudaca - FPP Balkan Limitid i Apurna još nisu utvrdili tacan datum. Prema recima predstavnika FPP Balkan Limitida, Srdana Muškatirovica "to ce se svakako dogoditi do kraja ove nedelje, a na pitanje, da li ce Balkan Limitid razmišlja o tome da podnese tužbu protiv države Srbije ili nekog drugog ucesnika u ovom procesu Muškatirovic je odgovorio da se i o tome ozbiljno razmišlja ali ce i koraci koje ce eventualno Balkan Limitid preduzeti u vezi sa tim, takode biti saopšteni u "narednih par dana".
U meduvremenu Agencija za privatizaciju i Akcijski fond saopštili su da "ostaju pri uslovima iz Javne ponude za zajednicku prodaju akcija Akcionarskog društva "Knjaz Miloš" iz Arandelovca.
- Ponavljanje postupka preuzimanja akcija preduzeca, prema rešenju Komisije za hartije od vrednosti, podrazumeva da su sve pravne radnje preduzete do 15. novembra ostale na snazi, ukljucujuci i Javnu ponudu za zajednicku prodaju akcija Knjaza Miloša, koja je objavljena 29. septembra u dnevnom listu "Politika" - navodi se u saopštenju.
To prakticno znaci da na snazi i dalje ostaje odluka o udruživanju akcija države i malih akcionara zahvaljujuci cemu je i formiran paket od 71,87 odsto akcija. Treba medutim podsetiti da je ovom udruživanju prethodilo izjašnjavanje akcionara da pristaju da se njihove akcije nadu u združenom paketu u narednih 95 dana. Da li ce se ove prethodno donete odluke, akcionari držati, nakon svega što se dogodilo držati, videcemo narednih dana.
Kako je za Danas izjavio Branko Pavlovic, ekonomski konsultant malih akcionara Knjaza Miloša "udruženi paket ne postoji od 15. novembra, dana kada su otvorene konacne ponude, jer je Ugovorom izmedu malih akcionara i Agencije za privatizaciju bilo predvideno da ukoliko nijedna ponuda ne ispuni uslove iz Javne ponude, prestaje obaveza malih akcionara da svoje akcije i dalje drže u paketu sa akcijama iz Akcijskog fonda.
- Dakle, 15. novembra suocili smo se sa tzv. raskidnim uslovom što ce reci da udruženi paket više ne postoji, kategoricno je odgovorio Pavlovic i naglasio da je otvaranjem ponuda prestala obaveza akcionara da se drže svojih prethodno datih izjava.

ĐORĐEVIC: Mali akcionari ponovo na potezu
Direktor Agencije za privatizaciju Miodrag Đordevic izjavio je juce da u ponovljenom delu postupka za preuzimanje akcija "Knjaza Miloša" od malih akcionara zavisi da li ce biti razdružen vecinski paket od 71,87 odsto akcija tog preduzeca.
- Taj vecinski paket je nastao potpisivanjem pojedinacnih ugovora Akcijskog fonda sa malim akcionarima, a razdružen nakon odobravanja konacnih ponuda koje nisu zadovoljile uslove iz javne ponude za prodaju tog paketa - rekao je Miodrag Đordevic.

Izvor: Danas

Strucnjaci Instituta za tržišna istraživanja i Ekonomskog instituta procenjuju: Ukidanje ceka na

Strucnjaci Instituta za tržišna istraživanja ocenili su juce na konferenciji za novinare da ce zbog ukidanja ceka na pocek promet robe biti smanjen za oko 20 odsto. Oni su istakli da je postepeno ukidanje kreditiranja potrošnje bez pokrica opravdano, ali su naglasili da ce ta mera pogoditi najugroženiji sloj stanovništva. Prema recima Vladane Hamovic, placanje kreditinim karticama ne može da se poredi sa korišcenjem ceka na pocek, jer ce samo mali broj gradana moci da koristi kreditne kartice zbog strogih kriterijuma za njihovo dobijanje.
- Ukidanje ceka na pocek smanjice spoljnotrgovinski deficit i inflatorne pritiske, s obzirom na to da se cekovima placala uglavnom roba iz uvoza, a gradani su živeli u virtuelnoj stvarnosti o sopstvenoj kupovnoj moci. Ljutnja gradana ne bi trebalo da bude usmerena na centralnu banku, vec na kreatore ekonomske politike, jer Vlada treba da vodi racuna o ekonomskim kretanjima i standardu stanovništva. Treba podsetiti da placanje cekom na pocek predstavlja sekundarnu emisiju novca koja povecava tražnju i podstice inflatorna ocekivanja - istice Saša Đogovic, saradnik IZIT.
I analiticari Ekonomskog instituta tvrde da je postepeno ukidanje placanja cekovima na pocek dobra i antiinflatorna mera Narodne banke Srbije.
- Placanje cekovima bez pokrica ne postoji ni u jednoj ozbiljnoj zemlji - naglašava Stojan Stamenkovic, saradnik Ekonomskog instituta.
Prema njegovim recima, uvodenje ove mere nece poboljšati uslove kreditiranja privrede vec ce samo pooštriti uslove banaka za odobravanje kredita stanovništvu. On, medutim, nije mogao da proceni da li ce ukidanje placanja cekovima na pocek privremeno dovesti do izvesnog smanjenja tražnje, a time i proizvodnje, pre svega kada je rec o prehrambenoj industriji.
- I pored namere NBS da pooštri odobravanje potrošackih kredita gradanima, banke ce manje finansirati privredu zbog povecanja takozvanog rezervisanja plasmana po osnovu kredita za stanovništvo, cime je imobilisan njen kreditni potencijal - kaže Nebojša Savic, saradnik Ekonomskog instituta.
On je podsetio da su makroekonomska kretanja u prethodnom mesecu obeležili smirivanje rasta cena, rast industrijske proizvodnje i izvoza, ali i zadržavanje potrošnje na viskom nivou. U prilog te konstatacije Savic navodi podatak da je u oktobru inflacija bila ispod jedan odsto, odnosno da je stopa rasta cena na malo bila 0,5 odsto, a troškova života porasli su za jedan odsto. - U zvanicnim izveštajima može se procitati da je najviše izražen troškovni aspekt inflacije, koji je izazvan poskupljenjem energenata na svetskoj berzi. Medutim, iako to nije sporno, ipak udar na inflaciju predstavlja i loša privredna struktura kao i visoka potrošnja - kaže Savic.
Kada je rec o industrijskoj proizvodnji, Savic naglašava da je ostvaren rast od 4,9 odsto, kao i da bi na kraju godine trebalo da bude zabeležen rast od 6,3 odsto u odnosu na prošlu godinu.
- Izvoz u septembru iznosio je 344 miliona dolara i predstavlja najveci izvoz od 1991. godine, medutim, taj nivo je i dalje nizak u odnosu na uvoz i ukupan obim proizvodnje.

STAMENKOVIC: PDV na ozbiljnom testu
Komentarišuci uvodenje poreza na dodatu vrednost, Stojan Stamenkovic, saradnik Ekonomskog instituta, kaže da to ne bi trebalo da dovede do znacajnijeg povecanja cena, ali izražava zabrinutost kada je rec o spremnosti Poreske uprave i obveznika da primene ovaj zakon.
- Nadam se da nisam u pravu ali mi se cini da nije uspostavljen efikasan centralni registar. Osim toga, prema zakonu o PDV, izvoz se oslobada poreza, odnosno izvoznici imaju pravo na povracaj svih prethodno placenih poreza, a država je obavezna da im u roku od 15 dana vrati novac. Medutim, da li ce država biti u stanju da to ucini, kao i šta ce izvoznici raditi u tom slucaju, ostaje da se vidi - kaže Stamenkovic.

Izvor: Danas

"Merkator" planira da investira u Srbiju 120 miliona evra do 2008.

"Merkator S" ce do 27. januara prodavati robu na cekove na odloženo placanje na 60 dana. Nakon toga videcemo kako cemo se prilagoditi merama Narodne banke- rekao je na jucerašnjoj konferenciji za štampu Vladimir Kravcuk, direktor "Merkatora" u Srbiji.
Prema njegovim recima, "Merkator" je u ovoj godini ostvario oko 35 miliona evra prometa, što je za 20 odsto više nego u 2003. Vrednost poreza i ostalih davanja koja ce ova kompanija platiti državi iznosi oko 600 miliona dinara.
"U narednoj godini planiramo da investiramo preko 20 miliona evra, a od 2005. do 2008. godine oko 100 miliona evra", kazao je Kravcuk i dodao da u sledecoj godini ta slovenacka kompanija namerava da izgradi tržne centre u Zemunu, Novom Sadu i Kragujevcu, gde su vec kupljene lokacije.
"Merkator" ne namerava da odustane od kupovine akcija "Ce marketa", potvrdio je Kravcuk i dodao da ih do sada niko od državnih organa nije obavestio šta ce biti sa nekoliko miliona evra koji su zarobljeni sa ponudom za preuzimanje akcija ove trgovine. Poslednja opcija je tužba, dodao je Kravcuk. Trgovinski sud je inace za danas zakazao prvo rocište po tužbi "Ce marketa" protiv Centralnog registra za hartije od vrednosti i brokerske kuce "Senzal" zbog cega je obustavljena prodaja akcija ove firme.
"Merkastor" ima problema sa pocetkom gradnje koja kasni na lokacijama gde je kupio zemljište jer nadležni u Novom Sadu ne dozvoljavaju da garaža bude u prizemlju vec traže fontanu i spomenik a predlažu da se garaža kopa u zemlji. Kravcuk kaže da je to nemoguce jer je teren podvodan. Gradonacelnik Kragujevca Veroljub Stevanovic osporava gradnju na jednoj lokaciji koja je vec kupljena u Kragujevcu, a peripetija ima i na lokaciji u Zemunu. "Merkator" je inace morao da pribavi za beogradski objekat 86 raznih dozvola.

Izvor: Glas javnosti.

Vladimir Kravcuk i direkor Merkatora S: Ne odustajemo od C marketa

Merkator ne misli da odustane od preuzimanja C marketa ali situacija je trenutno takva da je ceo postupak zaustavljen. Ova prica mora da se završi do proleca u protivnom to ce biti loš signal stranim investitorima. Poslednje što nam pada na pamet je podnošenje tužbi ali smo i tu opciju uzeli u obzir - izjavio je juce na konferenciji za novinare direktor Merkator S Vladimir Kravcuk.
On podseca da je trenutno zarobljeno nekoliko miliona evra koje je Merkator dao kao garanciju u postupku davanja javne ponude. Kravcuk dodaje da je potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus odbio da predsedniku uprave Merkatora Zoranu Jankovicu, prilikom prekjucerašnjeg susreta odgovori kako ce se situacija u vezi sa C marketom dalje odvijati i uputio ga na ministra privrede Predraga Bubala.
- Ne mislimo da odemo sa ovog tržišta i nastavljamo da kupujemo lokacije za izradu novih objekata. Medutim, problem nam predstavlja situacija u Kragujevcu i ponašanje predstavnika lokalne samouprave u tom gradu kao i izgradnja centara u Novom Sadu i Zemunu koji su vec mogli da budu završeni da nije tako mnogo dozvola koje treba pribaviti - tvrdi Kravcuk.
Direktor Merkator S je poslovanje u prvih deset meseci ove godine ipak ocenio kao uspešno jer je ukupan promet premašio 30 miliona evra što je za 20 odsto više u odnosu na isti period lane. Udeo Merkatora na srpskom tržitu je oko jedan odsto a ova kompanija planira da bude drugi ili treci trgovinski lanac u Srbiji. Državi je na ime poreza uplaceno 600 miliona dinara a planom za narednu godinu predviden je promet od oko 50 miliona evra.
- Nakon uspešno sprovedene fiskalizacije spremno docekujemo uvodenje poreza na dodatu vrednost zbog kojeg cemo nažalost u prva tri meseca svi imati problema sa likvidnošcu. Takode, pratimo situaciju oko ukidanja cekova, tražicemo dodatna tumacenja ali za sada necemo ništa menjati - rekao je Kravcuk i podsetio da ce u subotu u Merkator centru biti organizovana proslava dve godine rada sa brojnim popustima i nagradama za posetioce.

JANKOVIC: Želimo dobrodošlicu u Srbiju
- Naša želja je da u Srbiji budemo dobrodošli. Cilj nam je, takode, da i u Srbiji kao i u drugim zemljama gde imamo objekte postanemo drugi trgovacki lanac. Trenutno je Merkator treci uvoznik srpske robe u Sloveniji i u njegovoj ukupnoj ponudi je jedan odsto proizvoda sa oznakom "made in Serbia". Postoji spremnost da se taj udeo poveca, ali problem je što Srbija ima malo dobrih i kvalitetnih proizvoda - rekao je, predstavljajuci Merkator clanovima Slovenackog poslovnog kluba Zoran Jankovic, predsednik Uprave.

Izvor: Danas

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta