Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Odlukom Narodne banke Srbije: Osam osiguravajucih društava ostalo bez dozvole za rad

Posle kontrole koja je trajala od pocetka septembra do kraja novembra, Narodna banka Srbije donela je odluku do oduzimanju dozvola za rad za osam osiguravajucih društava i nad njima pokrenula postupak likvidacije, a protiv direktora, clanova upravnih i nadzornih odbora kao i revizora bice podnete prekršajne prijava. Rec je o osiguravajucim društvima "Agroosiguranje", "Autokomerc", "Dinara", "Kosmet", "Libertas" i "Plava tacka" iz Beograda, kao i o "Drini" i "Drina Compani" iz Prizrena. Svoje poslovanje posle izvršene kontrole dobrovoljno su odlucili da obustave MG DUO, "Plava tacka SLO" i "Goša osiguranje", uz isplate osiguranicima. Tako se broj osiguravajucih društava u Srbiji sa 40 svodi na 29, a kako je na jucerašnjoj konferenciji za štampu u NBS istako guverner Radovan Jelašic sa kontrolama se nastavlja i vec do kraja godine bice poznato kakav je rezultat poslovanja i dveju najvecih osiguravajucih kuca koje drže dve trecine svih premija osiguranja u zemlji. Tada ce i država tacno znati koliki je njen udeo u njima.
Gradani koji su do 9. decembra sa osiguravajucim kucama koje idu u likvidaciju zakljucili ugovor mogu da budu mirni jer te polise važe do isteka roka, osim u slucaju da stecajni postupak bude završen u roku kracem od godinu dana, što je prema recima samog guvernera teško zamislivo. Sva potraživanja po osnovu nastalih šteta imaoci polisa moci ce bez problema da naplate, a da li ce to biti iz stecajne mase ili iz Garancijskog fonda to ce zavisiti od broja i visine prispelih zahteva. Ukoliko zahtevi za isplatama budu znacajniji, moguce je da zbog povecanja uloga preostalih osiguravajucih društava u Garancijskom fonud dode do malog povecanja cena svih polisa osiguranja - objasnio je guverner Jelašic.
Najavljujuci da ce od prvog aprila iduce godine sva osiguiravajuca društva u Srbiji biti likvidna i solventna, Jelašic je pojasnio našta je sve naišla kontrola centrealne banke u osiguravajucim društvima.
-Uoceno je kršenje svih zakona koji se odnose na rad osiguravajucih društava. Masovno je uoceno netacno stanje u knjigama kroz nerealne bilanse, kupovinu nelegalizovanih objekata ili plasiranje sredstava bez obezbedenja, cesto povezanim licima i preduzecima. Pronašli smo sumnjive podatke o clanstvu u upravnim i nadzornim odborima, osiguravajuca društva sa samo jednim zaposlenim. Depoziti osiguravajucih društava korišceni su kao podloge za kredit samih vlasnika osiguravajucih društva, masovno su izbegavane obaveze placanja prema državi - istakao je Jelasic.

Izvor: Danas.

Na prodaju samo akcije: HTP «Mimoza» - Tivat

Privatizacija jedne od najstarijih hotelskih kuca na južnom Jadranu, koja traje skoro deceniju i po, bliži se kraju. Interesantno je napomenuti da je HTP «Mimoza» prošla kroz sve vidove transformacije, bez ikakvih potresa, pre svega socijalnih, ali i da nijedan deo njenih nepokretnosti nije prodat, dok je kapital od pocetka tog procesa do sada uvecan za milion evra.
Prema recima direktora «Mimoze» Branka Vukmanovica, kroz investicije «Irva» je uplatila 900.000 evra. Do kraja godine ocekujemo uplatu od milion evra, a preostali milion bice uplacen naredne godine.
Prva faza privatizacije «Mimoze», koja ima tri hotelska zdanja i jedan auto-kamp, pocela je 1991. godine, a okoncana dve godine kasnije registrovanjem iz društvenog preduzeca u deonicarsko društvo sa pocetnim kapitalom od devet miliona evra. U drugoj fazi, tacnije 1997. godine, ova hotelska kuca postaje akcionarsko društvo, u kome 80,57 akcija imaju republicki fondovi, medu kojima naviše 41,21 odsto Fond za razvoj, radnici su dobili 16,10 odsto i Montenegro banka 3,33 odsto. Vrednost akcijskog kapitala u tom trenutku iznosila je 9.226.620 evra. Tokom masovne vaucerske privatizacije, Fond za razvoj, na medunarodnom tenderu, prodao je svoj deo kapitala srbijanskoj firmi «Irva» za 2.900.000 evra, s tim što dva miliona idu na dokapitalizaciju.

Izvor: Ekonomska politika.

PREDUZECE "Vino Župa" dobilo novu fabriku sokova

Aleksandrovacka industrija alkoholnih i bezalkoholnih pica "Vino Župa" pustila je u pogon novu fabriku sokova u tetra paku u koju je uloženo 2,2 miliona evra. Rec je o opremi poslednje tehnološke generacije, a kapacitet fabrike je 7.000 litara sokova na sat. Preduzece "Vino Župa" koje je godinama iskazivalo negativne rezultate poslovanja posle privatizacije od strane Konzorcijuma fizickih lica, na celu sa Radimirom Šljivicem, sadašnjim predsednikom kompanije, ponovo doživljava preporod. Ovo je druga velika investicija posle vlasnicke transformacije, a prva je ralizovana ove godine, puštanjem u rad rekonstruisane hladnjace. U taj posao uloženo je milion evra. Investicija je veoma važna za Župu, jer je ovaj kraj poznat po vocarstvu i vinogradarstvu, a najavljene su i nova ulaganja u proizvodnju "Vino Župe", kao i u zasade vinove loze i drugog voca.

Izvor: Danas.

Zasedao Odbor Skupštine Srbije za privatizaciju: Novi vlasnik rasprodao 39 odsto imovine Gorice

Clanovi Odbora Skupštine Srbije za privatizaciju ocenili su juce da je pored angažovanja Agencije za privatizaciju i Odbora da se razreše sporni slucajevi u privatizaciji neophodna i podrška drugih državnih organa, pre svega trgovinskih sudova, Javnog tužilaštva, ali i Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala. Oni su u tom kontekstu podsetili da su na adresu Odbora stizali slucajevi koji ukazuju da je proces privatizacije pratio organizovani kriminal, ali da Odbor ništa, osim davanja preporuka, nije mogao da ucini.
Inace, na dnevnom redu sednice po sedmi put našla se privatizacija "Gorice". Kupac, Mladen Grujic je do sada, prema recima direktora Sektora kontrole u Agenciji za privatizaciju Snežane Dabovic otudio više od 39 odsto imovine tog preduzeca. Iako je bivši direktor Agencije za privatizaciju, Branko Pavlovic, još u vreme kada prodata imovina nije premašivala 13,2 odsto, kako se ne bi išlo u raskid, našao kompromisno rešenje u vidu Anexa ugovora po kome je kupac bio dužan da na ime ugovorne kazne uplati drugu ratu pre roka i uplati na racun preduzeca 8,5 miliona dinara, kupac ni tu obavezu nije ispoštovao vec je pomenutim novcem (8,5 miliona dinara) pokušao da dokapitalizuje firmu. Dabovic smatra da se tim sredstvima ne može obaviti dokapitalizacija pa je Odbor na kraju zakljucio da se na sledecoj sednici pozovu i predstavnici malih akcionara i kupac, i da se nakon toga donese odluka o tome da li treba ici u raskid ugovora.
Sednici odbora za privatizaciju prisustvovali su i predstavnici sindikata preduzeca "Nissal" iz Niša koji su optužili rukovodstvo firme da je "fingiralo tendersku dokumentaciju" za sadašnjeg vlasnika Domal inženjering, tako što je umesto realnog gubitka firme u iznosu od 16 miliona dinara u dokumentaciji prikazan "lažni gubitak od 102 miliona dinara". Clanovi Odbora su ocenili da predprivatizacioni postupak nije u njihovoj nadležnosti ali su preporucili da o sadašnjem stanju u preduzecu predstavnici malih akcionara sa kupcem raspravljaju na sastanku u Agenciji za privatizaciju.

Izvor: Danas.

Akcionari "Centroproizvoda" protiv dokapitalizacije firme: "Donkafi" osporena prava na sudu

- Privatizacija "Centroproizvoda" je daleko drasticniji slucaj mahinacija nego prodaja "Knjaza Miloša", tvrdi Jovo Petranovic, predsednik Udruženja akcionara ovoga preduzeca. On kaže da je "Donkafa", odnosno njihova cerka-firma "Centrohrana" nezakonito, kroz dokapitalizaciju preuzela ovu firmu jer je Skupština akcionara "Centroproizvoda", koja je donela odluku po meri "Donkafe", održana bez legalnih akcionarskih punomocja.
Zato je Udruženje akcionara "Centroproizvoda" podnelo tužbu Trgovinskom sudu i na poslednjem rocištu u novembru doneta je privremena mera kojom se "Centrohrani" uskracuje pravo glasa na stecene akcije do konacne sudske odluke, kaže Srdan Radovanovic, pravni zastupnik ovog udruženja.

Vlahovic u igri
Radovanovic tvrdi da je zbog toga naprasno otkazana sednica Skupštine akcionara na kojoj je bivši ministar za privatizaciju Aleksandar Vlahovic trebalo da bude izabran za predsednika Nadzornog odbora. U "Centroproizvodu" ovo nisu potvrdili.
Ovih dana akcionari "Centroproizvoda" zasuti su i oglasima kojima se pozivaju da dodu u ovo preduzece da bi saznali na koji nacin da prodaju svoje akcije. Firma ima oko 4.000 akcionara od cega samo 700 internih, a ostali su rasuti po celoj Srbiji, pa je lako manipulisati njihovim punomocjima, tvrdi Petranovic. U objavljenom oglasu daje im se do znanja da ih Udruženje akcionara na celu sa Petranovicem obmanjuje.
Akcionari ne znaju koliko za svoje akcije mogu da dobiju jer se one do sada nisu prodavale na berzi, a u meduvremenu su dobili gazdu i nisu više vecinski vlasnici. Petranovic kaže da novi gazda "Centroproizvoda" oglasom zapravo zove akcionare da dodu u firmu sa namerom da ih ubede da povuku svoje potpise sa sudske tužbe.
Naime, da bi tužba bila pravno osnovana moraju je potpisati vlasnici najmanje deset odsto akcija. Petranovic upozorava da se zato sada radnici koji su potpisali tužbu ucenjuju otkazom ako od nje ne odustanu, a spoljni akcionari, uglavnom penzioneri podmicuju poklonima. Ako im uspe ova namera, dodaje on, sudija Trgovinskog suda bi mogao cak da konstatuje da je tužba postala nevažeca. Rocište je bilo zakazano za juce ali nije održano jer se predmetu naprasno izgubio trag.
Radovanovic kaže da cak ni postupajuci sudija, cije izuzece traži "Centroproizvod" vec dva meseca, nije znala gde je. Na kraju se ispostavilo, dodaje on, da je predsednik Trgovinskog suda, umesto da u roku od sat vremena odluci o zahtevu za izuzece sudije, mimo predvidene procedure predmet poslao "inkognito" u Viši trgovinski sud.

"Podravka" odustala
"Donkafa", odnosno "Centrohrana", pre tri meseca je kroz kupovinu novih akcija postala vecinski vlasnik ovog preduzeca. Za 51 odsto "Centroproizvoda" kupac je dao 16 miliona evra, a na osnovu procene koju je uradio "Dilojt i Tuš". Petranovic tvrdi da u procenu firme nisu ušla tri velika objekta kao i akcije u "Centrobanci", ali u "Centroproizvodu" ovo demantuju.
I poznata hrvatska kompanija "Podravka" htela je da kupi "Centroproizvod", cak je dobila i odobrenje Komisije za hartije od vrednosti za otkup 33 odsto akcija po ceni od 16 evra po komadu. I ovde su tekla dva paralelna procesa, preuzimanje i dokapitalizacija, skoro kao kod "Knjaza", ali je "Donkafa" bila brža, pa je "Podravka" odustala.

"Grand kafa" vodi rat
Radmila Pešic, zadužena za odnose sa javnošcu" Centroproizvoda", tvrdi da su navodi Petranovica netacni. Po njenim recima, na sudu ce se pokazati da je tužba ovog Udruženja pravno neosnovana jer iza nje ne stoji potpis najmanje deset odsto od ukupnog broja akcionara. Pešic tvrdi da celu ovu pricu vodi konkurentska "Grand kafa".

Akcije od 770 dinara - jeftine
"Donkafa", odnosno njihova firma, kupila je akcije po 770 dinara, a Petranovic podseca da su vlasnici akcija ošteceni jer je kao i kod "Knjaza" cena akcije mogla biti veca. Država u ovom surcinskom preduzecu ima 40 odsto akcija. Prema informacijama Akcijskog fonda, "Centroproizvodu" je data zakonita saglasnost za emitovanje i prodaju novih akcija pri cemu je "Centrohrana" dala bankarsku garanciju za otkup državnih akcija u roku, ne dužem od dve godine. Inace, Akcijski fond nema mogucnost da kontroliše tacnost procene vrednosti firme.

Izvor: Glas javnosti.

Akcionari Štarka blokirali Kumodrašku

- Iako su akcionari fabrike konditorskih proizvoda "Štark" postavili ultimatum rukovodstvu da do juce u 12 sati održi sednicu Upravnog odbora i donese odluku o iznošenju akcija na berzu, to se ipak nije dogodilo. Zbog toga su akcionari juce od 13:30 do 15 casova blokirali Kumodrašku ulicu.
Predsednik Udruženja manjinskih akcionara Milanka Stanimirovic izjavila je za Danas da joj je žao što je Uprava "Štarka" naterala akcionare da se za svoja prava bore na taj nacin.
- Direktor Ivanovic nije ispoštovao dogovor da sazove UO. Receno nam je da su predstavnici menadžmenta otišli na sastanak u Agenciji za privatizaciju i da ce sednica UO biti održana tek u 16. casova. Ukoliko se naši zahtevi ne ispune mi cemo zauzeti Upravnu zgradu "Štarka" jer smatramo da je menadžment uzurpirao elementarno pravo akcionara da upravljaju svojim kapitalom - rekla je Stanimirovic.

Izvor: Danas.

U Telekomu Srbija potpisan Sporazum akcionara o razrešenju medusobnih sporova: Pocetak nove, uspeš

- U Telekomu Srbija juce je potpisan Sporazum akcionara o razrešenju medusobnih sporova. Sporazum su potpisali generalni direktor Javnog preduzeca PTT saobracaja "Srbija" Dragan Kovacevic, direktor grcke kompanije OTE Džordž Mavrakis i direktor Telekoma Srbija Draško Petrovic. Ovim dokumentom regulišu se sva sporna pitanja nastala nakon što je PTT od italijanskog akcionara otkupio 29 odsto akcija Telekoma.
Potpisivanjem sporazuma konacno smo stavili tacku na pitanja vezana za isplatu akcionarskog zajma i naknade za prenos "know how", i što je još znacajnije, okoncana je blokada i omoguceno nesmetano funkcionisanje organa Telekoma - istakao je Draško Petrovic ocenjujuci taj cin kao "novi pocetak i za Telekom i za akcionare".
Generalni direktor PTT rekao je da ce novi sporazum omoguciti tom javnom preduzecu da ostvaruje upravljacka i vlasnicka prava u Telekomu.
- Ovaj dokument na novi nacin reguliše odnose akcionara Telekoma Srbije, u kojem PTT sada ima 80 odsto vlasništva i grcke telekomunikacionae kompanije OTE sa 20 odsto akcija - istakao je Kovacevic.
Nesuglasice medu akcionarima pocele su 2002. godine, kad je italijanski partner odlucio da se povuce i svojih 29 odsto akcija proda Javnom preduzecu PTT Srbija, cijim je otkupom to preduzece udeo vlasništva podiglo na 80 procenta.
- Posle toga je bilo neophodno napraviti novi akcionarski sporazum koji reguliše novi status. Zbog nerešenih odnosa izmedu sva tri akcionara to se nije desilo do sada - napominje Kovacevic.
Podsecanja radi, Telekom Srbije formiran je1997. godine i prema osnivackom ugovoru PTT Srbije imao je 51 odsto, Telekom Italije 29 i OTE 20 odsto akcija.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta