Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Na jucerašnjoj aukciji u Agenciji za privatizaciju: Niška mlekara prodata za 121 milion dinara

- Niška mlekara prodata je na jucerašnjoj aukciji za 121 milion dinara Goranu Ljubicicu, koji je vlasnik mlekara u Kragujevcu, Senti i Pancevu. Pocetna cena za Nišku mlekaru, koja ima dugovanja od oko 108 miliona dinara, iznosila je 36,4 miliona dinara. Najveci rast cene ostvaren je na aukciji ribnjaka "Mika Alas", koji je od pocetnih 14,4 miliona dostigao cenu od 82 miliona dinara. Ribnjak šarana nadomak Borce, površine 290 hektara, kupio je Radoslav Milovanovic. Farma za tov junadi iz Kraljeva "Agroprodukt", cija je pocetna cena bila 762.000 dinara, prodata je za 7,9 miliona dinara, dok je cena kragujevacke firme za hidroizolaciju "Azma" sa pocetnih 12,11 miliona porasla na 14,6 miliona dinara. Po pocetnim cenama prodati su valjevsko gradevinsko preduzece "Jablanica" za 28,45 miliona dinara, "Jugoprevoz-Despotovac" za 4,59 miliona, užicka "Zlatibor mehanizacija" za 1,85 miliona i "Komunalac Cukarica" za 1,66 miliona dinara. Sledeca aukcijska privatizacija najavljena je za 20. decembar u Novom Sadu.

Izvor: danas.

Da li ce zahuktavanje inflacije ugroziti kurs domace valute: Magicna granica od 80 dinara za evro ne

Prognoze ekonomista kojima se prikljucio i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašic da evro do kraja godine nece preci granicu od 80 dinara mogle bi da budu ispunjene uprkos zbivanjima na domacem tržištu registrovanim u proteklih nedelju dana. Istina, kurs se svakodnevno menja ali ni najpesimistickije prognoze ne ukazuju da bi do kraja godine dinar mogao da padne još za oko 2,5 do 3 dinara pa da evro premaši tu magicnu granicu.
Podstaknuti strahom od uvodenja PDV ili možda želeci da pokriju narasle troškove poslovanja, tek proizvodaci mleka, mlecnih proizvoda i mesa podigli su cene svojih proizvoda izmedu dva i 10 odsto. Najdrasticnije ce to poskupljenje osetiti kupci mesa koji su vec tokom godine bili suoceni sa brojnim promenama cenovnika, sve uz obrazloženje da je kukuruz prošlogodišnjeg roda bio skup jer ga nije bilo zbog suše. Prema nekim ocenama monopolski položaj "mlekarima" omogucava da idu sa korekcijama cena kada procene da je to nužno, a najavljeno poskupljenje konditorskih proizvoda i bezalkoholnih pica, može se tumaciti i predstojecim praznicima. Za razliku od gradana Evrope i SAD gradanima Srbije se umesto praznicnih popusta nude poskupljenja uz racunicu da se tada ona nekako "lakše progutaju". U talasu poskupljenja jedini izuzetak bi mogla da bude cena motornih goriva ukoliko se Vlada bude striktno pridržavala sopstvene Uredbe i posle znacajnog pada cena nafte na svetskom tržištu sa zadrškom od mesec dana prilagodila domace cene tim kretanjima.
Za ekonomiste više nije sporno da ce ovogodišnja inflacija premašiti 12 odsto. To ne demantuju ni zvanicnici mada se neprestano trude da neplanirani rast inflacije objasne poskupljenjem nafte i osnovnih metala na svetskoj pijaci. Sa kolikom ce inflacijom biti završena ova godina nije važno samo za ocenjivanje uspešnosti ovogodišnje ekonomske politike, vec mnogo više zbog starta u narednu godinu. Visina prenesene inflacije, u situaciji kada se prelaskom na porez na dodatu vrednost ocekuje rast cena bar u prvom kvartalu 2005. godine, mogla bi u znatnoj meri da odredi visinu inflacije u narednoj godini.
To se posebno odnosi na politiku kursa dinara jer u uslovima visokog rasta cena objektivno ostaje mali prostor za odbranu njegove stabilnosti, a da to ne bude mac sa dve oštrice. Vec sada mnogi ekonomisti tvrde da je kurs dinara precenjen. Poslednji raspoloživi podaci pokazuju da je za godinu dana dinar realno depresirao u odnosu na evro za 2,7 odsto. Ocenjuje se da je ta margina u odnosu na rast domacih cena veoma mala za postojecu privrednu strukturu i zbog toga je, kako kažu zastupnici politike bržeg klizanja domace valute, naša privreda sve manje konkurentna. Logicnim se cine medutim i objašnjenja zvanicnika da se politikom kursa konkurentnost sama po sebi ne podiže i da tim "finim monetarnim podešavanjima" ima smisla pribeci tek pošto dode do promene strukture privrede i Srbija osigura dovoljno robe za izvoz.
Medutim, objektivno se postavlja i pitanje koliko je ovakva politika fluktuirajuceg kursa, tacnije brzina njegovog uskladivanja sa cenama je dovoljno stimulativna za one od kojih se ocekuje da budu pravi zamajac izvozne privrede, pre svega strane investitore. Da njih i te kako tišti politika kursa pokazali su nedavno na okruglom stolu koji je londonski "Ekonomist" organizovao sa Vladom Srbije jer su iza zatvorenih vrata sa ministrima finansija i privrede dugo baš na tu temu razgovarali ukazavši na to da "Srbija ne može da racuna sa stopom privrednog rasta od 4,5 odsto sa precenjenim dinarom kakav je sada". Otuda, nikakvo iznenadenje ne bi bilo ako se pokaže da ce politika kursa u 2005. godini ici u pravcu bržeg klizanja dinara od ovogodišnjeg.

Kurs dinara izgubio bitku sa cenama
U deset meseci ove godine kurs je sedam puta rastao brže od rasta cena na malo. Samo u aprilu i junu ove godine taj rast je bio nešto sporiji od rasta cena, a septembar ce ostati upamcen po tome što je kurs pomeren taman koliko su cene porasle. Najvidljiviji raskorak zabeležen je u oktobru kada su cene na malo povecane za 0,5 odsto, a kurs je zabeležio skok od 1,67 odsto.

Izvor: Danas.

ODLUKA VLADE: Blokiran racun „Politike” a.d.

Vlada Srbije je juce, odlukom Republicke uprave javnih prihoda, a po nalogu Ministarstva finansija, blokirala poslovanje „Politike” a.d. kako bi naplatila poreske obaveze iz prethodnih godina. Blokada je usledila nenajavljeno, pola sata pre isplate licnih dohodaka u „Politici” a.d. i mimo pismenih i usmenih dogovora da se medusobne finansijske obaveze reše kompenzacijom, s obzirom na cinjenicu da „Politika” a.d. ima veca potraživanja od Vlade Srbije, nastala u prethodnim godinama, nego što iznose njene poreske obaveze.
Blokada ce, najverovatnije, vec u toku vikenda, dovesti do gašenja programa RTV „Politika”, a u narednoj nedelji i do prestanka rada u Štampariji „Politika” a.d. sa nesagledivim posledicama. Do blokade je došlo dok su rukovodioci „Politike” a.d. bili van zemlje i sa svojim strateškim partnerom razgovarali i uspešno završili aranžmane o dokapitalizaciji „Politike” a.d. i njene štamparije.
Rukovodioci „Politike” a.d. nisu bili juce u mogucnosti da o ovome u Ministarstvu finansija i u vladi razgovaraju sa licnostima višeg ranga od šefova kabineta, kaže se u saopštenju koje je potpisao Mirko Đekic, generalni direktor „Politike” a.d.

Izvor: Politika.

Akcionari Knjaza Miloša juce strpljivo cekali isplatu svojih akcija: Ulaganja u nekretnine ili devi

Veliki je broj sada vec bivših malih akcionara "Knjaz Miloša" koji su juce nestrpljivo cekali isplatu svojih akcija. U ekspoziturama banaka u Arandelovcu novac je trebalo da stigne posle 16 casova, a isplata pocinje ovoga jutra. Na šalteru zaticemo ženu koja je došla po ovlašcenju svoje sestre koja ima šest akcija "Knjaza" i živi na Kosovu i Metohiji. Dolazi i "Laki", jedan od mladih radnika "Knjaza". Kaže ima samo petnaestak akcija, i dodaje da njegova majka, takode radnik "Knjaza" ima više od stotinu. Planiramo da kupimo stan kaže on. Dva gospodina pitaju bankarskog službenika o mogucnostima otvaranja deviznog racuna. Objašnjavaju im da to mogu prilikom isplate akcija. Na pitanje šta planiraju sa novcem od prodaje akcija nisu baš rado odgovarali ali su nam rekli da ce to najverovatnije biti devizna štednja.
I tako citavo popodne, u gradu pod Bukuljom cekaju se milioni evra. A i policajci cekaju, radeci svoj posao, uglavnom pred bankama. Ko još nije, saznace da poreskoj upravi prema zakonskoj obavezi treba da plati porez na kapitalnu dobit od 3.440,40 dinara po akciji i još 69 dinara osnovnog poreza za svaku prodatu akciju. Dobit treba da prijave sami u roku od 15 dana a uplatu da izvrše 15 dana po prijemu rešenja. Inace slede prekršajne prijave. Naravno, korist od ovog priliva novcanih sredstava imace mnogi u Arandelovcu, posredno ili neposredno.

Izvor: Danas.

Veljko Miloševic predsednik Sindikata NIS o rekonstrukciji kompanije: Holding od tri akcionarska dr

- Radna grupa koju je formirao Upravni odbor NIS, sacinila je Predlog rekonstrukcije ovog javnog preduzeca i ovih dana ce ga dostaviti na razmatranje Upravnom odboru i Vladi Srbije. Prema recima predsednika Sindikata NIS Veljka Miloševica, vec sada se znaju osnovna strateška opredeljenja.
- Ako Predlog bude usvojen NIS ce se transformisati u holding sa tri akcionarska društva - za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa, "gasnu liniju" i društvo za preradu nafte i promet naftnih derivata. Posebno ce biti izdvojene nor-cor (sporedne) delatnosti. Mi podržavamo ovaj koncept jer je prihvatio stavove sindikata, a najvažnije je što nijedan radnik nece mimo svoje volje ostati bez posla - kategorican je Miloševic.
On podseca da bi Vlada Srbije trebalo sa predlogom transformacije da izade do kraja januara, a nakon toga pristupilo bi se dodeli besplatnih akcija zaposlenima i penzionerima svih delova NIS.
- NIS sada ima oko 17.500 radnika i deset delova. U skladu sa konceptom FAM Kruševac, Rafinerija Beograd nece uci u holding nego ce se pristupiti njihovoj privatizaciji. NIS-Naftagas bice prvo AD, NIS gas i Energogas drugo, a rafinerije u Pancevu i Novom Sadu plus NAP i Jugopetrol trece akcionarsko društvo novog holdinga.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta