Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Mlekare u Pancevu, Senti, Kragujevcu i Nišu u vlasništvu Gorana Ljubicica: Planirana prerada 400 h

- Cetiri domace mlekare u Pancevu, Senti, Kragujevcu i Nišu, u vlasništvu Gorana Ljubicica juce su u Pancevu prvi put nastupile objedinjeno kao mlekarska grupacija cije ce sedište biti u Pancevu. Prema recima direktora pancevacke Mlekare, Vlade Cardaklije, dosadašnje tri fabrike su pokrivale 12 odsto ukupne mlekarske industrije u zemlji, a prikljucenjem Niške mlekare pokrice se petina domaceg tržišta.
Posle kupovine vecinskog paketa akcija Niške mlekare, osnovana je grupacija ovih fabrika cije ce sedište biti u Pancevu. Naš vlasnik je mlad covek, sposoban i ambiciozan, poreklom Srbin koji trenutno radi na mestu finansijskog direktora Coca-Cole za zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza i želi da u Srbiji formira jaku grupaciju mlekarske industrije spremnu za izvoz mlecnih proizvoda i na inostrano tržište - rekao je Cardaklija na jucerašnjoj svecanosti povodom 40 godina od osnivanja Mlekare u Pancevu.
On je istakao da je vecinski vlasnik u pancevacku Mlekaru do sada uložio mnogo više od ugovorenih obaveza i da ocekuje da ce do kraja sledece godine uvesti HASAP standard kvaliteta u mlekare u Pancevu i Senti bez kojeg od 2007. godine niko nece moci da funkcioniše u oblasti proizvodnje hrane. Prema recima Cardaklije, Mlekara ce ovu godinu završiti sa oko deset i po miliona litara otkupljenog mleka, što je otprilike na nivou prošle godine, ali istice da nije zanemarljivo to da je Mlekara ranijih godina loše poslovala i izgubila veliki broj dobavljaca - individualnih poljoprivrednika zbog neredovnih isplata.
- Da bismo povratili sirovinsko tržište u Južnom Banatu, pored osnovne cene mleka, proizvodacima unapred isplacujemo i premije od cetiri dinara po litru. Zbog prisustva drugih velikih proizvodaca mleka, u ovom regionu je posebno izražena "utakmica" oko sirovog mleka, tako da cemo se mi usmeriti i na nabavku mleka iz okoline Sente, Kragujevca i Niša. Plan je da se dnevno preradi oko 400 hiljada litara mleka - kaže Cardaklija.

Izvor: Danas.

Šest kupaca Rubina Ceka Šansu

Za preduzece za proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pica "Rubin" iz Kruševca tender za prodaju 70 odsto društvenog kapitala raspisan je 24. septembra ove godine, otkup tenderske dokumentacije je vec završen a kako nam je receno u Agenciji za privatizaciju rok za podnošenje ponude istice 22. decembra. Za kupovinu "Rubina", kako saznajemo, zainteresovano je cak šest kupaca a Agencija ce njihova imena saopštiti nakon zakljucenja roka za podnošenje ponuda.
Rubin, sudeci prema podacima iz prospekta preduzeca nema lošu bilansnu aktivu. Knjigovodstvena vrednost fabrike u cijim se pogonima proizvode vino, sirupi i rakije procenjena je na 842 miliona dinara. U ovom preduzecu zaposleno je više od 1.200 radnika a od objekata poseduje proizvodne kapacitete ukupne površine od 45.360 kvadratnih metara (pogon za proizvodnju vina i sirupa, punionica vina, prijemno i preradno mesto za grožde...) Kako je inicijativa za privatizaciju pokrenuta još 2001. godine podaci iz prospekta preduzeca odnose se na ovaj period. Tako prema finansijskom izveštaju iz 2001. preduzece je imalo ukupnih obaveza u visini od 158 miliona dinara, ostvareni prihod iznosio je 1,2 milijarde dinara dok je visina rashoda premašila 1,08 milijardi dinara.

Izvor: Danas.

Da li je dokapitalizacija Knjaza Miloša moguca bez blagoslova Akcijskog fonda: Kompromis izmedu dr

Kako saznajemo juce u arandelovackom preduzecu "Knjaz Miloš", održana je sednica Upravnog odbora. Medutim, i pored pokušaja da dobijemo informaciju što je na toj sednici odluceno nismo u tome uspeli. U press službi "Knjaza Miloša" receno nam je da izjave u vezi sa tim može da daje samo direktor preduzeca, koji juce nije bio dostupan. Inace, spekuliše se da ce FPP Balkan Limitid na nekoj od narednih sednica smeniti celokupno rukovodstvo "Knjaza" i da ce na Skupštini akcionara zakazanoj za sledecu nedelju izglasati odluku o dokapitalizaciji.
Ukoliko u tome uspe, može se dogoditi da se državni udeo u paketu akcija znacajno umanji i pored toga što ce se on u meduvremenu naci na berzi. Prema recima, Marka Micanovica, bivšeg clana Komisije za hartije od vrednosti bice interesantno videti kako ce se dalje situacija odvijati i da li ce Balkan Limitid i država uspeti da se dogovore, jer su Zakon o Akcijskom fondu ali i Zakon o hartijama od vrednosti, naime, propustili da decidnije državu zaštite od ovakvog scenarija.
- Nijedan od ova dva zakona nije propisao obavezu da država mora da da saglasnost na odluku o dokapitalizaciji. Samo se pravilnikom Akcijskog fonda i stavom Komisije za hartije od vrednosti, traži od emitenta da pribavi saglasnost Akcijskog fonda kad god se dokapitalizacijom smanjuje udeo države u preduzecima gde država ima više od 25 odsto vlasništva - kaže Micanovic i dodaje da je sasvim otvoreno pitanje, šta ce se dogoditi ukoliko FPP ne zatraži tu saglasnost, s obzirom na to da za neizvršenje te naknadno propisane obaveze, ne postoji bilo kakva sankcija. Doduše, istice on, do sada se nije desilo da Komisija za hartije od vrednosti izda rešenje o dokapitalizaciji bez saglasnosti Akcijskog fonda, pa treba ocekivati da se to nece dogoditi ni u ovom slucaju.
-Procedurom je predvideno da dokapitalizacija prvo bude izglasana na Skupštini akcionara, koja je jedina ovlašcena da dvotrecinskom ili prostom vecinom glasova, u zavisnosti od toga kako je propisano Statutom preduzeca, donese tu odluku. Akcijski fond nema pravo glasa pa se na Skupštini ne može izjasniti o tome da li pristaje ili ne. Zahtev za dokapitalizaciju se podnosi Komisiji za hartije od vrednosti, koja zatim daje pozitivno rešenje i tek tada proces dokapitalizacije može da pocne. Komisija, u skladu sa svojim Stavom, bar tako je to do sada bio slucaj, ne izdaje rešenje bez saglasnosti Fonda. Zbog toga se za ocekivati da ce Balkan Limitid i Akcijski fond ipak doci do nekog kompromisnog rešenja - procenjuje Micanovic.
On istice da ne postoji nikakva prepreka da FPP donese odluku o emitovanju novih akcija, a da ih zatim sam kupi na tržištu kapitala.
-Zakon o HOV propisuje da je dokapitalizacija (povecanje kapitala) moguca izdavanjem novih akcija, konverzijom duga u akcije, ili iz novcanih rezervi akcionarskog društva. Povecanje broja akcija je moguce na dva nacina - putem javne ponude, kada se javnimi pozivom pozivaju svi koji su zainteresovani da ucestvuju u dokapitalizaciji, ili kroz privatni plasman što je drugi izraz za emitovanje akcija za vec poznatog kupca. Zakon je propisao da unapred poznati kupac može biti profesionalni investitor - banke, osiguravajuca društva, brokersko-dilerska društva i fondovi. Prema tome i FPP se može naci u ovoj grupi - kaže Micanovic i naglašava da se zbog propusta zakonodavca, može dogoditi da državni paket, zahvaljuci dokapitalizaciji bude prepolovljen na svega 25 odsto udela u vlasništvu.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta