Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ove godine 890 miliona dolara od privatizacije

U periodu od 1. septembra do 31. decembra ove godine 250 preduzeca u Srbiji proci ce proces privatizacije, saopštio je srpski ministar za privredu Predrag Bubalo. On je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije najavio da ce se u decembru na tenderu naci 17 preduzeca, istakavši da je u 2004. godini od privatizacije ostvaren prihod 890 miliona dolara.

Izvor: Ekonomist.

Uskoro ce biti poznati svi kandidati zainteresovani za kupovinu crnogorskih telekomunikacija: Teleko

Upravni odbor Telekoma Srbije doneo je odluku da se do srede, 22. decembra, napravi finansijska ponuda za otkup 51 odsto akcija Telekoma Crna Gora. Nekoliko dana pre isteka roka za dostavljanje konacnih ponuda za kupovinu državnih akcija crnogorskog Telekoma, još se, medutim, ne zna ko ce biti u konkurenciji za crnogorsko tržište telekomunikacija.
Madarski "Matav" i njegovi vecinski vlasnici - Dojce telekom, navodno se ozbiljno kolebaju i premišljaju da li da uopšte ulaze u završnu fazu nadmetanja. Americkom "Vestern Vajrlesu" do sada su davane najmanje šanse da postane vecinski vlasnik Telekoma Crne Gore, ali se prema tamošnjim medijima sve cešce pominje kao moguci favorit iz senke jer je rec o ljudima bliskim celnicima Vlade Crne Gore. Austrijanci su, pak, prvenstveno zainteresovani za razvoj mobilne telefonije, pa se, po svemu ovome, može zakljuciti da su glavni favoriti Slovenci i Telekom Srbije.
Iz dežele vec stižu price kako ce najvecu cenu ponuditi Beograd, jer iza Telekoma Srbije stoje Vlada Srbije i, navodno, Bogoljub Karic, koji je spreman da svojim novcem potpomogne širenje srpskih telekomunikacija do obala Jadranskog mora.
Tako bi, prema nekim procenama, eventualna kupovina Telekoma Crne Gore podigla cenu srpskom Telekomu za 200 miliona evra, a ukoliko se to ne desi, Telekom Srbije toliko gubi na svojoj sadašnjoj vrednosti.
Prvi covek Telekoma Srbije Draško Petrovic izjavio je nedavno da je Telekom Crne Gore preduzece sa kvalitetnim performansama.
- Smatramo da bi naša investicija u Telekom Crne Gore donela niz prednosti za obe kompanije, kao i za SCG u celini. Uvereni smo da ce Vlada Crne Gore profesionalno i transparentno voditi postupak privatizacije i da ce izabrati nejpovoljnijeg ponudaca. Ucešce Telekoma Srbije na tenderu je namera te kompanije da preraste u regionalnog telekomunikacionog operatera sa jasnom strategijom razvoja - rekao je Petrovic i dodao da bi se to, pre svega, moglo odraziti na pojeftinjenje usluga, racionalnije korišcenje resursa, kao i mogucnost daljeg zajednickog ucešca na trecim tržištima.
U nekim crnogorskim medijima vec se krenulo sa pricama da je Koštunica bolji domacin od Đukanovica, ali se i upozorava da Vlada Crne Gore svoje najvrednije preduzece prodaje Vladi Srbije. Citiraju se tekstovi tipa "gradani Srbije i dalje nisu zadovoljni kvalitetom usluga fiksne telefonije", "nivo razvijenosti telekomunikacione infrastrukture, odnosno digitalizacije u Srbiji je vrlo nizak"...

Vlahovic: Ne verujem u pobedu
Bivši ministar privatizacije Srbije Aleksandar Vlahovic ocenio je juce da je ponuda Telekoma Srbije za kupovinu vecinskog paketa akcija Telekoma Crne Gore "dobar marketinški potez", ali da ne veruje da ce pobediti na tenderu. Vlahovic je iskljucio mogucnost da iza ponude Telekoma Srbije stoje politicki interesi, vec da su oni samo ekonomski. Vlahovic je izrazio bojazan da u Crnoj Gori još nisu rašcišcena sva regulatorna pitanja - cenovna politika i nacin promene cena u slucaju inflacije. To podiže rizik cele transakcije, narocito u slucaju da Telekom Srbije kupi crnogorsku firmu, rekao je on.

Podgorica protiv Beograda?
Milica Pejanovic-Đurišic, bliski saradnik Mila Đukanovica, nekadašnji predsednik UO Telekoma CG, tvrdi da kriterijumi za prodaju nisu bili postavljeni dovoljno visoko, pa se zato i Telekom Srbije pojavio kao ucesnik tenderskog procesa. "To je njihovo legitimno pravo, ali je iznenadenje za svakoga ko se profesionalno bavi telekomunikacijama. Kada u tehnološkom smislu govorimo o teleoperaterima, Telekom CG je u apsolutnoj prednosti u odnosu na Telekom Srbije. U Crnoj Gori imamo najnovije telekomunikacione tehnologije, postoji Agencija za telekomunikacije sa funkcijom da bude nezavisni regulator tržišta, a u Srbiji ne. Dakle, moguci kupac Telekoma CG nema iskustvo poslovanja po evropskim standardima. Ukoliko nam je stalo do nastavka razvoja kompanije, vrlo važno je da se kao njegov vecinski vlasnik pojavi partner koji ima iskustvo funkcionisanja u evropskim okvirima", rekla je ona.

Izvor: Glas javnosti.

Kreditna podrška MMF-a 95 miliona dolara

Narodna banka Srbije potvrdila je da je Medunarodni monetarni fond odobrio povlacenje devete rate od 95 miliona dolara, tekuceg aranžmana za podršku deviznim rezervama i platnom bilansu. Nakon povlacenja te rate ostaje još oko 286 miliona dolara koje treba da se iskoriste do istaka aranžmana, cija je ukupna vrednost oko 994 miliona dolara, navodi se u saopštenju NBS. Odobravanjem nove rate kredita, kako se istice, uspešno je završena cetvrta revizija sprovodenja dogovorenog ekonomskog programa za ovu i 2005. godinu.
U zakljuccima Odbora direktora MMF-a, koji je medijima dostavila NBS, navodi se da su srpski državni organi cvrsto opredeljeni za sprovodjenje strukturnih reformi kako bi se stvorili uslovi za snažan održiv privredni razvoj. Program za 2005. godinu predvida smanjenje poreskog opterecenja i prelazak na indirektno oporezivanje, kao i ubrzavanje strukturnih reformi, ukljucujuci privatizaciju, da bi se održao snažan ekonomski rast i povecala produktivnost, navodi MMF. Ta finansijska institucija je u odluci o dodeljivanju nove rate primetila i da su vlasti u Srbiji sredinom 2004. godine 'pocele sa pooštravanjem fiskalne i monetarne politike radi smanjenja neravnoteže u razmeni sa inostranstvom i daljeg smanjivanja inflacije'. Prema proceni potpredsednika srpske vlade Miroljuba Labusa, aranžman sa MMF-om, vredan oko 680 miliona dolara specijalnih prava vucenja, bice okoncan u novembru ili decembru iduce godine, sa oko šest meseci pauze u njegovom sprovodenju, koje je nastalo u vreme prethodne Vlade Srbije. 'Mnogo je znacajnije kada ce da se završi taj aranžman sa MMF-om, kada ce Srbiji ce biti otpisano još oko 700 miliona dolara duga Pariskom klubu poverilaca', istakao je Labus.

Izvor: Ekonomist.

Radnici "Beteksa" štrajkovali zbog najavljenog masovnog otpuštanja

Može li kupac vecinskog paketa firme na berzi jednim potezom otpustiti dve trecine radnika, zapitalo se oko 577 zaposlenih u trgovinskom preduzecu "Beteks", koji su prošle nedelje štrajkovali zbog najave da ce biti otpušteno cak 390 radnika.
Ispostavilo se da može, i to ako se novi vlasnik pridržava zakona o radu, odnosno kolektivnog ugovora, koji predvidaju isplatu predvidene otpremnine. Jedan od državnih službenika slucaj "Beteksa" prokomentarisao je recima: "Tako im i treba kada su požurili da prodaju akcije". On je upozorio da se slicna situacija može desiti i u "Knjazu Milošu".
Do pre mesec i po dana radnici i penzioneri "Beteksa" bili su vlasnici 60 odsto firme, ali su uglavnom zbog malih plata jesenas rešili da ih iznesu na berzu. Javili su se kupci, pa je na berzi 57 odsto akcija prodato za oko šest milion evra. U nekoliko transakcija "MK investu" je prodato 24,31 odsto, firmi "Home art Sejls" iz Švajcarske 15,3 odsto, investicioni fond iz Nikozije kupio je 15,39 odsto, a brokerska kuca "MV investment" 1,38 odsto.
U prvi mah se ništa nije promenilo, cak je i direktor Božidar Tomovic ostao na funkciji, a ubrzo se ispostavilo da je 390 radnika tehnološki višak. Svetozar Petrovic, clan IO sindikata "Beteksa", kaže da su ipak postigli sporazum sa predstavnikom "MK komerca" da svi radnici koji ostanu bez posla dobiju otpremnine prema odredbama pojedinacnog kolektivnog ugovora.
Iznos otpremnine krece se od najmanje dve do najviše deset plata, u zavisnosti od godina staža. Petrovic kaže da je prvo bilo dogovoreno da samo 170 radnika bude proglašeno viškom, ali da je taj broj više nego udvostrucen. Vecina radnika "Beteksa" i ne zna ko im je gazda, a Petrovic kaže da je to Miodrag Kostic, vlasnik "MK komerca".
Jovan Purar, direktor za pravne poslove "MK komerca", kaže da je ova firma samo jedan od suvlasnika "Beteksa". Prema njegovim recima, program tehnološkog viška donet je u skladu sa zakonskim propisima. Medutim, Petrovic kaže da "Beteks" ima veliku imovinu i da ce "MK komerc" samo prodajom robne kuce na Banovom Brdu od 4.600 kvadrata povratiti šest miliona evra. U Zemunu ova firma ima zgradu od 8.600 kvadrata, 44 maloprodajna objekta od kojih samo onaj u Knez Mihailovoj ima 800 kvadrata.

Rupe u zakonu
Inace, prodaja akcija ovoga preduzeca pracena je kontroverznim informacijama, pa su prvo u kompaniji "Delta" potvrdili da su oni ubedljivo vecinski vlasnici "Beteksa". Po, inace, nakaradnom Zakonu o finansijskom tržištu jedan kupac može pazariti na berzi najviše 25 odsto upravljackih akcija jedne firme. Medutim, ovaj zakon se ne bavi time da li su suvlasnici i povezana lica, pa ispada da jedan covek može biti apsolutni vlasnik svih akcija.

Izvor: Glas javnosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta