Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Odluka malih akcionara "Kablova" Zajecar: Necemo prodati akcije Zoranu Drakulicu

Zajecar - Da se i u Srbiji na tudem iskustvu ponešto može nauciti pokazali su mali akcionari "Kablova" u Zajecaru. Ovo preduzece privatizovano je tenderskom privatizacijom, kada je vlasnik "Ist Point" Zoran Drakulic, otkupio 84 odsto akcija Fabrike kablova. Ostatak akcija je u posedu malih akcionara - nekadašnjih i sadašnjih radnika "Kablova" i države. U trenutku kupoprodaje, ova nekada mocna društvena fabrika, bila je na kolenima, pritisnuta repromaterijalom i velikim dugovanjima dobavljacima. U tom trenutku jedini put spasenja bila je privatizacija i to kroz prodaju ozbiljnom partneru. U trenutku prodaje vrednost akcija bila je procenjena na tri dinara po akciji.
Kada se ovaj iznos vrednosti akcija uporedi sa iznosima koje su dostizale akcije uspešnih firmi jasno se uocava tržišni elemenat u formiranju cene. Iako je rec o relativno novoj fabrici (sagradena pre dvadesetak godina), rezultati poslovanja i broj zainteresovanih kupaca (samo Ist Point) odredili su relativno nisku cenu po kojoj je prodata. Nakon kupovine, realizovan je socijalni program kojim je broj uposlenih sa nekadašnjih 1200 sveden na tehnološki i ekonomski prihvatljiv, za novog vlasnika, odnosno na oko 600 radnika. Uz oživljavanje proizvodnje i uspešniju prodaju stvari su pocele da se menjaju. To se ogleda i u cinjenici da je vrednost akcija sa tri (knjigovodstvena vrednost po kojoj je fabrika prodata) pocela da raste. Vidljivi znaci oporavka fabrike su ocigledno ponukali vlasnika vecinskog paketa akcija da malim akcionarima ponudi otkup preostalih 16 odsto procenata akcija. Nakon ove odluke "Ist Pointa", stigla je ponuda od Drakuliceve brokerske kuce za otkup akcija malih akcionara po ceni od 73 dinara.
I u celoj prici najzanimljiviji je odgovor malih akcionara. Oni su odranije udruženi i vode politiku po principu-zajedno smo jaci. Formirali su Klub malih akcionara koji kontroliše 7,56 odsto akcija. Ostatak od 7,74 osto akcija u posedu je Srbije. Mali akcionari su se sastali i odlucili da ne prodajemo akcije po ponudenoj ceni, vec za dve stotine evra po akciji. Od ranije je poznat stav grupacije malih akcionara, da je firma prodata po niskoj ceni i dosta optužbi do sada je izreceno na racun odgovornih za ovu privatizaciju. Prema ovoj ponudi, radnik sa dvadeset pet godina staža u ovoj fabrici, bi prodajuci akcije vecinskom vlasniku, dobio oko sedam hiljada dinara. Ovakvu ponudu akcionari su ocenili kao ponižavajucu. Prema recima Dragana Simica, predsednika Kluba malih akcionara oni su uputili, preko brokera ponudu vecinskom vlasniku da on njima proda svoj paket akcija po ceni od 75 dinara po akciji. Ocigledno akcionari su procenili da ce akcije rasti i da ce jednog dana dostici mnogo višu cenu. Uostalom zašto ne sacekati da proradi tržište akcija gde ce se suocavati ponuda i potražnja akcija znacajnih firmi. Prema njihovom mišljenju, ovoga puta, vreme radi za njih.
Da i mi nešto naucimo!

Izvor: Danas.

Zoran Jankovic, predsednik uprave Merkatora: Ako odustanemo od C marketa to ce biti na štetu akcion

- Aktuelna zbivanja u vezi sa Komisijom za hartije od vrednosti koja je nadležna i za preuzimanje akcija C marketa su loš signal, a zadatak Vlade Srbije jeste da obezbedi pravnu legitimnost i transparentnost postupka. Moram, medutim, reci da je u slucaju C marketa Komisija radila korektno, prihvatila je našu i ostale ponude pa je ostavljeno akcionarima da odluce kome ce prodati akcije. Ovo što se desilo u "Knjazu" je van pameti jer niko nema pravo vlasnicima akcija da govori šta da rade. Diskvalifikacija ponude i ponavljanje postupka pokazuju da u Srbiji još uvek nije na pravi nacin zaživeo Zakon o hartijama od vrednosti. Dakle, bez obzira na to ko ce kupiti "Knjaz Miloš", ponudacima je ostavljena mogucnost da pravnu zaštitu zatraže pred sudom što ce znatno odužiti proces a to ce na investitore koji nameravaju da ulažu u Srbiju ostaviti loš utisak - kaže na pocetku razgovora za Danas predsednik uprave Merkatora Zoran Jankovic.

Da li to znaci da ce Merkator odustati od preuzimanja C marketa?
- Mi još uvek nismo odustali ali i o tome razmišljamo, kao što razmišljamo koga cemo tužiti za troškove. Cekacemo još izvesno vreme da vidimo šta ce se desiti ali najveci problem je to što niko ne kaže da su sporni kodovi pogrešno upisani vec se tvrdi da je kriv onaj koji je tražio upisivanje. Možda cemo zbog svega toga biti prisiljeni da odustanemo a najvecu štetu u tom slucaju pretrpece mali akcionari. Ako odustanemo onda nece više biti pravih ponudaca koji ce biti spremni da za akcije C marketa ponude dobru cenu.

C market još uvek nije održao skupštinu akcionara na kojoj bi trebalo da budu sumirani rezultati tekuceg poslovanja tako da ti podaci trenutno nisu poznati. Plašite li se da bi nakon preuzimanja C marketa mogli da zateknete velike dugove i druge nerešene probleme?
- To je objektivno veliki problem s obzirom na to da rukovodstvo C marketa nije na strani onoga ko daje ponudu. Mi smo dobili podatke o poslovanju za 2003. godinu i ne znam kakvo je sada stanje. Postoji mogucnost da su prisutni dugovi ali to je rizik sa kojim se moramo suociti prilikom svakog preuzimanja. Medutim, moramo znati da je rukovodstvo C marketa odgovorno za zakonito poslovanje. To je privatno preduzece i mali akcionari takode imaju mogucnost da provere poslovanje i pitanje je zašto to dosad nisu uradili.

Sastajali ste se nekoliko puta sa generalnim direktorom C marketa Slobodanom Radulovicem. Kako su tekli pregovori i kakvo mišljenje imate o Radulovicu?
- Gospodina Radulovica poznajem veoma dugo i s njim i danas komuniciram bez problema. Pricu o strateškom partnerstvu zapoceli smo pre dve ili tri godine i tada smo razmatrali koje bi bile pozitivne, a koje negativne strane tog posla. Zatim smo u upravi Merkatora procenili da je sada pravi trenutak za javnu ponudu koja ce pokazati da li smo pravi partner za one koji žele da prodaju akcije. C market se razvijao svih ovih godina i da nije dobra trgovina ne bismo ni dali ponudu. Radulovic je dugo na mestu direktora što znaci da je uspešan. On je objektivno gledano dobar trgovac. Uspešno je privatizovao firmu sa svojim radnicima ali mislim da je razlika izmedu nas dvojice u tome što ja smatram da je vreme da se krene sa uvodenjem novih standarda dok Radulovic misli da za to još uvek ima vremena. S druge strane, izvodenje radnika na ulicu i prikupljanje potpisa potrošaca je cista demagogija. Pri tom ne treba zaboraviti da o C marketu ne odlucuju ljudi koji izlaze na ulicu vec oni koji imaju akcije.

Kako onda komentarišete retoriku rukovodstva C marketa prema kojoj ta kompanija treba da ostane u vlasništvu srpskih firmi a poznato je da vecinu u Radulovicevom konzorcijumu cine firme u vecinskom vlasništvu stranih firmi?
- To je opet demagoška parola. Treba jednu stvar rašcistiti, C market je vec privatno preduzece u vlasništvu 4.000 akcionara i vec je u rukama srpskih vlasnika, a samo oni mogu da odluce kome ce je prodati. Ne razumem zašto se potencira da je to srpski konzorcijum. Mi želimo da zadržimo sve objekte C marketa kao i robnu marku koja ima svoje kupce. Napravili smo dobar socijalni program i necemo ga menjati. Svi radnici ce ostati na svojim radnim mestima što ne znaci da C market nema višak radnika. Taj problem cemo rešiti otvaranjem novih objekata gde cemo moci da ih uposlimo. Svako ko ima najviše sedam godina do penzije može da racuna na hiljadu evra po godini staža odnosno na maksimalno sedam hiljada evra, ukoliko se odluci, da napusti firmu.Obavezali smo se da zadržimo najmanje sadašnji procenat srpske robe i da cemo sve radnje adaptirati, kao i da plate nece biti niže od sadašnjih. Ocekujem da uspemo u preuzimanju C marketa, kao i da se u naredna tri meseca nastavi transparentno skupljanje ponuda. Ko ce zaista pobediti odlucice cena.

Da li je Merkator krenuo u osvajanje inostranih tržišta podstaknut cinjenicom da je u samoj Sloveniji ugrožen od strane inostranih trgovinskih lanaca?
- Nije problem u tome da li smo ugroženi vec je problem što je slovenacko tržište zasiceno. Najbolji primer za to je Metro koji je drugi najveci trgovinski lanac u Evropi a bio je prinuden da proda 150 velikih prodavnica u Nemackoj zato što mu tamo pada promet i sada traži mogucnost da se proširi na tržišta Istocne Evrope i Azije. Naš dugorocni cilj je da za desetak godina imamo oko 100 miliona potrošaca i procenili smo da su naše razvojne šanse znatno vece u Srbiji, Bugarskoj, Rumuniji, Makedoniji, Ukrajini i Moldaviji. Zakasnili smo da udemo u Madarsku, Slovacku, Cešku i Poljsku a za Rusiju smo premali tako da nam ostaje jugoistocna Evropa i naravno tržište Srbije od deset miliona ljudi. Merkator je ove godine treci uvoznik srpske robe u Sloveniju sa obimom od oko devet miliona evra što je malo ali cinjenica je da su u Sloveniji vec prisutni proizvodi sa oznakom "next", "pionir", "jafa", "štark" koji su stekli svoje potrošace a to je dobar znak.

S obzirom na to da tvrdite da su srpski proizvodi zastupljeniji od stranih u Merkatoru-S, da li to znaci da oni zadovoljavaju visoke standarde kvaliteta cak i za nastup na tržištu EU?
- Mi smo napravili strategiju ulaska na inostrana tržišta prema kojoj u našim supermarketima plasiramo 40 odsto domacih proizvoda i 40 odsto slovenackih. Tako recimo u Merkatoru u Sloveniji imamo 72 odsto slovenacke robe, osam odsto hrvatske i blizu jedan odsto srpske dok su ostalo svetski brendovi. U Hrvatskoj je ucešce domace robe u Merkatoru dostiglo gotovo 50 odsto što znaci da je roba dobra i da ima svoje potrošace a samo 15 odsto robe je iz Slovenije. U BIH ima samo 21 odsto domace robe jer u vreme kada smo krenuli sa radom na tom prostoru, nije bilo mnogo kvalitetnih proizvoda, a 21 odsto slovenackih proizvoda. U našem prodajnom objektu na Novom Beogradu ima samo 16 odsto slovenacke robe, više od 40 odsto robe je direktno iz srpske proizvodnje a više od 90 odsto dobavljaca su srpske firme. Od 100 najprodavanijih proizvoda, 91 su srpski što znaci da su se oni kvalitetom nametnuli potrošacima.

Da li je pozicija Merkatora u Srbiji bolja nego što ste mislili da ce biti kada ste ulazili na ovo tržište?
- Ocekivanja su ispunjena i znao sam da ce tako biti jer je Beograd veliki evropski grad a uzeli smo najbolju mogucu lokaciju koja je bila izuzetno skupa. Kupili smo dve lokacije u Kragujevcu i po jednu u Novom Sadu i Zemunu, a plan je da svaki veci grad u Srbiji ima Merkator. Taj plan ce ici svojim tokom bez obzira da li preuzmemo C market. Iskustva sa kupcima su veoma pozitivna. Želimo da budemo medu prva tri trgovinska lanca u Srbiji a plan nam je da sledece godine kupimo zemljišta u Makedoniji i Bugarskoj. Ponosam sam na moje suradnike u Mercator-S i naš Mercator centar u Beogradu.

Nedavno je objavljena informacija da se rukovodstvo Merkatora sprema da proda svoje akcije. Zašto ste se odlucili na takav potez?
- U Sloveniji je promenjen zakon o porezu koji stupa na snagu 1. januara 2005. godine i on kaže da moramo da platimo 50 odsto poreza na razliku u ceni akcija u trenutku kada su kupljene i kada ih budemo prodavali. Mi smo preko Berze kupili akcije 1998. godine po ceni od 25 evra za akciju a sada je njihova vrednost skoro 190 evra što je velika razlika. Pozvali smo sve one koji imaju preko 2.500 akcija Merkatora, na koje se ovaj zakon odnosi, da akcije prodaju sada bez placanja poreza. Raspolažem sa 1,5 odsto akcija Merkatora koje vrede oko deset miliona evra.

Izvor: Danas.

"Danon" odustaje od "Knjaza"?

- "Apurna", zajednicka firma francuske kompanije "Danon" i košarkaša Vlade Divca sve je bliža odluci da se povuce iz postupka preuzimanja akcija preduzeca "Knjaz Miloš" iz Arandelovca, saznaje Beta.
Medutim, savetnik "Apurne" Slavko Caric, "kaže da su sve opcije u igri". Prema nezvanicnim informacijama, celni ljudi "Danona" su vec doneli odluku da odustanu od kupovine "Knjaza" . Druga dva ponudaca, investicioni fond FPP "Balkan limitid" i slovenacka kompanija "Laško", još nisu doneli odluku o daljem ucešcu u preuzimanju ove firme.

Izvor: Glas javnosti.

MILAN PANIC: Ja sam moralni pobednik

Presuda Medunarodne arbitraže u Parizu, kao ishod spora ICN i Srbije, za mene ima moralnu vrednost. U moralnom smislu ja sam pobednik. Ovakva presuda je potvrda svega što sam govorio otkako je ovaj slucaj isfabrikovan. Istina je pobedila, a hipoteka prevare konacno je skinuta sa mojih leda. Nisam, medutim, srecan zbog cinjenice da ovaj osiromašeni narod iz svog džepa mora da plati 50 miliona americkih dolara zbog gluposti koje je napravila država i politicari - izjavio je Milan Panic, bivši vlasnik "ICN Farmasjutikals" na jucerašnjoj konferenciji za novinare, i naglasio da je prema odluci Medunarodne arbitraže ICN ispunio sve svoje obaveze iz osnivackog ugovora i da ima pravo da povrati svoj ulog u "ICN Galenika".
Panic tvrdi da kompanija ICN nije pristala na predlog da povrati Galeniku jer smatra da u Srbiju ne vredi ulagati, nego da su predstavnici te strane kompanije iskljucivo zahtevali povracaj svog novca.
U vreme dok je Panic bio na celu Galenike prosecna godišnja prodaja bila je 250 milina dolara, a sada je cetiri puta manja. On je tada radnicima podelio 40 miliona dolara u akcijama koje niko ne osporava, osnovao prvi dodatni penzioni fond i dodatni decji fond. Panic je dodao da ovo nije kraj njegovog poslovnog angažmana u Srbiji i da ce se truditi da pomogne, ali je naglasio da se politikom nece baviti.

DRAŠKOVIC: ICN Farmasjutikals uložio 10 miliona dolara
ICN Farmasjutikals nikada nije uložio 50 miliona americkih dolara vec samo 10 miliona dolara, dok je ostatak vrednosti osnivackog uloga deponovao u akcijama koje je emitovao tek godinu dana nakon što je postao vecinski vlasnik Galenike, odnosno kada je vrednost akcija povecana na osnovu toga što je prikazao Galeniku kao svoju imovinu, rekao je Božo Draškovic, predstavnik Smart Investa, firme koju je u novembru 2003. godine angažovalo rukovodstvo Galenike da dodatno preispita stvarnu štetu i dobit Galenike izgubljene u periodu od 1991. do 2003. godine.

Izvor: Danas.

Vece otpremnine

Radnici koji rade u preduzecima koja idu u stecaj imace pravo na zaradu za devet meseci pre proglašenja stecaja, zatim doprinose za socijalno osiguranje, otpremninu za penziju i naknadu za neiskorišceni godišnji odmor, predvideno je Zakonom o radu koji je Vlada Srbije usvojila pre nedelju dana i uputila u skupštinsku proceduru.
Predstavljajuci predlog zakona Slobodan Lalovic, ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, rekao je na jucerašnjoj konferenciji za novinare da ce za obeštecenje radnika cija preduzeca budu išla u stecaj biti osnovan Fond solidarnosti sa 300 miliona dinara jer, kako je rekao, treba ocekivati da u 95 odsto slucajeva nece biti para da se obaveze prema radnicima namire iz stecajne mase.
Ako parlament usvoji ovaj zakon, a to se ocekuje tokom decembra, poslodavci ce za radnike koje proglase tehnološkim viškom morati isplatiti otpremnine i to za radni staž do 10 godina ostvaren u tom preduzecu najmanje po trecinu prosecne plate iz prethodnog kvartala, a za staž preko 10 godina najmanje po cetvrtinu tog proseka. Prema Lalovicevom objašnjenju, nova rešenja bice povoljnija od sadašnjih, jer bi prema sadašnjim propisima radnik sa 10 godina radnog staža dobio 42.000 dinara na ime otpremnine a po novom zakonu 71.570 dinara.
- Promenili smo i proceduru davanja otkaza pa ce pre otkazivanja ugovora o radu poslodavac morati radnika pismeno upozoriti i dati mu rok da se izjasni a o svojoj nameri morace da obavesti i sindikat. Za manje povrede radnih obaveza predvideli smo da poslodavac radnika može sa posla udaljiti na tri dana bez naknade, jer svi prekršaji obaveza i discipline nisu takvi da se na njih mora reagovati otkazom - rekao je Lalovic.
On je kao novine naveo da ce poslodavci radnicima morati dati fotokopiju prijave na socijalno osiguranje i obracun zarade cak i kada je ne isplate, kako bi radnici u slucaju eventualnog spora mogli znati koliko im je poslodavac dužan.
Pravo radnika da ucestvuju u raspodeli dobiti preduzeca, koje je prethodnih meseci izazvalo burna reagovanja poslodavaca, ostavljeno je kao mogucnost i ono, prema Lalovicevim recima, nece ugroziti poslodavce niti odvratiti investitore.
Predvideno je da minimalnu zaradu odreduje socijalno ekonomski savet, odnosno Vlada Srbije, ako clanovi saveta ne mogu da se dogovore, i da se ona ne smanjuje u slucaju pada troškova života.
- Ovaj zakon uspostavice ravnotežu izmedu sveta rada i kapitala. Najkrace receno, rec je o reformskom zakonu sa humanim likom - ocenio je Lalovic.

Izvor: Blic.

Unija radnika i akcionara organizovala protest ispred Vlade Srbije: Traže zaštitu akcionarskih pra

Unija radnika i akcionara Srbije organizovala je juce ispred Vlade Srbije miting upozorenja u kojem je ucestvovalo oko dve stotine radnika iz tridesetak preduzeca - C marketa, Jugoremedije iz Zrenjenanina, Veterinarskog zavoda iz Zemuna, Vencaca iz Arandelovca, Centroproizvoda, Keramike iz Kanjiže i drugih firmi u kojima su se i nakon privatizacije suocili sa novim problemom. Okupljeni akcionari zahtevali su da ih primi Vojislav Koštunica kako bi sa njim razmotrili zahteve koji se odnose na poboljšanja akcionarskih i radnih prava u preduzecima iz kojih dolaze.
- Zahtevamo da se odmah ponište kupoprodajni ugovori koji nisu pravno valjani, da se sankcionišu kršenja vlasnickih i upravljackih prava, otklone manjkavosti u važecim zakonima koji omogucuju uzurpaciju vlasništva i upravljanja, da se Ustavom reguliše sudbina državne imovine i da se Vlada najkasnije do 3. decembra pismeno izjasni šta ce konkretno uraditi o ovim pitanjima- izjavila je za Danas, clan Upravnog odbora Unije radnika i akcionara Srbije Nada Caric. Ona je naglasila da ukoliko Vlada ovim zahtevima ne izade u susret, Unija ce intenzivirati proteste. Cariceva je inace vec godinu i po dana bivši radnik C marketa. Na ulici se, kaže, našla jer je odbila da potpiše ovlašcenje da svojih 50 akcija prenese na upravljanje direktoru C marketa Slobodanu Radulovicu. Juce se ispred Vlade Srbije moglo cuti da se situacija od firme do firme, kada je o položaju akcionara i radnika rec, znatno razlikuje. Tako recimo, akcionari Štarka zahtevaju samo da im se omoguci slobodno trgovanje akcijama na berzi, akcionari Zdravlja iz Leskovca od novog vlasnika traže isplatu dividendii i reviziju procene akcijskog kapitala kojom bi se nominalna vrednost njihovih akcija znatno povecala (sa 23 na 83 evra), akcionari Jugoremedije i Centroproizvoda zahtevaju poništenje privatizacije i dokapitalizaciju dok se zahtev radnika Vencaca iz Arandelovca svodi na poštovanje kolektivnog ugovora i isplatu zaostalih zarada.
Predstavnike akcionara u toku prepodneva zbog neizostavnih obaveza premijer Koštunica nije primio, ali im je u kancelariji premijera obecano da ce to biti ucinjeno u toku dana. Pitanje je, medutim, na koji nacin bi premijer mogao da im pomogne s obzirom na to da je ispunjenje zahteva akcionara u nadležnosti drugih institucija.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta