Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Poreska uprava Srbije podsetila akcionare "Knjaza Miloša" na obaveze podnošenja poreskih prijava:

Poreska uprava Srbije obavestila je juce sve akcionare "Knjaza Miloša", koji su prodali svoje akcije, da su dužni da u roku od 10 dana od prodaje akcija podnesu poresku prijavu za porez na imovinu. U Poreskoj upravi objašnjavaju za Danas da se pored ove prijave (porez na prenos apsolutnih prava) podnosi i poreska prijava za porez na kapitalni dobitak, a rok za to je 15 dana od dana ostvarivanja prihoda. Na osnovu te prijave, Poreska uprava donosi rešenje o visini poreske obaveze, a nakon primanja rešenja, poreski obveznik je dužan da u roku od 15 dana plati porez. Nakon isteka roka za uplatu, pocinje da se obracunava kamata od 23 odsto na godišnjem nivou.
U Poreskoj upravi podsecaju da se porez na kapitalnu dobit od 20 odsto placa na razliku izmedu prodajne i nabavne cene hartija od vrednosti. Što je razlika u nabavnoj i prodajnoj ceni veca, i porez je veci. Osim toga, kada akcionari prodaju svoje akcije treba da plate i porez na prenos apsolutnih prava od 0,3 odsto. Porez na akcije ne placaju naslednici hartija od vrednosti, kao i oni koji su ih dobili besplatno pre 24. januara 1991. godine.
Da podsetimo, Balkan Limitid je u drugom krugu kupio 32,94 odsto akcija kompanije "Knjaz Miloš", odnosno približno oko 107.300 akcija. Od naplate poreza na kapitalni dobitak od malih akcionara "Knjaza" (3.260 dinara po akciji), država bi trebalo da po osnovu poreza na kapitalni dobitak, od malih akcionara, naplati oko 384 miliona dinara, što prema sadašnjem deviznom kursu iznosi oko 4,8 miliona evra. Ni to nije sve, jer ce akcionari pored poreza na kapitalnu dobit, poreza na prenos apsolutnih prava morati da plate i bankarsku proviziju ali i brokerske usluge. Racunice govore, da ce u zavisnosti od toga koliko akcija poseduju akcionari morati za ove "dažbine" da izdvoje i do 30.000 dinara. Inace, predsednik Skupštine akcionara "Knjaza Miloša" Branislava Beloševac, potvrdila je u nedavnoj izjavi Danasu da je menadžment putem oglasnih tabli na vreme obavestio akcionare o svim neophodnim dokumentima koji su neophodni akcionarima za odlazak u poresku upravu.

Izvor: Danas.

SPORAZUM SRBIJE I EU O TEKSTILU GODICE IZVOZU: Skok sa 180 na 500 miliona dolara

Nakon dobre vesti iz Brisela o parafiranju Sporazuma o razmeni tekstilnih proizvoda izmedu Srbije i EU, naši tekstilci se, s mnogo optimizma, preracunavaju na šta mogu racunati nakon ukidanja ogranicenja za izvoz na ova tržišta. SavetnicA u Odboru za industriju, tekstil, kožu i obucu u Privrednoj komori Srbije Vesne Vasiljevic kaže da su stranci najviše zainteresovani za našu trikotažu, ženske blejzere, ženske mantile, muške pantalone, odela i kapute. S ovim delovima odece vec smo tradicionalno prisutni na tržištima, pre svega, Nemacke i Italije, ali sve više i Engleske i skandinavskih zemalja. Potražnja je ovih godina bila veca od moguce ponude.
Godišnje kvote, odnosno kolicine tekstilnih proizvoda koji su imali odobrenje da prelaze granice zemalja EU, proteklih godina popunjene su bezmalo za tri meseca, stoga ovogodišnji izvoz tekstilne industrije Srbije u ove zemlje nece premašivati 180 miliona dolara. Vec dogodine procenjuje se da ce se od izvoza tekstilnih proizvoda i odece na tržišta zemalja EU, bez kvantitativnih ogranicenja i bez carina, sliti cak oko 500 miliona dolara.
Podsetimo da je 1991. godine našoj tekstilnoj industriji zabranjen bilo kakav izvoz na tržišta zemalja EU. Uredbom EU iz 1994. godine uvedena su kvantitativna ogranicenja za naš izvoz, odnosno kvote za 12 kategorija tekstilnih proizvoda u direktnom izvozu i za šest kategorija u doradi. To je bilo premalo za potrebe naše tekstilne industrije i nije premašivalo 27 odsto nekadašnjeg izvoza tekstila iz cele SFRJ. Na izvoz veci od kvota EU placala se carina od 11,9 posto. Sporazumom o tekstilu, koji je Srbija ovih dana sklopila s EU, a pocece da se primenjuje u prvom tromesecju iduce godine, ukidaju se ova ogranicenja i carine i tekstilna roba i odeca iz Srbije na tržištima EU dobija znatno vecu konkuretnost od, na primer, robe iz Rumunije, Bugarske i još nekih zemalja. Da ne bi došlo do zastoja u isporukama do pocetka važenja Sporazuma, naši tekstilci ce, u prvim mesecima iduce godine izvoziti robu u EU na osnovu dozvola.
Sporazum nece rešiti sve poteškoce našim tekstilcima, ali je izvesno da ce uposleni kapaciteti lakše prolazizi kroz tranziciju. Izgradena infrastruktura i jeftina radna snaga trebalo bi da budu i magnet za strane investitore. Ova branša ne može biti zadovoljna dosadašnjim tokom privatizacije. Transformacija tece sporo, prvenstveno zbog zastarelih kapaciteta, visokih troškova poslovanja i stopa poreza na promet tekstilnih proizvoda . Zato se, uprkos Sporazumu, u procene buducih dometa naše tekstilne industrije ulazi s kontrolisanim optimizmom.

Tekstilci u Vojvodini iscrpljeni
Sekretara Odbora za tekstilnu i kožarsko-preradivacku industriju u Privrednoj komori Vojvodine Julijana Cakana kaže da je konkurencija na tržištu Evropske unije žestoka i da ce biti teško povratiti ranije pozicije. U ovom periodu izvoz tekstilne industrije Vojvodine manji je nego lane u isto vreme za 1,2 odsto. Opala je i proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina (za 4,2 odsto) i odece (za 15,7 odsto), što govori da je ova proizvodnja dosta iscrpljena i da je njena ponuda ogranicena.

Izvor: Dnevnik.

Milan Lukic, jedan od vlasnika Keramike iz Kanjiže, demantovao optužbe rukovodstva fabrike: Nisam

Milan Lukic, jedan od vlasnika fabrike za proizvodnju keramickih plocica "Keramika" iz Kanjiže negirao je juce optužbe sadašnjeg rukovodstva "Kanjiže" da je iz ovog preduzeca na nelegalan nacin izneo robu u vrednosti od 6,5 miliona evra. Lukic je kazao da je, roba u periodu od 27. septembra do 20. oktobra, izneta na legalan nacin i to na osnovu ugovora koji je "Keramika" sklopila sa Lukicevom drugom firmom "Metalkop", sklopljenim pre nego što je on postao vlasnik "Keramike". Roba koja je povucena iz "Keramike" vredi 2,5 miliona evra, što nije ni polovina vrednosti Ugovora kojim se "Keramika" obavezala da "Metalkopu" isporuci odredenu kolicinu keramickih plocica.
- Mi smo zapravo oštecena strana. Direktna šteta zbog toga što nismo prodali 500.000 kvadrata keramickih plocica iznosi oko 700 miliona dinara, a indirektnu šteta zbog neisporucivanja robe našim partnerima iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Makedonije kao i najavljenih tužbi procenjena je na 500 miliona dinara - izjavio je Lukic.
I Ranko Lukic, sin Milana Lukica, koji je u to vreme bio predsednik Upravnog odbora istakao je da je roba prodata na legalan nacin.
- Licno sam pri izlasku svakog kamiona komandiru policije predavao otpremnice i to sam mogao da cinim jer sam zahvaljujuci presudi Višeg trgovinskog suda u Beogradu tada bio legitimni predsednik Upravnog odbora - rekao je Ranko Lukic i dodao da je mimo te odluke suda predsednik Trgovinskog suda u Subotici Ana bin Marki ponovo upisla Abela Mikloša za direktora fabrike, na osnovu istih falsifikovanih dokumenata pomocu kojih je to pokušano i ranije.

Izvor: Danas.

ODBOR SKUPŠTINE SRBIJE ZA PRIVATIZACIJU: „Armi” treba zajednicki jezik

Jucerašnjim pozivom štrajkacima i konzorcijumu “Arme” iz Baca da zajednicki pronadu rešenje spora Odbor za privatizaciju Skupštine Srbije pokušao je da normalizuje stanje u ovom nekada vrlo uspešnom preduzecu. Odbor je zakljucio da je po firmu najbolje da Agencija za privatizaciju i Savez samostalnih sindikata aktivnije posreduju u pregovorima radnika i vlasnika, buduci da na zahteve zaposlenih nije bilo reakcije vlasnika.
Po recima advokata kupca Miloša Grujica, proces privatizacije firme obavljen je po zakonu, a ugovor ispunjen u celosti. Jedina primebda, kaže on, može se uputit na nacin na koji je prenošen kapital, buduci da je konzorcijum fizickih lica u cilju ispunjenja investicione obaveze odlucio da investicionu opremu i repromaterijal koji poseduje, vredne 4.030.000 dinara, uloži u preduzece na ime dokapitalizacije. Istim povodom, kupac je na listu nepokretne imovine “Arme” upisao poslovni prostor i stan u Novom Sadu i spornu porodicnu kucu u Bacu. Predsednik štrajkaca iz “Arme” Milan Tvrtkovic rekao je za “Dnevnik” da razlog štrajka nije loša privatizacija, vec cinjenice da im nisu isplacene sve plate, uslovi za rad su loši, a Služba za katastar nepokretnosti Bac odbila je zahtev “Arme” za uknjižbu prava nad pomenutom kucom, jer je pod dvostrukom hipotekom.
Radnici takode tvrde da nije moguce kao deo investicija uložiti imovinu i predmete koji nisu u direktnoj vezi sa delatnošcu preduzeca. Iako tvrde da je štrajk legalan, odlukom novosadske Inspekcija rada iz maja ove godine zakljucuje se suprotno, o cemu zaposleni nisu obavešteni. Stav Agencije za privatizaciju je da se preispita odluka o raskidu kupoprodajnog ugovora, s obzirom da je kupac spreman da izmeni odluku o investiranju porodicne kuce.
Privatizacija “Hladnjace” iz Kraljeva ocenjena je kao nezakonita, a njen kupac Goran Tomaševic, inace vlasnik još pet preduzeca po saznanjima Odbora, »«poklapa investicije prilikom kupovine svake nove firme. Odbor je podržao odluku Agencije za privatizaciju o poništavanju ugovora.

Izvor: Dnevnik.

Kakva bi privatizacija bila najprihvatljivije rešenje za "Zastavu": U akcionarskom društvu sa Spaj

Zastava "Kamioni" je prva od znacajnijih "Zastavinih" firmi koja bi uskoro trebalo da ude u tendersku proceduru. Za privatizaciju "Kamiona" zainteresovane su grcke, slovenacke, italijanske, ali i neke americke firme. Najvece interesovanje pokazuje grcka kompanija za proizvodnju kamionskih nadgradnji "Spajder", koja je najavila formiranje konzorcijuma za kupovinu dela "Zastavine" Fabrike kamiona. Uprkos tome, privatizacija "Zastava Kamiona" ipak zavisi od strateškog partnera "Kamiona" - italijanskog Iveca, koji u kragujevackoj fabrici ima nešto više od 30 odsto kapitala, i još se nije izjasnio šta ce uciniti sa tim kapitalom.
Ima se utisak, medutim, da je stav menadžmenta "Kamiona", ali i nadležnih gradskih i državnih organa, da bi Iveco trebalo da ostane u "Zastavi". Kako nezvanicno saznajemo, o namerama Iveca narednih dana razgovarace i republicki ministar za privredu Predrag Bubalo.
Racunica je jednostavna, pojašnjava izvor našeg lista, i svodi se na to da bi za "Zastava Kamione" najbolja poslovna kombinacija bila da se sa grckim "Spajderom" i italijanskim Ivecom napravi akcionarsko društvo u kojem ni jedan partner ne bi imao vecinski paket akcija. "Kamioni" bi u takvom akcionarskom društvu obezbedili hale, opremu i radnu snagu, Spajder investicioni i obrtni kapital, a Iveco proizvodni program i tržište.
- Moguce je i da Iveco pristane na obnavljanje poslovne saradnje sa "Kamionima". Ovo tim pre što ne bi morao da iznova ulaže u "Kamione", jer bi to bila obaveza "Spajdera" - smatra sagovornik Danasa.
Kad je rec o privatizaciji "Zastavine" Fabrike automobila, ni poslednji pregovori sa americkim biznismenom Brankom Tupanjcem nisu dali konkretne rezultate. I dalje su sporni garancija jedne inostrane banke na najavljeni Tupanjcev ulog u Fabriku automobila i kontragarancija koju taj biznismen traži od Vlade Srbije (60 miliona dolara) na svoj ulog. Tupanjac je, naime, prema saznanjima našeg lista, nadležnima u Vladi Srbije dostavio garanciju jedne inostrane banke koja ne spada u red prvoklasnih svetskih banaka. Istovremeno, Tupanjac nije poslovodstvu "Zastave" i Vladi Srbije dostavio konkretnu ponudu o svojim poslovnim namerama koja podrazumeva i ime strateškog partnera ciji bi se modeli montirali u Fabrici automobila.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta