Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Uskoro tender za Duvansku industriju Senta

Dinkic je najavio da ce tender za prodaju Duvanske industrije Senta biti raspisan verovatno u prvom polugodu 2005. i potvrdio da je dug od 5,5 miliona evra te fabrike Vojvodanskoj banci pretvoren u ulog države, koja je tako sa Fondom za penzijsko-invalidsko osiguranje postala njen vecinski vlasnik. Kada se fabrika proda nekom strateškom partneru, država ce namiriti dug Vojvodanskoj banci, objasnio je za “Dnevnik” ministar finansija i istakao da je razgovarao sa predstavnicima velikih svetskih proizvodaca cigareta, “Japan Tobako Internešnela” i “Rejnoldsa”, koji su pokazali interes za kupovinu fabrike duvana iz Sente.

Izvor: Dnevnik.

Obezbedena maksimalna zaštita vlasnika kapitala

- Dobro je što smo konacno dobili jedan moderan zakon koji na celovit nacin reguliše poslovanje privrednih društava, uzimajuci pri tom u obzir sve direktive EU ali uz maksimalnu slobodu prava nacionalnog izbora konkretnih rešenja. Poseban problem, medutim, predstavljace njegovo uskladivanje sa bar još 17 vec ranije donetih zakona koje regulišu ovu oblast. Neki od tih zakona su nažalost novijeg datuma, ali kako je zanemaren nužan redosled u koracima, lako se može dogoditi da Zakon o upisu u registar privrednih subjekata na primer prestane da važi i pre njegovog stupanja na snagu jer sadrži rešenja koja nisu kompatibilna sa osnovnim rešenjima iz Zakona o privrednim društvima. Ovo su neki od zakljucaka savetovanja posvecenog Zakonu o privrednim društvima koje su organizovali Pravni fakultet u Beogradu i Udruženje pravnika u privredi.
Prema recima dr Mirka Vasiljevica "nastojalo se da se Zakonom maksimalno zaštite vlasnici kapitala, bilo da su vecinski ili manjinski, dok je zaštita drugih ucesnika-poverilaca i zaposlenih, prepuštena regulaciji drugih zakona. Još jedna od znacajnijih novina je uvodenje modernog korporativnog upravljanja, a bila je ocita i namera tvoraca zakona da uocene probleme u funkcionisanju privrednog sistema inkorporiraju u zakon.
Jedna od zamerki upucenih ovom zakonskom dokumentu odnosi se na to što ovim zakonom nisu obuhvacena javna preduzeca nego je to ostavljeno da bude rešeno nekim novim zakonima, a uveliko se najavljuje njihovo restrukturiranje.

Izvor: Danas.

Radomir Naumov: Reorganizacija NIS i EPS u januaru

- Do kraja januara Vlada Srbije bi trebalo da usvoji osnivacka akta na osnovu kojih bi energetske kompanije NIS i EPS trebalo uspešno da okoncaju reorganizaciju i restrukturiranje - rekao je na jucerašnjoj Skupštini Asocijacije za naftu i gas Srbije i Crne Gore YUNG Radomir Naumov, republicki ministar rudarstva i energetike. On je naglasio da je pocetkom decembra na ministarskom sastanku u Atini donesena veoma važna odluka o stvaranju slobodnog energetskog tržišta u Jugoistocnoj Evropi koje ce se naknadno povezati i sa tržištem Evropske unije. Naumov je dodao i da smo, kada je u pitanju tranzicija i evropske integracije, najviše napredovali upravo u energetskom sektoru što bi trebalo da bude podstrek i za druge privredne grane. Predsednik YUNG Rade Culum istakao je da ce u 2005. godini prioritetan zadatak Asocijacije biti da svojim aktivnostima doprinosi poslovnoj efikasnosti naftnog, gasnog i petrohemijskog sektora. On je dodao da ce se ostvariti obezbedivanjem savremenih znanja i prakticnih iskustava za ostvarivanje procesa tranzicije i liberalizacije privrede.

Izvor: Danas.

PRIVATIZACIJA BANAKA TEK ZAPOCELA: Jubanka ceka novog gazdu

Jubanka je prva od 12 banaka u kojima je država u jesen 2002. postala vecinski ili manjinski vlasnik, koja bi uskoro trebalo da dobije novog vlasnika. U toku naredne godine sledi privatizacija Novosadske i Kontinental banke, zatim Niške banke, kojoj su ranije pripojene Prokupacka i Vranjska a u toku je pripajanje i Pirotske banke. Po planu privatizacije, u narednoj godini ocekuje se i privatizacija Cacanske, Panonske i Vojvodanske banke.
Ministarstvo finansija je pocetkom ovog meseca (6. decembra) proglasilo Alfa banku iz Grcke za najpovoljnijeg ponudaca za kupovinu vecinskog paketa akcija Jubanke. Alfa banku je prethodno izabrala tenderska komisija koja je dostavljene konacne ponude dve banke, ove grcke i OTP banke iz Madarske, rangirala na osnovu unapred definisanih kriterijuma: cene ponudene za akcije, planiranog nivoa zaposlenosti i investicione i razvojne strategije.
Grcka Alfa banka je podnela povoljniju ponudu za kupovinu akcija Jubanke i trenutno su u toku pregovori vezani za odredbe kupoprodajnog ugovora. Ukoliko ovi pregovori ne budu uspešni u definisanom roku od 45 dana, kako se navodi iz kabineta ministra finansija, Agencija za osiguranje depozita, sanaciju stecaj i likvidaciju banaka, koja je inace nadležna i za privatizaciju banaka, pozvace drugoplasiranog ponudaca, OTP banku. Država je ponudila na prodaju 88,64 odsto akcija Jubanke tenderskom prodajom, sa prenosom prava upravljanja na investitora.
Alfa banka iz Atine je 100 odsto vlasnik akcija Alfa banke u Beogradu. Beogradska afilijacija ove banke je 30. septembra ove godine imala ukupnu bilansnu aktivu od 2.612.902.000 dinara, osnovna sredstva od 464.346.000 dinara i kapital od 1.563.840.000 dinara. Kupovinom Jubanke znacajno bi ojacala i proširila svoju mrežu jer je do sada bila slabo rasprostranjena u našoj zemlji.
Najveci akcionari Jubanke su Republika Srbija sa 82,69 odsto akcija i Jubanka u stecaju sa 5,96 odsto akcija. Jubanka je u pretkvalifikacionoj fazi kada je upucen poziv renomiranim bankama da podnesu izjave o zainteresovanosti objavila i svoje osnovne podatke iz poslovanja: ukupna sredstva na kraju 2003. godine iznosila su 15.392 miliona dinara a kapital je bio 8,184 miliona dinara.
Po poslednjim podacima sa 30. septembrom 2004. godine banka ima 250.000 komitenata, od toga 220.000 su fizicka lica. U centrali i u 88 ekspozitura širom zemlje zaposleno je 1.328 radnika. Ukupna bilansna aktiva Jubanke iznosi 17.103.657.000 dinara, osnovna sredstva su 2.138.824.000 dinara a kapital 8.580.454.000 dinara.
Jubanka od 1991. godine posluje pod sadašnjim imenom, osnovana je 1956. godine kao glavna filijala Jugoslovenske banke za spoljnu trgovinu sa zadatkom da pruža kompletne bankarske usluge privredi zemlje u poslovanju sa inostranstvom. Promene u zemlji i medunarodnom okruženju u protekle cetiri decenije zahtevale su prilagodavanje datim uslovima, pa se u više navrata menjao organizacioni, statusni i poslovni profil banke.
Jubanka je nastala osnivanjem posebnog pravnog lica iz sistema tadašnje Jugobanke, kao i Kontinental banke. Na tender koji je proletos raspisan javilo se 11 banaka i investicionih fondova. Nakon provere njihovog boniteta NBS je odlucila da u najuži krug izabere sedam banaka i jedan investicioni fond. Na tenderu su prošli prvu eliminaciju Alfa banka iz Grcke, Kreditna banka iz Austrije, Erste banka iz iste zemlje, zatim Nova ljubljanska banka, OTP iz Madarske, Sosijete ženeral iz Francuske i Unikredito iz Italije, kao i engleski investicioni fond Dženeral elektrik kapital. U Jubanci nisu mogli da komentarišu o buducim gazdama, jer im je francuska investiciona banka „BNP Paribas”, koju je država imenovala za savetnika u postupku privatizacije, skrenula pažnju da sa bilo kakvim procenama i ocenama ne izlaze u javnost.

Izvor: Politika.

Miroljub Labus najavio izmene više "privatizacionih" zakona: "Uslovni stecaj" za gubitaše

Poucena iskustvom "Jugoremedije", "Knjaza Miloša" i "C marketa" Vlada Srbije odlucila je da u što kracem roku izmenama tri zakona spreci ponavljanje grešaka vezanih za privatizaciju a citav proces transformacije vlasništva ubrza. Rec je o Zakonu o privatizaciji, Zakonu o Akcijskom fondu i Zakonu o hartijama od vrednosti, izjavio je na savetovanju ekonomista potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus i izrazio ocekivanje da bi ove izmene mogle da budu usvojene tokom januara naredne godine. Najviše izmena trebalo bi da pretrpi Zakon o privatizaciji a preduzeca u restrukturiranju trebalo bi da dobiju tretman svojevrsnog, ili kako ga je Labus nazvao "uslovnog stecaja". To znaci da radnici ne bi bili otpuštani kao u preduzecima u stecaju. Ova izmena je preduslov za proces finansijske konsolidacije tih firmi takozvani "uslovni otpis državnih dugova". Ocenjeno je, naime, da se za mnoga preduzeca ne može naci zainteresovan kupac ukoliko se preduzece nudi na prodaju uz sve finansijske dubioze iskazane u bilansima. Zato je predloženo da država pre ponude izvuce dugove iz bilansa, cime preduzeca postaju atraktivnija ali i skuplja, ali bi kasnije, iz prodajne cene, deo tih državnih dugova ali i ostalih potraživanja bio nadomešten. Model kikindske "Livnice" ocito se pokazao delotvornim i sada se nastoji da on nade mesto i u zakonu kako bi bio primenjiv i u drugim slucajevima.
Uoceno je, takode, da se posle poništavanja privatizacije zbog neizmerenih ugovornih obaveza po Zakonu o privatizaciji takva predzeca, zbog dužine trajanja sudskih sporova, cesto nadu u pravnom vakuumu cime se onemogucava njihov normalni rad i obara njihova tržišna vrednost. Izmenama Zakona o Akcijskom fondu i Zakona o hartijama od vrednosti omogucilo bi se da Akcijski fond preuzme upravljacke poslove do okoncanja sudskog procesa, što znaci da bi preduzeca mogla da nastavi sa radom.
Osim toga, precizira se da se trgovina akcijama može obavljati ne samo na berzi nego i kroz tendere i to bez sadašnjeg ogranicenja od 25 odsto, što znaci da država može unapred da definiše uslove pod kojima želi da proda akcije iz portfelja Akcijskog fonda. Ove izmene direktno su isprovocirane zbivanjima koja su pratila javno preuzimanje "Knjaza Miloša". Još jednom izmenom Zakona o Akcijskom fondu država osigurava vrednost državnih akcija. Do sada, ma koliki njen paket bio, to nisu bile akcije sa upravljackim pravom. Ubuduce, država kao vlasnik odredenog paketa akcija postaje i upravljac u firmama u kojima ima hartije od vrednosti. Procenjeno je da ce ove izmene naterati državu i da se odgovornije ponaša prema dešavanjima u preduzecima ciji je jedan od akcionara sve dpok ih ne proda a ne da sve prepusti volji njihovih menadžmenta.

Na berzu uz odluku skupštine akcionara
Izmene Zakona o hartijama od vrednosti odnose se na trgovinu akcijama. Cinjenica je da je dosad direktoru akcionarskog društva bilo omoguceno da sam odluci kada ce potpisati prospekt preduzeca, bez cega akcije firme nisu mogle da se nadu na berzi. Upravo ove odredbe, ocenjeno je u Vladi, izazvale su probleme sa javnim preduzecem "C market". Problem se eliminiše time što bi se pravo odlucivanja o izlasku na berzu ubuduce vezivalo za odluku skupštine akcionara koju po zakonu može sazvati deset odsto akcionara.

Izvor: Danas.

"Pek" TRECI put na licitaciji

- Propao je i drugi pokušaj aukcijske prodaje pokretne i nepokretne imovine Društva sa ogranicenom odgovornošcu "Pek" Majdanpek. U vreme kada je prodaja javnim nadmetanjem bila zakazana, potencijalnih kupaca nije bilo iako je pocetna cena za desetak odsto bila niža u odnosu na prvu aukciju. Mijomir Ivanovic, stecajni upravnik DOO "Pek" Majdanpek rekao nam je da ce u skladu sa Zakonom o prinudnom poravnanju, stecaju i likvidaciji, kao i rešenjem Stecajnog veca Trgovinskog suda u Zajecaru ovaj kolektiv u trecem pokušaju na licitaciju izaci sa likvidacionom cenom od 125.280.000 dinara koju je odredila zvanicna komisija za procenu vrednosti ovog preduzeca. Ako se dogodi da i treca licitacija prode bez rezultata, usledice licitaciona prodaja pojedinih delova majdanpeckog "Peka".

Izvor: Danas.

Bez potrošacke groznice u Arandelovcu: Akcionari „Knjaza“ štedljivi

Akcionari koji su dobili svoj novac za akcije „Knjaza Miloša“, i posle nedelju dana od isplate još uvek se premišljaju gde ce da ga utroše.
Prodavci bele tehnike kažu da ne osecaju neki znacajniji porast prometa, dok prodavci racunara zadovoljno trljaju ruke, a zaradi se nadaju i agencije za promet nekretnina u Arandelovcu.
Prodavnice tehnicke robe dobro su snabdevene, ali kupaca, pa ni onih iz „Knjaza“, nema.
- Oni su imali dobre plate i mogli su i ranije da kupe šta su hteli - kaže prodavac u prodavnici tehnicke robe „Tri O“ u popularnoj „Peštanovoj“ zgradi.
Slicna je prica i njegovog kolege iz prodavnice bele tehnike i nameštaja „Enterijer“.
- Od kako su akcionari „Knjaza“ prodali svoje akcije, imali smo samo tri kupca. Ništa posebno nisu kupili, neku sitnicu. Jedan je pazario samo ugaonu garnituru i platio je 32.000 dinara - prica prodavac.
U agencijama za promet gradani se raspituju o ceni kvadrata, ali promet je slab. Od prodaje akcija, cene stanova i lokala u gradu pod Bukuljom skocile su od 30 do 40 odsto. Najtraženiji su jednosobni i garsonjere, ali nema ponude, a i ono što ima to su stanovi na poslednjim spratovima. Kuce koje se nude na prodaju koštaju do 30.000 evra, ali su u lošem stanju.
- Cena stambenog prostora krece se od 400 do 700 evra po kvadratu, a poslovnog od hiljadu do dve, u zavisnosti od lokacije. Ta cena je za 30 do 40 odsto veca od dosadašnje pa se mnogi razmišljaju da li da kupuju nekretnine ovde ili u Beogradu i na Zlatiboru, jer ce tamo od rente zaraditi mnogo više nego ovde - kaže Sanja Milovanovic, vlasnik agencije „Gea“, i dodaje da se uglavnom traže manje stambene jedinice, dok za kuce sa placom skoro da nema interesovanja.
Za razliku od nekretnina, prodaja racunara ide sasvim solidno.
- Zadovoljan sam prodajom, a na to su uticale prodaje akcija „Knjaza“, Nova godina i PDV. Uglavnom se kupuju racunari srednje klase, a proda se i poneki lap-top - kaže Miroslav Martinovic, suvlasnik prodavnice racunara i opreme „MB elektronik“.
S druge strane, „FPP Balkan limitid“, novi vecinski vlasnik „Knjaza Miloša“, uveliko priprema strategiju buduceg poslovanja arandelovacke kompanije. Nakon skupštine koja je zakazana za ponedeljak, zaposleni mogu da ocekuju i obecanu isplatu od 1.000 evra bruto. Izvesne promene bice i Upravnom i Nadzornom odboru fabrike.
- U toku je proces preuzimanja. Da bismo olakšali postupak, stari Upravni odbor je podneo ostavku, tako da posle skupštine ocekujemo i imenovanje novih clanova, koje ce predložiti i novi vlasnik - kaže Bojana Jovanovic, direktor nabavke u „Knjazu Milošu“.

Izvor: Blic.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta