Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija pod lupom stranih investitora: Rizik ulaganja unapred ukalkulisan

Cetvriti poslovni okrugli sto koji je sa Vladom Srbije organizovao londonski "Ekonomist group", mogao je na momente da stvori privid da nas strani investitori vide u mnogo boljem svetlu no što zaista jesmo. Njihova procena da je politicka stabilnost u Srbiji na znatno višem nivou nego 2000. godine i stalno ponavljanje kako oni žele i da nastave sa investirajem jer se ovde osecaju sigurnim, shvacena je kao najdirektnija pohvala sadašnjoj vlasti koja je pokušala da stranim investitorima u najboljem svetlu prikaže svoje reformske uspehe. Pominjani su ovogodišnji visok rast BDP, industrijske i poljoprivredne proizvodnje, kao i znacajno smanjenje budžetskog deficita. Cule su se i zamerke stranim investitorima što u Srbiju dolaze vodeni iskljucivo kratkorocnim interesom, odnosno profitom, umesto da stvari sagledavaju na duži rok i više brinu o socijalnim aspektima u preduzecima koje kupuju po, kako je naglasio potpredsednik Vlade Miroljub Labus, "diskontu od 20 odsto".
- Ako strani investitori unapred krenu sa racunicom da kamatna stopa treba da bude od cetiri do pet odsto, tome dodaju sedam odsto na rizik ulaganja, izmedu šest i osam procenata na rizik preduzeca koje se kupije, onda ispada da u Srbiji nema nijednog vrednog preduzeca. Zašto se misli da smo mi rizicnija zemlja za ulaganje od Hrvatske ili BIH na primer, upitao je Labus strane investitore sugerišuci im da bar za 10 odsto taj diskont smanje. Kamatne stope po njegovoj oceni treba da budu najviše dva do tri odsto, a rizika kod kupovine preduzeca uopšte nema ako u njega dode jedna svetski poznata firma. Strani investitori su na mnogo nacina ponovili da oni na ulaganje u privredu Srbije gledaju dugorocno, i to kao deo ulaganja u region Balkana odnosno jugoistocne Evrope, ali da ne mogu da zanemare i onaj kratkorocni interes - profit. Upravo insitirajuci na profitu oni su naglašavali da ih mnogo više od trenutne snage partija i mogucih promena na srpskoj politickoj sceni zanima brzina promene zakonodavstva u Srbiji, jer se time najdirektnije meri koliko je poslovni ambijent u kojem treba da rade za njih privlacan ili ne. Uz konstataciju da je promena društva mukotrpan i dug proces, strani investitori isticu da baš ne razumeju "cinjenicu da je Srbija zakocila u reformama u drugoj brzini i da tu stoji". Ubacivanje reformi u "trecu brzinu" po njima je nužno jer sve procene govore da je održiv privredni rast bez obzira šta obecava Vlada, zaustavljen na oko 3,3 odsto, što je i prosek ostvaren u protekle cetiri godine. Pod uslovom da budu preduzeti radikalniji reformski potezi i obezbedi znacajan rast direktnih stranih investicija ta stopa se može podici na 4,5 odsto, a neostvarljivim scenarijem smatra se onaj u kome bi ta stopa bila izmedu 5 i 5,5 procenata.

Izvor: Danas.

Primer bez odjeka: „Projektmontaža“

Mogu li bivši samoupravljaci da se u tržišnim uslovima vrednovanja iskazuju i kao uspešni vlasnici privatizovanih preduzeca? Dežurni kriticari sumnjaju da samoupravljaci mogu da se transformišu u uspešne vlasnike, ali primer beogradskog privatizovanog preduzeca za instalacione radove, «Projektmontaža» nudi drugaciji odgovor.
«Projektmontaža» je trenutno u vecinskom vlasništvu Konzorcijuma 357 zaposlenih, koji su u julu prošle godine na aukciji otkupili 70 odsto društvenog kapitala za sumu od oko 1.650.000 evra. Svi clanovi Konzorcijuma raspolažu jednakim brojem akcija, a do sada su otplacene dve rate od ukupno šest.
Vec u protekloj godini maksimalnim angažovanjem, ostvaren je ukupan prihod oko 10.000.000 evra, a prema ocekivanjima generalnog direktora Siniše Zorica, dipl.ing.gradevine, u ovoj godini ce biti uvecan za 2-3.000.000 evra. Najvažnije za zaposlene je što su, u vreme masovnih otkaza u privatizovanim preduzecima, sacuvali sigurnost radnog mesta i izvesnost da ce uz «domacinsko» poslovanje i upravljanje mirno docekati penziju uz udeo u vlasništvu preduzeca. Ne plaši ih naporan «danonocni» rad, jer rade za sebe, porodicu i buducnost.
Obaveze su velike, jer treba iz tekuceg poslovanja izdvojiti sredstva za otplatu anuiteta za kupovinu preduzeca, ulaganje u materijalnu bazu (opremu, mehanizaciju i tehnologiju), izgradnju novih poslovnih objekata na lokaciji na Novom Beogradu i povecanje konkurentne sposobnosti preduzeca. Nije bilo nikakvih nesporazuma oko tranzicije samoupravljaca u vlasnike preduzeca, poslovanja po tržišnim uslovima kada poslove na tenderima dobijaju najbolji u cenama, rokovima, kvalitetu, imenu. Jedino što primeri poput «Projektmontaže» ne uživaju društvenu pažnju i podršku. Nema državne institucije koja bi se bavila primerima bezbolnih privatizacija preduzeca od samih radnika, privatizacije uz rad, bez socijalnih napetosti.
- «Projektmontaža», osnovana pre 38 godina, stasala je u jedno od vodecih preduzeca u zemlji za projektovanje i izvodenje instalacionih i infrastrukturnih radova, sa imenom i ugledom stecenim na velikim poslovima u Beogradu, Šapcu, Novom Sadu, povremeno i Kragujevcu, Kruševcu, ranije i Rusiji, objašnjava Zoric. Ne gradimo ime od nule, samo u Beogradu imamo cetrdesetak velikih gradilišta. Na pocetku smo osvajanja novih investitora. Na tenderima osvajamo poslove za 60-70 odsto kapaciteta preduzeca.
Brine nas, nastavlja Zoric, što se uslovi poslovanja u stvarnosti ne poklapaju s tržišnim receptima kada je na najvišoj ceni snaga preduzeca za dobijanje poslova na tenderima. U našim uslovima, znaci, da osiromašena preduzeca nisu u stanju da pobeduju za vece poslove za koje su zainteresovani stranci. Ponekad se borimo u ringu i bez zaštitnih rukavica s neuporedivo opremljenim konkurentima, rezignirano napominje Zoric. Uz besplatan savet nadležnih da se suprostavljamo boljom organizovanošcu u udruživanjem snaga. Nisu retki primeri nelojalne konkurencije, s maskiranim ponudama, kada domacim gradevinarima ostaju mrvice proizvodackih poslova. S tim u vezi Zoric navodi primer izgradnje «Merkatora», kada se na tenderu pojavio «frizirani» ucesnik iz Slovenije «Energogrup». Prošetao se kroz tender, oborio cenu za 30 odsto, a da u objekat nije ugradio ciglu ili kabl, vec poslove poverio domacim proizvodacima. Neki od njih nisu uspeli ni da do kraja naplate usluge, iako je «Merkator» odavno otvorio vrata kupcima.
- Oglasio sam se glasno i argumentovano u dnevnim novinama sa imenom i prezimenom, priseca se Zoric. Nadao sam se burnom reagovanju, ali je tišina pokrila slucaj zaboravom. Propuštena je prilika za dijalog s nadležnima o nameštenim tenderima na racun domacih izvodaca, ali se sve svelo na parolu snadi se!
Sve ovo nije kompletna slika uslova i razvoja privatizovanih gradevinskih preduzeca koja poštuju preteške uslove društvenog zahvatanja, prica Zoric. Uz njih, legalizovanih, posluju rame uz rame i firme na crnom tržištu konkurentnije zbog izbegavanja obaveza prema državi. Procenjujem da se na crnom tržištu realizuje polovina vrednosti gradevinskih radova. Pored ostalog i što se nije stiglo dalje od pocetka najavljenih društvenih rasterecenja sa 74 odsto doprinosa na licne dohotke na 49 odsto. Tako je i najjaca odbrana od crnog tržišta i legalizacija ilegalaca ostala na listi cekanja boljih vremena, zakljucuje naš sagovornik.
Lek za sredivanje (ne)prilika u gradevinarstvu je sistemsko prilagodavanje privatizacije. Nema zakona u svetu koji za sva vremena ostaje «zakovan», svaka inovacija je dobrodošla.
Model privatizacije trebalo bi korigovati širim pravima zaposlenih radnika (uz davanje odredenih beneficija), da u Konzorcijum ucestvuju na tenderima za otkup svojih preduzeca, zakljucuje Siniša Zoric. Da primer «Projektmontaže» ne bude izuzetak, vec pojava. Važnija je suština od forme i kratkotrajnih interesa, da se pospeši otkup preduzeca od strane zaposlenih i smanje socijalne napetosti gubitka radnog mesta.

Izvor: Ekonomska politika.

Inicijativa Balkan Limitida za ocenu ustavnosti i zakonitosti Zakljucka Vlade Srbije pred Ustavnim s

Investicioni fond FPP Balkan Limitid pokrenuo je pred Ustavnim sudom Srbije Inicijativu za ocenu ustavnosti i zakonitosti Zakljucka Vlade (od 19. avgusta) na osnovu kojeg je doneta odluka da se akcije iz Akcijskog fonda, ukoliko kupac podnese ponudu za preuzimanje akcija, mogu prodavati po odredbama Zakona o hartijama od vrednosti i da u tom slucaju ne važe zakoni iz oblasti privatizacije. Prema recima Nenada Popovica iz advokatske kancelarije "Jankovic, Popovic, Mitic", pravnog zastupnika Balkan Limitida, Vlada je tim aktom pokušala da promeni pojedine odredbe zakona iz oblasti privatizacije.
-Zakljucak nije u saglasnosti sa odredbama Ustava Republike Srbije, Zakona o privatizaciji i Zakona o Akcijskom fondu i zbog toga od Ustavnog suda ocekujemo da brzo reaguje i donese privremenu meru kojom se obustavlja prodaja akcija iz Akcijskog fonda putem metoda preuzmanja - rekao je na jucerašnjoj konferenciji za novinare Nenad Popovic i naglasio da bi sud trebalo da reaguje do 13. decembra, kada je krajnji rok da se akcije Akcijskog fonda deponuju na racun nekog od ponudaca.
Srdan Muškatirovic, predstavnik Balkan Limitida izjavio je da ovaj fond još uvek nije doneo odluku o tome da li ce ucestvovati u produženoj ponudi za preuzimanje akcija "Knjaza Miloša".
- Poslali smo pisma predstavnicima državnih organa u kojima zahtevamo da nam se objasni da li možemo da racunamo na objektivne uslove u utakmici za kupovinu akcija kompanije "Knjaz Miloš". Ocekujemo odgovor što pre i tek tada cemo doneti odluku da li cemo izaci sa ponudom - rekao je Srdan Muškatirovic i dodao da su pisma poslata premijeru Vojislavu Koštunici, ministru finansija Mladanu Dinkicu, ministru za privredu i privatizaciju Predragu Bubalu i direktoru Agencije za privatizaciju Miodragu Đordevicu.
Muškatirovic je odbio da odgovori direktno na pitanje šta ce se dogoditi ukoliko predstavnici države ne odgovore do 6. decembra, kada istice rok za podnošenje konacnih ponuda.
- Može da se dogodi da se niko od ponudaca ne pojavi tog dana, ali to ne znaci da je ponuda za preuzimanje neuspela, jer ce još uvek važiti inicijalne ponude koje bi se tek javnim oglašavanjem mogli opozvati i to do 13. decembra - kazao je Muškatirovic.

Obracun po pogrešnoj diskontnoj stopi
-Balkan Limitid razmatra mogucnost pokretanja krivicnih postupaka i protiv odgovornih lica zbog obracuna ponuda. Sumnjamo da je racunica Agencije za privatizaciju nešto više od grube omaške. S obzirom na to da je prilikom valorizacije naše ponude za otkup državnog paketa primenjena diskontna stopa za priliv deviznih sredstva od 20 odsto iako pomenuta stopa odgovara dinaru a ne evru cija se diskonta stopa krece od pet do sedam odsto - rekao je Srdan Muškatirovic.

Izvor: Danas.

Cena (ne)realna: Odmarališe „Partizanski put“ - Sutomore

Prva licitacija za prodaju odmarališta «Partizanski put», koji se nalazi na 500 metara od morske obale, vlasništvo istoimenog beogradskog gradevinskog preduzeca je propala. Naime, niko od potencijalnih kupaca se nije javio, uprkos oceni naših strucnjaka za procenu vrednosti nepokretnosti, da je pocetna cena bila ispod realne.
Objekat sa više od 30 apartmana, upravnom zgradom, restoranom i placem od 64 ara, koji su na vrlo atraktivnoj lokaciji u Sutomoru, nuden je za 890.000 evra. Druga licitacija, zakazana je za 10. decembar, u barskom Osnovnom sudu, kada ce ovo odmaralište biti ponudeno za tridesetak odsto .

Izvor: Ekonomska politika.

Primer Sintelona

U želji da se postavke Zakona o PDV i prakticno istestiraju u desetak velikih privrednih sistema u Srbiji je pocela simulacija ovog poreza, što ce bez sumnje doprineti spoznaji šta funkcioniše a šta ne i šta ce u periodu do kraja godine još morati da se uredi kako bi start bio bezbolan.
Na savetovanju u organizaciji Saveza ekonomista Srbije i Crne Gore na Palicu svoje iskustvo je prezentirao Sintelon iz Backe Palanke.
Cim je usvojen Zakon o PDV u Sintelonu su napravili projekat PDV radi uspešne implementacije zakonskih odredaba u postojeci SAP sistem. Nakon prethodnih faza - upoznavanje sa samim zakonom, pravilnicima i tumacenjima zakona te obavljenih konsultacija sa revizorima o nejasnocama - trenutno su u fazi testiranja i obucavanja zaposlenih, a do nove godine preostaje realizacija i cetvrte, poslednje, faze - dokumentovanje svih poreski releventnih transakcija u sistemu.
- Porez na dodatu vrednost, prema našem mišljenju, savršeniji je oblik poreza od dosadašnjeg poreza na promet, kako za Poresku upravu, tako i za sva preduzeca koja su redovno izmirivala svoje poreske obaveze. Osnovne prednosti ovog poreskog oblika su mogucnost korišcenja prethodnog poreza kod usluga kao i izbegavanje duplog oporezivanja. Smanjenje poreske evazije je ne samo interes države i poreske uprave, vec i svakog preduzeca koje je izmirilo svoje obaveze. Ukoliko se popravi položaj velikih izvoznika sa stanovišta ovog Zakona kroz mogucnost odloženog placanja PDV pri uvozu, porez na dodatu vrednost bice znacajan doprinos naporima koji su ucinjeni u poreskoj reformi i reformi zakonodavstva uopšte - kaže Gordana Planincic, menadžer racunovodstva Sintelon grupe iz Backe Palanke.
Znajuci da uspešnost ovog posla zavisi, sem pomenute edukacije i eliminacije nejasnoca i dilema, i od efikasnog i jedinstvenog informacionog sistema i dobro pripremljene poreske administracije.
- Sva povezana lica iz Sintelon grupe rade u SAP-u, integracionom programu koji povezuje sve funkcije preduzeca. Najjednostavnije receno, dokumenta se evidentiraju tamo gde nastaju ili gde se prvo pojavljuju u tri valute istovremeno (valuta dokumenta, valuta grupe i lokalna valuta). Dnevno unošenje kursnih lista omogucava dobijanje svih podataka u više valuta. Radimo sa dva kontna plana (lokalni i kontni plan grupe radi lakše konsolidacije). Samo evidentiranje brojnih poslovnih dogadaja predstavlja i njihovo knjiženje, tako da se finansijski izveštaji veoma tacno mogu dobiti i na dnevnom nivou za sva preduzeca u Sintelon grupi. Upravljanje investicijama, troškovima i likvidnim sredstvima je skoro savršeno - dobjašnjava Planincic.
Uprkos te savršenosti prelazak na PDV je zahtevao brojna prilagodavanja u SAP-u kako bi automatska knjiženja od nove godine uvažavala nove zakonske propise, a da pri tome ne dode do zastoja u isporuci. Svaki konto, materijal, kupac i dobavljac nosi informaciju o porezu i potrebno ga je prilagoditi.
- Prvi problem koji smo imali je dolaženje do precizne informacije o potrebnim evidencijama koje preduzece mora da ima sa stanovišta ovog zakona. U SAP-u postoje poreski kodovi koje možemo kreirati na nacin i u obimu koji nam je potreban. Da bismo znali koje sve poreske kodove moramo napraviti bila je neophodna informacija o detaljnosti podataka koju zahteva Poreska uprava. Spisak obaveznih evidencija je dosta dugacak i podrazumeva sledece: knjiga izdatih racuna; knjiga primljenih racuna; iznos oporezivog prometa bez PDV; iznos obracunatog PDV prema izdatim racunima za izvršen promet; iznos izvršenog prometa za koji je propisano oslobadanje od PDV sa pravom na odbitak; iznos oporezivog prometa za koji je propisano oslobadanje od PDV bez prava na odbitak; iznos nabavnih dobara, odnosno usluga, bez PDV; iznos nabavljenih dobara, odnosno usluga sa obracunatim PDV; iznos nabavljenih dobara, odnosno usluga ciji promet je osloboden PDV; iznos unapred primljenih uplata (avansne uplate) i obracunatom PDV; iznos unapred izvršenih uplata (avansno placanje) i iznos sadržanog poreskog odbitka; iznos PDV koji je placan prilikom uvoza; iznos obracunatog PDV po racunima i drugoj dokumentaciji za nabavljena dobra i usluge ili za uvoz dobara; iznos poreske obaveze; iznos poreskog odbitka; iznos ispravke vrednosti prilikom nabavke investicionog dobra; iznos placenog PDV; iznos potraživanja za povracaj PDV, naplati povracaja, odnosno prenosa u naredni poreski period i iznos naknade za delimicnu isporuku dobara, odnosno usluga - objašnjava mladi strucnjag Gordana Planincic.
Nerešeni problemi - Uprkos pravovremenom, studioznom, strucnom i intenzivnom radu na izucavanju i implemantaciji ovog poreza, još uvek nisu rešili sve probleme, o cemu gospoda Planincic kaže:
- S obzirom da naš zakon predvida dve poreske stope, 18 i 8 odsto, u SAP-u smo morali predvideti cetiri poreske stope - 18, 8, 0 i 0 bez prava na odbitak. Razlikovanje dve nulte stope bilo je neophodno radi dobijanja podataka o neodbitnom porezu koji se ne knjiži, ali se zahteva ovim propisom. Drugi veliki problem za nas predstavlja avans - primljeni i dati. Nije sporno da pri knjiženju samog izvoda sa žiro racuna gde je prikazano avansno placanje treba da dode do knjiženja obeveze za porez. Ono što je sporno je dokument kojim moramo izdati kupcu kao osnov avansnog placanja. Faktura koja prati ova avansna placanja je neprecizno definisana ovim zakonom jer - da li se nešto zove profaktura ili faktura nije suštinski bitno. Bitno je da li faktura za avansno placanje predstavlja dokument koji se knjiži u racunovodstvu i kako treba da izgleda faktura koja posle toga prati robu. A SAP ne poznaje izdavanje fakture za robu koja za sobom ne povlaci kretanje robe. Dakle, nije nam poznato ni kako ni kada tacno knjižimo obavezu potraživanja za PDV iz avansa.
Drugi problem koji, sigurna sam, muci sve poreske obveznike, je pravo na prethodni porez samo u periodu u kome nastane faktura. To znaci da država nece tolerisati zakasnelo knjiženje dokumenata. Sintelon ne može uticati na navike koje naši dobavljaci imaju vezano za dostavljanje dokumentacije i smatramo da zbog kasnog stizanja fakture ne bi bilo fer da izgubi pravo na prethodni porez. Smatramo da je dovoljna kazna što ce svoje pravo ostvariti kasnije, previše bi bilo da ga izgubi - objašnjava gospoda Planincic, dodajuci da to nisu jedine nepoznanice, jer za sada su još uvek nerešeni problemi i: evidentiranje upotrebe sopstvenih proizvoda; evidentiranje uzoraka; dobijanje tacnih informacija o poreskom statusu naših dobavljaca i kupaca; naknadni popust kasa skonto i njegov uticaj na promenu poreske obaveze; knjiga nabavke - da li i troškovi koji se placaju npr. poslovnim viza karticama treba da se evidentiraju u knjigu nabavke; šta se smatra tepihom za administrativne prostorije za koje nije predvideno pravo na prethodni porez i, konacno, gde je Sintelom Holding u sistemu PDV i da li ce imati pravo na prethodni porez; dobijanje iste osnovice za obracun PDV na uvoz, s obzirom na kurs preracuna koji koriste carinski organi i dr.
(Ne)zavidan položaj izvoznika - Najznacajniji problem koji, vezano za uvodenje PDV imamo - nastavlja gospoda Planincic - je položaj u koji su veliki izvoznici dovedeni. Naime, izvoz robe je osloboden PDV sa pravom na prethodni porez, dok je pravo na prethodni porez iz uvoza robe omoguceno tek placanjem PDV obracunatog pri carinjenju. Kod izvoznika koji su istovremeno i veliki uvoznici pojavice se problem sa likvidnim sredstvima vezano za PDV. VI Direktivom Evropske unije (clan 23) predvidena je mogucnost odloženog placanja PDV pri uvozu za velike izvoznike i smatramo da isto treba da se omoguci i našim zakonom. Veliki izvoznici ce neminovno biti u stalnoj pretplati po osnovu PDV. Napominjem da planirana ulaganja u novu fabriku parketa iznose 13 miliona evra, a da je oprema iz uvoza. Slažemo se sa mišljenjem zamenika ministra finansija mr Vesnom Arsic, kada je rekla da država ne treba da stimuliše uvoz, ali da li to znaci da ne treba da stimuliše otvaranje novih fabrika kada se oprema ne može drugacije nabaviti?

VI Direktivom Evropske unije (clan 23) predvidena je mogucnost odloženog placanja PDV pri uvozu za velike izvoznike i smatramo da isto treba da se omoguci i našim zakonom. Veliki izvoznici ce neminovno biti u stalnoj pretplati po osnovu PDV. Napominjem da planirana ulaganja u novu fabriku parketa iznose 13 miliona evra, a da je oprema iz uvoza. Slažemo se sa mišljenjem zamenika ministra finansija mr Vesnom Arsic, kada je rekla da država ne treba da stimuliše uvoz, ali da li to znaci da ne treba da stimuliše otvaranje novih fabrika kada se oprema ne može drugacije nabaviti?

Izvor: Ekonomska politika.

„Puratos“ kupuje 40 odsto akcija

Belgijska kompanija «Puratos» sacinila je Pismo o namerama Akcijskom fondu Republike Srbije, kojim pokrece inicijativu za kupovinu 40 odsto akcija «Žitoprodukta» iz Kragujevca, a koje se nalaze u portfoliju Akcijskog fonda. Ova kompanija bavi se proizvodnjom aditiva za pekarsku industriju i proizvodnju margarina i do sada je uložila oko tri miliona evra u pogone «Žitoprodukta».
«Imati «Puratos» za strateškog partnera posebno je znacajno, s obzirom da je rec o kompaniji koja u svom sastavu ima 120 fabrika u 56 zemalja sveta», izjavio je potpredsednik Privredne komore Srbije Miloš Radivojcevic, po povratku naše državno-privredne delegacije iz Belgije i Luksamburga.

Izvor: Ekonomska politika.

Anketni odbor o "Knjazu" za 20 dana

Anketni odbor, koji treba da utvrdi cinjenice u vezi sa ponašanjem državnih organa u procesu prodaje "Knjaza Miloša" bice formiran tek za dvadesetak dana, rekao je lider radikala Tomislav Nikolic.
On je rekao da ce, bez obzira na to što ce proces prodaje biti završen u ponedeljak, na osnovu rezultata rada Anketnog odbora biti moguce pokrenuti krivicni postupak ukoliko bude bilo osnova za to.
"Tokom rada Anketnog odbora popunicu dokumentaciju koju imam i, ako to ne uradi tužilac, sam cu podneti krivicnu prijavu, kao što sam uradio i posle anketnog odbora o energetskoj mafiji", rekao je on.
Nikolic je zamolio tužioca da "više ne cuti" o njegovoj krivicnoj prijavi protiv "energetske mafije", a od premijera Vojislava Koštunice da pogleda tu prijavu i vidi ima li elemenata za krivicno gonjenje, prenosi Beta.

Izvor: Danas.

Deficit 5,6 milijardi dinara

Od januara do oktobra ove godine izvezeno je robe u vrednosti dve milijarde i 858 miliona dolara, što je porast od oko 26 odsto, a uvoz je imao vrednost osam milijardi i 490 miliona dolara i porastao je za 42,3 odsto.
Ukupan spoljnotrgovinski deficit iznosi pet milijardi i 632 miliona dolara i veci je za 52,4 odsto nego u istom periodu prošle godine. U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju - 55,3 odsto, sledi roba za široku potrošnju - 27,6 i oprema, 6,1 odsto.
I u uvozu preovladuju proizvodi za reprodukciju 57,3 odsto, slede roba za široku potrošnju 23 i oprema, 19,5 odsto.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta