Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
TAJNA FAZA ZA "KNJAZA"

ODBROJAVANJE za "Knjaza Miloša" pocinje - u Komisiju za hartije od vrednosti, tacno do podneva, pristizale su kovertirane ponude kandidovanih kupaca. Dalja procedura dobro je poznata: iza podneva sledi saopštavanje sadržaja tih ponuda, a onda, ako sve bude u redu, tece jednonedeljni rok za skupljanje prodajnih naloga od vlasnika akcija, odnosno, u iduci ponedeljak, proglašenje pobednika ove kupovine.
Ko ce biti kandidovani kupci, i da li ce na listi biti sva tri dosadašnja takmaca - "FPP Balkan limitid", "Apurna" (zajednicka firma "Danona" i Vlade Divca) i "Pivovarna Laško" - ostaje, takode, nepoznanica, bar do u podne. "Novostima" je, na sve tri adrese, receno da se odluke još vagaju, te da ce konacni stav, u svakom slucaju, biti poznat u ponedeljak.
U "FPP Balkan limitidu" kažu da je njihova glavna ekipa iz Londona stigla u Beograd. Vikend je protekao na analizi papira, ali da njihov konacni stav zavisi od odgovora nadležnih institucija. Srdan Muškatirovic, zastupnik "FPP Balkan limitida", izjavio je "Novostima" da su dobili preliminarnu potvrdu da ce ih danas primiti ministar Predrag Bubalo, te da od tog razgovora sa njim, garancija koje im on ponudi, a ticu se regularnosti procesa, zavisi da li ce se u podne, u Komisiji za hartije od vrednosti, pojaviti sa kovertiranom ponudom.
U "Apurni" nisu pisali pisma nadležnima u Srbiji. Ali, kažu, debelo razmišljaju šta da rade, s obzirom na sve što se, oko prodaje "Knjaza", zbivalo u prethodna cetiri meseca. Vecanje je i kod njih trajalo celog vikenda, ali ne u Beogradu, vec u Parizu.
Iz "Pivovarne Laško" nema ni glasa. Slovenci su se opredelili za strategiju potpunog cutanja.
Znalci ovdašnjih prilika ovoliko vecanje i nadmudrivanje karakterišu kao iscrpljujuci trening živaca upornih konkurenata. U tom testiranju, "FPP Balkan limitid" je preduzeo i novi korak u vidu - državnog paketa. Naime, oni su uputili zahtev najvecim sudskim instancama da se preispita da li Akcijski fond svoj paket može da prodaje na ovaj nacin ili iskljucivo putem berze, te da, dok se ta dilema ne reši, Vrhovni sud donese privremenu meru zabrane prodaje. Ni Vrhovni ni Ustavni sud još uvek nisu reagovali na ovu inicijativu "FPP Balkan limitida", ali u "Apruni" znaju da su sva iznenadenja moguca.
Akcijski fond u "Knjazu" ima 41,28 odsto akcija, oko 33 odsto su mali akcionari, a vlasnik preostalih 25,03 je "FPP Balkan limitid", koji je u njihov posed došao u septembru kroz ponudu za preuzimanje. "Apurna" je zainteresovana za ulazak u "Knjaz" samo ukoliko u startu obezbedi vecinski paket, a to znaci da do toga ne može da stigne ako na ponudi ne bude i državni paket. "FPP Balkan limitid", takode, hoce vecinski vlasnicki paket, ali buduci da ima vec 25,03 odsto akcija u "Knjazu", njima je 33 odsto akcija malih akcionara više nego dovoljno, cak im ne trebaju ni sve te akcije.
Agencija za privatizaciju uverena je, pak, da prodaja državnog paketa na ovaj nacin, kroz ponudu za preuzimanje, ne može biti sporna. Ona je, isticu u Agenciji, u potpunom skladu sa zakonom pa, otuda, i ocekivanje da ce, makar jedan kandidat, danas izneti ponudu koja ce glasiti na najmanje 20.000 dinara po akciji i to za svu raspoloživu kolicinu, te da ce ici udružena prodaja svih 72 odsto "Knjazovih" akcija.

POLAKOMILI SE
ŠTA kažu mali akcionari? U Arandelovcu je ovog vikenda boravila ekipa "Novosti" i, kakvog li iznenadenja, i mali su akcionari svoju pricu o akcijama ostavili za današnje popodne. Zavetovali su se, ovog puta, da o akcijama ne kažu ni: "a", sve dok se ponude ne otvore. A radnici "Knjaza" koji uopšte nemaju akcije - takvih je skoro polovina - sa podozrenjem gledaju na one koji su priklonjeni i "Apurni" i "FPP Balkan limitidu". Sve u stilu: zašto su se polakomili da prodaju akcije kad firma sada dobro radi, plate su najbolje u gradu a, kada dode novi gazda, ma ko on bio, krenuce se sa rašcišcavanjem viška zaposlenih, kojih, u fabrici, ima više od polovine.

Izvor: Vecernje novosti.

Borka Vucic: Zašto je Srbiji potrebna domaca razvojna banka: Prevaranti tranzicije

Nedavna promocija knjige Mirka Marjanovica "U raljama dosovske demokratije" podsetila je na napade politickog establišmenta DOS-a na kompaniju "Progres" i njenog predsednika. Istovremeno, knjiga podstice na ozbiljna razmišljanja o posledicama petooktobarskih dogadanja.
Petooktobarski revolucionari su uveli retroaktivni i nelegalni Zakon o ekstraprofitu, razrezujuci odredenim firmama porez koji one nisu mogle da plate. Cilj je jasan - takve firme je trebalo oterati u stecaj, a potom preuzeti ili jeftino privatizovati. Tako je "Progresu", na osnovu posla izvoza pšenice za racun Republicke direkcije za robne rezerve Srbije, razrezan ekstraprofit od 23 miliona maraka.
Vrhovni sud Srbije poništio je rešenje, ali vlasti su ponovo raspisale porez na ekstraprofit - sada hiljadu puta manji! Poreska uprava Srbije blokirala je žiro - racun kompaniji 59 dana, nastojeci da uvede stecaj. Nije uspela. Ali "Progres" nije izvršio obaveze prema kompaniji "Hjundai", pa je izuzetno profitabilan posao prešao u ruke slovenacke firme "Gorenje".

Ko je sve oštecen
Dosovski režim je oduzeo i posao gasnog aranžmana "Progresgas-trejdingu", zajednickoj rusko-srpskoj firmi formiranoj 1993. ukidajuci dogovorene barter aranžmane i onemogucavajuci izvoz srpske robe u Rusiju za placanje gasa. Dosovska vlada placace gas direktno preko NIS-a devizama od donacija zapadnih zemalja! Podaci pokazuju koliko su ovako oštecene srpske firme, gradevinsko preduzece i "Progres".
"Progres" je odoleo, nijedna tužba nije dokazana na sudu, ali danas to više ni približno nije kompanija koja je imala godišnji promet do dve milijarde dolara i profit do 100 miliona dolara.
Domace bankarstvo i finansije, osnov za privredni razvoj zemlje i izvoznu ekonomsku politiku, doživeli su istu sudbinu. Krizni štabovi upali su u Narodnu banku Srbije i cetiri razvojne banke(Beogradska banka, Investbanka, Beobanka i Jugobanka), koje su pokrivale 90 procenata poslova privrede i toliko poslova štednje stanovništva u Srbiji. Za godinu dana završena je operacija "Dugim cevima i cekicem na banke", pa je 2002. proglašen stecaj pomenutih banaka i otpušteno oko 8.000 zaposlenih. Operacija je omogucila nesmetan ulazak stranih banaka i lako preuzimanje kompletnih poslova.

Ulazak stranih banaka
Nekoliko nemackih i austrijskih banaka, ukljucujuci i tek osnovanu Nacionalnu štedionicu, preuzelo je štednju gradana od nekoliko stotina miliona evra. Preuzeta su i znacajna devizna sredstva na osnovu transfera DEM u EVRO, kao i odgovarajuca provizija, jer je sklonjena konkurencija cetiri najvece domace banke.
Tada je važio nizak limit za osnivanje banaka (svega pet miliona dolara), ali i mogucnost, nezabeležena u svetu da nove i privilegovane strane banke izvrše dokapitalizaciju sredstvima gradana iz štednih uloga i drugim lokalnim izvorima. Tako je Rajfajzen banka, sa unosom kapitala od pet miliona dolara, dostigla ukupnu bilansnu aktivu od 802 miliona evra (prema podacima Narodne banke Srbije).
Ona se sada nalazi na prvom mestu medu bankama koje posluju na domacem tržištu, sa 130 miliona evra vecom bilansnom aktivom od drugoplasirane Delta banke, a cak za 200 miliona vecom od Komercijalne banke, koja je sa prvog pala na trece mesto.
Cesto sam i uporno dokazivala da je zatvaranje cetiri razvojne banke loš posao kako za banke i akcionare, tako i za zemlju. Istina je da su banke imale plasmane u velikim nelikvidnim preduzecima, ali je i cinjenica da su svi kreditni aranžmani bili potpuno obezbedeni potrebnim i jakim instrumentima, imovinom preduzeca, pa i garancijama države.

Oslobadanje od dugova
U pravno uredenim državama posledice neplacanja duga snosi dužnik, a ne poverilac. Cetiri razvojne banke bile su poverioci. I umesto da postanu vlasnici preduzeca, dosovska vlada banke šalje u stecaj, a zadužena preduzeca prakticno oslobada bankarskih dugova. Cilj je jasan: velike firme i preduzeca oslobodeni dugova, mogli su se efikasno i "burazerski" privatizovati.
Tako je, na primer, smederevski "Sartid", zajedno sa pripadajucom lukom, prodat americkom Ju-Es Stilu za svega 23 miliona dolara mada su obaveze Železare prema razvojnim bankama, uz garanciju države, bile vece od 1,3 milijardi dolara. Stotine miliona dolara koje je srpska država "oprostila" americkom kupcu, gradani Srbije ce, ipak, morati da plate.
Posledice pokazuju da je dovodenje dosovskih politickih poverenika bez verifikovanih strucnih znanja i iskustva, imalo tragicne posledice po Srbiju. Istovremeno, vlada DOS-a je zauzela ekonomski kurs trgovinske liberalizacije i fiskalne strogosti, koji je doneo propast industrijskoj i poljoprivrednoj proizvodnji, omogucivši nekontrolisan uvoz i destimulaciju proizvodnje i izvoza.
Tako je u 2003. u preradivackoj industriji, poljoprivredi i šumarstvu Srbije proizvedeno robe za sedam milijardi dolara, od toga 2,5 milijarde za izvoz, dok je uvezena roba premašila iznos od 7,5 milijardi dolara. Drugim recima, više je uvezeno robe iz sveta nego što je proizvedeno u zemlji.

Deficit i u agraru
Pad industrijske proizvodnje u 2003. godini je oko cetiri procenta, poljoprivredne 10 procenata, a Srbija je zabeležila trgovinski deficit i u agraru, jer je vlada širom otvorila vrata u subvencioniranoj hrani iz zapadne Evrope, nemilosrdno gušeci domacu proizvodnju. Sadašnja vlada to nastavlja, pa se ove godine ocekuje još veci spoljnotrgovinski deficit - gotovo sedam milijardi dolara.
Rezultati tranzicije na dosovski nacin su preko 400.000 otpuštenih a broj nezaposlenih je premašio milion. U Srbiji, prema procenama istraživaca UN, ispod donje granice siromaštva - sa manje od dva dolara dnevno, živi preko 10 procenata populacije. Skoro trecina ljudi živi u siromaštvu. Ali, zato je u Srbiji obavljena brza "burazerska" privatizacija.
Moguce je navesti niz primera tranzicionih prevara. Verujem da je najvažnije da se Srbija okrene buducnosti i omoguci formiranje novih, domacih banaka, koje bi predstavljale tržišnu konkurenciju inostranim bankama. Imam u vidu formiranje dve jake domace razvojne banke, jedne okrenute podsticanju izvoza, a druge kreditiranju poljoprivrede.
Ove razvojne banke mogu se formirati integracijom zdravih državnih i mešovitih banaka. Integracija i ukrupnjavanje banaka, osiguravajucih kompanija i drugih finansijskih institucija je vec duže vreme trend u razvijenim zapadnim zemljama - SAD, Nemackoj, Italiji, Japanu, Kanadi, Austriji. Postojanje jake domace razvojne banke neophodno je za pravedno i uspešno nastavljanje tranzicije.

Izvor: Glas javnosti.

Kartice menjaju cekove

- Savetnik guvernera Narodne banke Srbije (NBS) Mirko Španovic izjavio je da ce u narednih nekoliko meseci platne kartice “masovno” zameniti cekove, prenosi Beta. “U svetu postoji nekoliko modela prelaska sa cekova na kartice. Izabracemo najjednostavniji i onaj za koji procenimo da je najprihvatljiviji za vecinu potrošaca u Srbiji. Posebno cemo se fokusirati na sloj stanovništva koji placanje na odloženo koristi u roku od 60 dana da bi nabavilo hranu, odecu i školski pribor”, rekao je Španovic.
Španovic je odbacio primedbe da platne kartice mogu da funkcionišu kako treba tek kada prosecna plata dostigne hiljadu evra.
On je rekao da su u pojedinim zemljama, poput Hrvatske, Bugarske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, platne kartice u masovnoj upotrebi, iako prosecna plata ni izbliza nije hiljadu evra.
Španovic je kazao da danas u Srbiji ima više od dva miliona izdatih kartica i dodao da do kraja sledece godine NBS predvida da ce biti tri i po miliona korisnika platnih kartica.
NBS ce organizovati takav model nacionalne “Dina kard” platne kartice koja ce potpuno zameniti cek na pocek, rekao je Španovic.
“Bice to najmasovnija kartica u zemlji i najprihvatljivija za gradane, trgovce i bankare”, ocenio je Španovic.

Izvor: Vecernje novosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta