Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
SREDINOM DECEMBRA VLADA O PRIVATIZACIJI VISKOZE

- U Vladi Srbije 16. decembra bice održan sastanak sa potencijalnim investitorom o privatizaciji loznicke "Viskoze", najavio je generalni direktor holdinga Marko Blagojevic. On je lokalnim medijima izjavio da ce na sastanku predstavnici firme i Vlade sa predstavnicima italijanske firme "Mirolio" prvi put konkretno razgovarati o uslovima prodaje loznickog holdinga. Prilikom nedavne posete Loznici, potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus obecao je pomoc Republike u restruktuiranju i privatizaciji "Viskoze". Proizvodnja u "Viskozi" obnovljena je prošle godine nakon dvogodišnje pauze. Nakon što je pre godinu i po "Viskozu" napustilo cak 4.000 radnika, uz socijalni program, trenutno u fabrici radi oko 2.500 radnika.

Izvor: Danas.

Danas otvaranje novih ponuda za fabriku vode: Poslednja šansa za „Knjaz“

Danas u podne istice rok za dostavljanje konacnih ponuda za kupovinu akcija „Knjaza Miloša“. Do podne „Apurna“, zajednicka kompanija Vlade Divca i „Danonea“, Pivovarna „Laško“ i Investicioni fond „FPP Balkan Limitid“ moraju da dostave nove ponude Komisiji za hartiji od vrednosti, ukoliko odluce da nastave trku za arandelovacku fabriku.
Ako to ne ucine, važecim ce se smatrati njihove prvobitne ponude, a ostoje mogucnost i da se povuku, o cemu takode moraju zvanicno da obaveste Komisiju za hartije od vrednosti.
Nijedan od tri ponudaca juce nije želeo da se izjasni o eventualnom ucešcu u obnovljenom postupku, a njihovi predstavnici bili su više nego škrti na izjavama navodeci da se njihove namere krecu od dostavljanja poboljšanih ponuda pa do povlacenja. U „Apurni“ nam je juce receno da još nisu doneli konacnu odluku (razmišljaju i o davanju nove ponude, ali i o povlacenju), te da ce se ishod znati danas. Slican odgovor dobili smo i u „FPP Balkan limitidu“. Srdan Muškatirovic, predstavnik ovog fonda, rekao je za „Blic“ da se još vaga i razmišlja ali i ceka odgovor iz Vlade Srbije na pismo upuceno prošle sedmice premijeru Vojislavu Koštunici, u kojem su zatraženi pravedni uslovi za ponudace, kao i navodenje institucije nadležne da odlucuje o regularnosti postupka privatizacije. Marko Vilfan, predstavnik „Laškog“, rekao je za „Blic“ da ce odluka ove kuce biti poznata danas u podne, a do tada su, kako je rekao, „sve opcije u igri“.
Branko Pavlovic, savetnik malih akcionara „Knjaza Miloša“, rekao je juce za „Blic“ da ocekuje da sa ponudama danas izadu bar dva od tri ponudaca. Prema njegovim recima, jedina loša varijanta bi bila da u trci ostane samo jedan ponudac, što je, kako kaže, malo verovatno.
- Ocekujem da bar jedna ponuda bude iznad 20.000 dinara, koja bi zadovoljila sve akcionare - kaže Pavlovic.
Komisija za hartije od vrednost je 25. novembra poništila svoju odluku, donetu dan ranije, o diskvalifikaciji iz postupka preuzimanja akcija „Knjaza Miloša“ jednog ponudaca, kompanije „Apurna“, i odredila dodatni dok do 6. decembra za poboljšanje pocetnih ponuda. Da podsetimo, u pocetnoj ponudi „Apurna“ je izrazila spremnost da po ceni od 17.500 dinara otkupi 50 odsto akcija „Knjaza Miloša“, „Pivovarna Laško“ je za paket od 25 do 33 odsto akcija ponudila 18.000 dinara po akciji, a „FPP Balkan limitid“ 22.000 dinara za 10 odsto akcija ovog preduzeca.

Izvor: Blic.

Dve nedelje posle odluke Arbitraže u Parizu i dalje mnogo nedoumica oko slucaja «ICN Galenika»: S

Dve nedelje posle odluke Medunarodne arbitraže u Parizu i dalje je premnogo nejasnocau vezi vlasništva «ICN Galenika». Istina odluka Arbitraže, bar kako je ona predstavljena javnosti, je nedvosmislena. Svako od ucesnika u sporu dobija nazad svoje. «ICN Farmasjutikals», odnosno njen pravni sledbenik «Valeant farmasjutikals internešnel» iz Kalifornije 50 miliona dolara i cetiri jedinjenja koja je uneo kao svoje ucešcce u privatizaciju «Galenike», a Zavod za zdravstrveno osiguranje na koga je država prenela vlasništvo u «Galenici» posle te isplate ponovo postaje stopostotni vlasnik fabrike. Reklo bi se na prvi pogled ništa nejasno. Cak su se clanovi medunarodne arbitraže potrudili da u preko stotinu stranica teksta nade mesto i onaj deo koji govori o nacinu izmirivanja obaveza. Kao izlaz je preporucena likvidacija zajednicke firme.
Kada se 1991.godine ušlo u citav zajednicki posao knjigovodstvena vrednost «Galenike» je procenjena na 134 miliona dolara. Sporazumom o osnivanju zajednicke firme «Galenika» je u «ICN Galenika»unela «stvari i prava» procenjene na 90 miliona dolara a Milan Panic kao vecinski vlasnik «ICN farmasjutikals» 50 miliona i cetiri jedinjenja vredna 220 miliona dolara kao «nematerijalna ulaganja». Time je odreden i vlasnicki odnos. ICN je postala vlasnik 75 procenata novosonovane firme. «Galenika» je inace pre te privatizacije pokrivala 55 procenata tržišta lekova Srbije i godišnje realizovala samo po tom osnovu preko 320 miliona dolara prihoda.
Uz procene da ICN nije poštovao sporazum i nije uložio u «ICN Galenika» obecanih 50 miliona dolara u kešu Direkcija za vlasnicku transformaciju je 1998. godine umanjila vlasnicki udeo ICN na samo 36 procenata uz istovremeno «dobrovoljno odricanje Galenike njenog paketa akcija u korist države». Sve se to dešavalo istovremeno kada je ICN Galenika» potraživala od Republickog zavoda za zdravstveno osiguranje 176 miliona dolara na ime isporucenih a neplacenih lekova. Tada su put Pariza poslate dve tužbe, jedna od ICN a druga od strane Republickog zavoda.
Ishod je stigao posle pet godina, kažu uz troškove države od 5 miliona dolara za angažovane advokate, i ono što je posebno zanimljivo je reagovanje obe strane koje tvrde da su pobednici. Ako je to tacno, postavlja se pitanje ko je izgubio. Pravni strucnjaci upozoravaju da stvari ni izdaleka ne izgledaju tako kako ovdašnja vlast želi da ih predstavi. Naime, iako na arbitražne presude nema žalbi, oni podsecaju na to da svi sporovi nisu završeni. Tvrde, kao i predstavnici ICN da i dalje stoji nerešeno pitanje vracanja duga od 176 miliona dolara. Potom, da pred sudom u Vašingtonu predstoji parnica oko nadokande izgubljene dobiti americkog ulagaca i oštetni zahtev od 500 miliona dolara. Nije beznacajan ni detalj o tome odakle ce u roku od tri meseca biti isplaceno 50 miliona dolara «Valeant-u». U «Galenici» tvrde iz kredita jer je firma kreditno sposobna. Milan Panic koga je «zabrinulo kako ce se sve to odraziti na gradane Srbije pa je došao da pomogne iako nije više vecinski vlasnik u americkoj kompaniji» podseca da je Arbitraža procenila da vrednost firme ciju je likvidaciju preporucila ne prelazi 15 miliona dolara, a 50 miliona dolara koje su ravne šestini planiranog budžetskog deficita za narednu godinu, prema njegovim recima nema ni u ovogodišnjem ni u budžetu za narednu godinu. Podpredsednik srpske Vlade Miroljub Labus i njegovi saradnici tvrde medutim da je vrednost «Galenike» preko 100 miliona dolara i da ju je lako prodati i nagoveštavaju nastavak pregovora sa drugom zainteresovanom stranom oko toga «koliko vredi njihovih 50 miliona dolara u «ICN Galenika»mada je «Valeant» odbio svaku pomisao na preuzimanje fabrike i insistirao iskljucivo na povracaju novca.
Ekonomski strucnjaci tvrde, da bez obzira na to kako ce Srbija naci nacina da isplati obavezu prema «Valeant farmasjutikals interenešnel» citav slucaj «Galenika» ima veoma velike posledice. Jedne se odnose na to što ce opet gradani Srbije iz svojih prihoda pokrivati «brljotine države». Još teže su one koje ima citav slucaj na imiddž Srbije kao destinacije za privlacenje stranog kapitala. I konacno, posledice su ocite i kada je sama fabrika u pitanju. Jer, dok je proces pred arbitražom trajao, «ICN Galenika» je propadala, i na njenom racunu jedva ima 3 miliona dolara. Istovremeno ucešce «Galenike» na tržištu lekova smanjeno je na nešto manje od 32 procenata, a prihod od prodaje lekova na samo 41 milion dolara.
Treba li se otuda pitati kako su plate zaposlenih sa prosecnih 1000 evra iz devedesetih u fabrici lekova spale na jedva 225 evra mada se, kako kažu strucnjaci, u ovoj fabrici se od 16 farmakoloških grupa proizvodi 15 a na listi 100 najprodavanijih lekova trecina su baš «Galenikini».

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta