Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Apurna i Pivovarna Laško odustali od trke za preuzimanje akcija "Knjaza Miloša": Balkan Limitid sp

Komisija za hartije od vrednosti objavila je juce da je konacnu ponudu za preuzimanje akcija kompanije "Knjaz Miloš" dostavio samo FPP Balkan Limitid, dok su druga dva ponudaca - Apurna i Pivovarna Laško, povukli svoje ponude.
Balkan Limitid je ponudio da po ceni od 23.000 dinara po akciji otkupi najmanje 25, a najviše 33,69 odsto akcija i prema recima Dragijane Radonjic-Petrovic, iz brokerske kuce MV Investments koja zastupa Balkan Limitid, ova ponuda je gotovo identicna onoj sa kojom je Balkan Limitid izašao 15. novembra, ali koja je bila poništena u prvom krugu.
- Izmenjena je samo put opcija, koju smo sada osim državi ponudili i malim akcionarima. Ukoliko naša ponuda uspe malim akcionarima se pruža mogucnost da nam po ugovorenoj ceni prodaju akcije posredstvom berze - rekla je Dragijana Radonjic i dodala da ce sa predstavnicima Agencije za privatizaciju i Ministarstva za privredu utvrditi modalitet otkupa državnih akcija.
Sa druge strane, Grupa Danon je svoje povlacenje obrazložila cinjenicom da u procesu preuzimanja akcija Knjaza Miloša nije bilo dovoljno transparentnosti ali da ni odredbe Zakona o preduzecu ne idu na ruku njihovom poslovanju u Srbiji.
- Kompanija Danon, nastoji da ostvari punu harmoniju sa sredinom u kojoj posluje. Nove odredbe Zakona o preduzecu, koje su usvojene prošle nedelje dobra su osnova za stvaranje nesigurnog okruženja koje bi "Apurnu" onemogucilo da sprovede svoju strategiju razvoja Knjaza Miloša - navodi se u saopštenju ove kompanije.
Prema recima Slavka Carica, zastupnika Danona i Vlade Divca, narocito su sporne odredbe Zakona o preduzecima koje se odnose na dalji transfer akcija ali i upravljanja preduzecem. Inace, on je negirao da je odustajanje Apurne potvrda postojanja neragularnosti sa njhove strane.
Menadžment kompanije Knjaz Miloš nije krio iznenadenje zbog ovakvog razvoja situacije. Radojica Milivojevic, zamenik direktora kompanije "Knjaz Miloš" izjavio je da je ocekivao da "Apurna" ipak popravi svoju ponudu.
Milivojevic je izrazio nadu da ce Balkan Limitid i država uspeti da se dogovore oko prodaje državnog paketa i da se nece dogoditi da država u prvom krugu ponudi svoje akcije na prodaju, cime bi se proporicionalno smanjio broj akcija koje ce odmah biti isplacene.
Branko Pavlovic, konsultant malih akcionara "Knjaza" odbio je da komentariše zbog cega su "Apurna" i "Laško" odustali, ali je naglasio da od "Miroljuba Labusa ocekuje da objasni kako je izgledala ta poseta predstavnika "Danona" u njegovom stanu i kako je izgledao zapisnik sa tog sastanka. On tu obavezu ima prema gradanima i to nema nikakve veze sa odustajanjem Apurne, rekao je Pavlovic.
Komentarišuci povlacenje "Apurne" i "Laškog" iz dalje trke za preuzimanje akcija Knjaza, Milan R. Kovacevic, strucnjak za strana ulaganja kaže za Danas da prednosti koja je davana Apurni i Laškom nije imala realnu osnovu i dodaje da je FPP Balkan Limitid najbolji partner za "Knjaz" s obzirom na to da je skupo platio akcije pa ce imati i najveci interes da unapredi ovu fabriku.
- U strateškom smislu FPP je bolji izbor jer nema nikakvih ogranicenja u pogledu tržišta na koje ce da izvozi dok bi Apurna verovatno na našem tržištu radije prodavala "evijan" i drugu vodu s obzirom na to da je cena koštanja u odnosu na prodajnu cenu povoljnija kod "evijana" nego kod "knjaz Miloša" imajuci u vidu da se ovde skupo pakuje voda - smatra Kovacevic.
Direktor Grupe za promene Nebojša Medojevic tvrdi da je slucaj "Knjaza" pokazao koliko su pogrešne bile tvrdnje prethodne vlasti, izrecene pod uticajem neoliberalnih fundamentalista, da je dovoljno samo da se donesu zakoni i da ce tržišna ekonomija zaživeti sama od sebe. Sada se ispostavilo da je za funkcionisanje institucija tržišta kapitala potrebna i volja da se institucije reformišu. Prema njegovim recima, investitor poput FPP Balkan Limitida ne garantuje da ce biti ispunjeni socijalni i investicioni programi. Medojevic smatra da FPP Balkan Limitid nije pravi investicioni fond.
- To je tip anonimne fantomske firme sa netransparentnim vlasništvom koje se osnivaju za jednu transakciju i mogu da se ugase posle toga. Kada bi pokušali da udete u trag vlasnika kompanije vrlo brzo bi se sreli sa advokatima koji zastupaju neke nepoznate vlasnike. Toga smo se nagledali dosta u poslednjih deset godina narocito u Rusiji. Problem je u tome što država nije sprecila pristup tržištu kapitala nepoznatim firmama i sada ce se suociti sa velikom neizvesnošcu kada je rec o sudbini kompanije Knjaz Miloš i njenog brenda - tvrdi Medojevic.

KOVACEVIC: Lošija pozicija za državni paket akcija
- Odustajanjem "Apurne" i "Laškog" pozicija državnog paketa akcija je lošija u odnosu na pocetak procesa. Akcijski fond je kroz prethodnu ponudu FPP Balkan Limitida mogao u roku od dve godine da proda svoje akcije po 23.000 dinara ali sada to nece moci. Takode, napravljena je i šteta nama kao poreskim obveznicima dok su mali akcionari dobro prošli jer mogu svoje akcije da prodaju po ceni od 23.000 dinara, a bice im i znatno jednostavnije da odluce sada kada postoji samo jedan ponudac. Država je, dakle, "izvisila" i sad ce se ponovo postaviti pitanje necije odgovornosti za nevešto, loše pa cak i protivzakonito delovanje - kaže za Danas Milan R. Kovacevic, strucnjak za strana ulaganja.

MEDOJEVIC: Država demonstrirala nesposobnost
- Jasno je da je država u ovom slucaju demonstrirala nesposobnost da upravlja procesima. Stvoreno je bezvlašce u kojem dominantnu poziciju imaju interesni lobiji u saradnji sa korumpiranim predstavnicima države. Iako je FPP ostao pri "put opciji" da na dve godine državi plati njene akcije to je lošija varijanta za državu nego da je Danon doneo svež kapital jer je ocigledno da ce FPP te akcije sada platiti iz internih resursa "Knjaza Miloša" odnosno na uštrb plata radnika ili iz skrivenih profita i transfera koje ce praviti. Važno je, ipak, da mali akcionari nece biti prevareni i da ce dobiti adekvatnu tržišnu cenu - kaže direktor Grupe za promene Nebojša Medojevic.

Izvor: Danas.

Poverenje u srpsku ekonomiju

Filip Gideza, predsednik Societe General bank: Privreda » SiCG - Firme i poslovi Sigurno cete se složiti da je izgradnja krova nad glavom jedan od najvažnijih zadataka u životu jedne porodice. Isto je i sa kompanijama. Zato je današnji dan toliko važan za sve nas u Societe Generale - velikoj porodici ciji srpski ogranak danas ima blizu 500 zaposlenih i koji nastavlja da se proširuje!
Moje licno zadovoljstvo je tim vece što je izgradnja sedišta banke pocela samo godinu dana od mog postavljanja za generalnog direktora. Osim toga, planirano je da zgrada bude završena do kraja sledece godine. Nadam se da me moji prijatelji, izvodaci radova u IMEL-u nece demantovati u ovoj tvrdnji.
Danas možemo biti zadovoljni odlukom koja je donesena davne 1977. godine da se otvori filijala Societe Generale u Beogradu.
Uprkos burnim devedesetim, mi smo nastavili da verujemo u buducnost Srbije, odlucili smo da ostanemo ovde i da razvijemo svoje aktivnosti. Tako je SGYB u 2001. godini krenuo putem stvaranja univerzalne banke. Sudeci po rezultatima, ovaj poduhvat je doživeo uspeh.
Naime, danas imamo 110.000 klijenata koje opslužuje mreža od 25 ekspozitura. Do sada smo odobrili 80.000 kredita namenjenih stanovništvu, osvojivši 12 odsto ovog tržišta. Ukupan iznos odobrenih kredita je oko 160 miliona evra. Medutim, mi nemamo nameru da se zaustavimo na tome. Naši razvojni projekti su ambiciozni i usmereni su u tri osnovna pravca: Najpre, nameravamo da našu banku ucinimo što dostupnijom svima. Dakle, želimo da pojacamo našu mrežu ekspozitura, kako u Beogradu, tako i u unutrašnjosti.
Kao drugo, želimo da proširimo polje naših aktivnosti. Na primer, vec pocetkom 2005. godine planiramo da otvorimo filijalu za lizing.
Konacno, pojacacemo naše pozicije na odredenim tržištima, kao što je rad sa VIP klijentelom, slobodnim profesijama i malim i srednjim preduzecima.
Odluka da se krene u izgradnju sedišta u Srbiji je dokaz poverenja koje Societe Generale grupa ima u srpsku ekonomiju i odlucnosti SGYB-a da u toj ekonomiji igra jednu od glavnih uloga.
Time želimo da makar malo doprinesemo naporima ljudi i institucija u ovoj zemlji da pokrenu privredu i povuku domace i strane ulagace kako bi kranovi «ukrašavali» sve srpske gradove.

Izvor: Ekonomska politika.

MODNA KONFEKCIJA RUDNIK PONOVO IZVOZI NA STRANA TRŽIŠTA

Gornji Milanovac - Modna konfekcija "Rudnik" iz Gornjeg Milanovca pocela je posle dve godine pauze proizvodnju muških i ženskih bluza za inostrana tržišta. Ugovorena je proizvodnja 58.000 košulja za inostrane partnere u Italiji i Nemackoj i 120.000 košulja za Vojnu ustanovu "Dedinje". Direktor "Rudnika" Milan Dmitrovic rekao je agenciji Beta da ostvareni prihodi potpuno pokrivaju sve tekuce troškove i plate za 150 radnika u fabrickim halama. Modna konfekcija "Rudnik" ima šest fabrika u šest gradova Srbije, a jedino pogon u Beogradu nije prekidao proizvodnju. Ocekuje se da uskoro pocne da radi i fabrika u Arandelovcu, Rudniku i Topoli, a u toku su i pripreme za privatizaciju. Prema dosadašnjim informacijama, najvece interesovanje vlada za fabrikom u Beogradu, a ocekuje se da ce se novi kupac "Rudnika" znati pre kraja ove godine.

Stana Krcmar, direktor Preduzeca "Ivan Milutinovic": Kapital banka oštetila PIM za 600 miliona dina

- Vlasnik Kapital banke Đordije Nicovic pokušava da me zaplaši neistinama kako ne bi morao da nadoknadi ono što je na nezakonit nacin uzeo od Preduzeca "Ivan Milutinovic" - rekla je na jucerašnjoj konferenciji za novinare Stana Krcmar, direktor PIM i naglasila da je Kapital banka ovo preduzece oštetila za oko 600 miliona dinara.
Prema njenim recima, kontrolom deviznog racuna PIM, koji se vodi kod Kapital banke, utvrdeno je da je samo za neplacenu stimulaciju za prodata devizna sredstva ova banka PIM oštetila za 224.539.368 miliona dinara. Stana Krcmar je istakla da za sva potraživanja od Kapital banke PIM ima validnu dokumentaciju koja je predata Trgovinskom sudu. Ona je kazala i to da je Nicovic bio clan Upravnog odbora ovog preduzeca više od dve i po godine, da je u tom periodu održano 56 sednica, a Nicovic je bio prisutan na samo cetiri sednice. Takode je optužila Nicovica da "priželjkuje da se vrati bivše rukovodstvo jer bi oni zaboravili da traže pare koje pripadaju PIM, a potpisali bi još fiktivnih ugovora poput onih o kupovini Volvo opreme, ugovore sa Kulskom bankom itd". Stana Krcmar je zakljucila da je "PIM poslovao sa bilo kojom drugom bankom ne bi došao u ovu situaciju vec bi danas bio ugledna i dobra firma i bez duga".

Izvor: Danas.

Konacno završena ujdurma oko prodaje akcija arandelovacke fabrike mineralne vode i sokova: Kajmanci

Kajmanski fond "Balkan" postaje vecinski vlasnik "Knjaza Miloša" nakon što je juce jedini dao ponudu za otkup akcija ove fabrike. "Danon" i Divac kao i "Laško" su odustali od trke, a to su saopštili u pet minuta do 12 casova Komisiji za hartije od vrednosti.
"Balkan" je zapravo samo obnovio staru ponudu sa cenom akcije od 23.000 dinara i otkupom maksimalnih 33,69 odsto akcija, tacno onoliko koliko imaju mali akcionari. Ovom kupovinom kajmanski fond ce postati vecinski vlasnik 58,72 odsto fabrike zato što je u septembru vec kupio paket akcija od 25,03 odsto. Za kupovinu novih 110.000 akcija "Balkan" ce izbrojati oko 36,3 miliona evra, pa ce ga zapravo fabrika koštati 57 miliona evra.
Nijedan od malih akcionara nece ostati na cedilu ali je neizvesno šta ce biti sa državnim paketom od 41,28 odsto akcija. Komisija je saopštila da ponuda "Balkana" ukljucuje investicioni i socijalni program. To znaci da ce 25 miliona evra biti uloženo kroz dokapitalizaciju dok je za otpremnine predviden fond od šest miliona evra. Pošto država na svoje akcije nema upravljacka prava, ovaj fond zapravo kroz dokapitalizaciju smanjuje njen udeo, pa je zato izvesno da ce ih ponuditi na prodaju ovom kajmanskom fondu.
Da podsetimo, da je kamen spoticanja imedu njih bila ponuda ovog fonda da otkupi državne akcije u roku od dve godine, pri cemu nije davao cvrste garancije za otkup po 23.000 dinara. Branko Pavlovic, konsultant malih akcionara, kaže da je iznenaden odustajanjem "Danona" i "Laškog" i dodaje da o tome do zadnjeg momenta nije znao ni "Balkan".
- "Balkan" je imao spremne dve koverte i tek kada su Komisiji ova dva ponudaca saopštili da odustaju od "Knjaza", predao je pre 12 casova jednu od dve koverte. Šta je bilo u drugoj, a koju bi predao da je video da ima konkurenciju, nikada necemo saznati, kaže Pavlovic. On dodaje da mali akcionari mogu biti zadovoljni jer su na ovaj nacin povratili svojih 400 miliona dinara, koliko bi zajedno izgubili da su akcije prodali "Danonu".
Na pitanje šta dobija država, Pavlovic podseca da ce na ukupan iznos od 36 miliona evra, koliko ce dobiti mali akcionari, državi pripada oko šest miliona evra na osnovu poreza od 20 odsto na kapitalnu dobit.
- Država je vodila celu stvar, ali posle svega, samo mali akcionari nisu izgubili vec dobili. Predstavnici države treba detaljno da ispitaju šta se to desilo da dva strateška partnera odustanu i da analiziraju ko je kriv i šta treba da se promeni u zakonima da se slucaj "Knjaza" ne bi ponovio, precizira on.Bojana Jovanovic, predsednik UO "Knjaza" kaže da su zateceni vešcu o odustajanju "Danona" i Divca, i "Laškog".
Nije tajna da je glavni konsultant "Balkana" bio Milan Beko nekadašnji ministar za privatizaciju u vreme vladavine socijalista . Prica se da je dobar deo posla uradio i jedan clan bivše Komisije za hartije od vrednosti, kao i ministar iz vlade DOS-a. Oni su radili kao lobisti, pa nikakvih tragova o njihovom angažovanju nema, osim po izjavama u medijima nakon što se država udružila sa malim akcionarima, "Bolje vrabac u ruci, nego ptica na grani".

Izvor: Glas javnosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta