Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
I STECAJNI POSTUPAK U NADLEŽNOSTI AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU

- Agencija za privatizaciju trebalo bi da, pored sprovodenja privatizacije i kontrole kupoprodajnih ugovora, preuzme i poslove vodena stecajnog postupka. To proširenje nadležnosti Agencije, predvideno Predlogom dopuna Zakona o Agenciji za privatizaciju, podržali su juce clanovi Odbora Skupštine Srbije za privatizaciju. Kako je objasnila zamenik ministra za privredu Zora Simovic, Agencija bi samo u slucajevima stecaja preduzeca sa vecinskim društvenim i državnim vlasništvom imala ulogu stecajnog upravnika. Zakonom o stecaju, koji pocinje da se primenjuje od 1. februara iduce godine, predvideno je da posebna agencija daje licence stecajnim upravnicima. Za sada je planirano da u Agenciji za privatizaciju rade tri stecajna upravnika. Razmatranje dopuna Zakona o Agenciji za privatizaciju stavljeno je na dnevni red sednice Skupštine Srbije, koja je u toku.

Izvor: Danas.

Najpre zakon o restituciji, pa prodaja "Rubina"

- Mreža za restituciju, Sindikat zemljoradnika Srbije i Udruženje vinara, vinogradara i vocara-kooperanata DP "Rubin" iz Kruševca uputili su juce zahtev Vladi Srbije za obustavu tenderske privatizacije ove poznate kruševacke firme.
- Mi nismo protiv privatizacije, ali smatramo da je za njen uspešan tok neophodan i zakon o restituciji. Mi smo trenutno jedina zemlja u ovom delu Evrope koja još nije donela ovaj važni zakonski akt. Istovremeno su dva predloga zakona u ovoj oblasti koje smo podneli prošle godine uz 100 hiljada potpisa odbijena i uz to su nas optužili da kocimo proces privatizacije - istakao je Mile Antic, koordinator Mreže za restituciju na jucerašnjoj konferenciji za novinare.
Branislav Markovic, predsednik Mreže za restituciju u Rasinskom okrugu, naveo je podatak da se od 134 vinarska podruma koji su posle Drugog svetskog rata nacionalizovani u Srbiji njih 91 nalazi u Rasinskom okrugu.
- Vinarskim trgovcima iz ovog okruga nacionalizovane su vinske bacve zapremine od oko 2.000 vagona. Ta se imovina sada nalazi u "Rubinu" i stoga svi oni kojima su nacionalizacijom oduzeta njihova prava traže da se u skladu sa zakonom o restituciji koji treba hitno doneti ona ponovo uspostave - naglasio je Markovic.
Predsednik Udruženja vinara, vinogradara i vocara Rasinskog okruga, kooperanata "Rubina", Sava Rašic, istakao je da je oko 600 kooperanata, clanova ovog udruženja, potpuno iskljuceno iz procesa privatizacije. Prema recima Dragana Đokica, predstavnika Sindikata zemljoradnika Srbije, donošenje zakona o restituciji i rešavanje svojinskih i imovinskih odnosa u poljoprivredi preduslov je za pokretanje proizvodnje u ovoj oblasti.

Izvor: Danas.

TRGOVINSKI SUD: ZA PROBLEME AKCIONARA NIJE ODGOVORAN SUD

Beograd - Trgovinski sud u Beogradu juce je saopštio da nije odgovoran za probleme akcionara i radnika u postupku privatizacije preduzeca u Srbiji. "U svim predmetima u kojima odlucuje u sporovima proizašlim iz postupka privatizacije, odnosno prodaje akcija, Trgovinski sud ce postupati zakonito i efikasno", navodi se u saopštenju Trgovinskog suda izdatom posle sastanka predsednika tog suda Gorana Kljajevica sa predstavnicima Unije radnika i akcionara Srbije. Kljajevic je, kako se dodaje, kao primer efikasnog rada Trgovinskog suda akcionarima naveo postupanje po tužbi "C marketa" protiv Centralnog registra. "Od septembra do danas održana su dva rocišta po toj tužbi, a sledece je zakazano za 22. decembar ove godine", navodi se u saopštenju Trgovinskog suda u kojem se istice da taj sud u svim postupcima mora poštovati zakonom propisanu proceduru.

Izvor: Danas.

Posle otvaranja ponude FPP Balkan Limitida sudbina državnog paketa akcija "Knjaza Miloša" i dalje

Investicioni fond FPP Balkan Limitid, koji je inace prvi ušao u trku preuzimanja akcija "Knjaza Miloša" verovatno ce uspeti da realizuje svoju nameru da postane vecinski vlasnik ove arandelovacke kompanije. Naime, ukoliko u drugom krugu FPP otkupi 33,69 odsto akcija, on ce sa 25,03 odsto akcija otkupljenih u prvom krugu imati paket od 58 odsto akcija. Za kupovinu novih 110.000 akcija Balkan Limitid ce izdvojiti oko 36,3 miliona evra, što sa sredstvima koja je vec uložio u dosadašnji otkup akcija daje sumu od 57 miliona evra. Balkan Limitid namerava takode da kroz dokapitalizaciju uloži još 25miliona evra dok je za otpremnine predviden fond od šest miliona evra. Strucnjaci procenjuju da je u interesu države da što pre postigne dogovor sa Balkan Limitidom, kako paket Akcijskog fonda ne bi bio obezvreden. Da stvari idu u dobrom smeru potvrdio je za Danas predstavnik FPP Balkan Limitida, Srdan Muškatirovic. Prema njegovim recima postignut je okvirni sporazum da se državni paket od 41,28 odsto akcija proda put -opcijom u roku od naredne dve godine i narednih dana bice dogovoreni detalji tog otkupa. Tako ce se u budžet sliti približno 39 miliona evra.
- Na sastanku sa ministrom za privredu Predragom Bubalom i direktorom Agencije za privatizaciju Miodragom Đordevicem izražena je obostrana namera da se što pre reši pitanje prodaje državnog paketa. Ne postoji dilema da država treba da zaštiti svoje akcije i uskoro ce se znati detalji koji se ticu dinamike otkupa državnih akcija na Beogradskoj berzi i to po garantovanoj ceni - istakao je Muškatirovic.
Nezvanicno saznajemo, medutim, da je ministar Bubalo demantovao da se sastao sa predstavnicima Balkan Limitida i da je tom prilikom postignut bilo kakav dogovor. Bubalo se, naime, sa Muškatirovicem susreo na pet minuta i to na Aerodromu Beograd, pred polazak na službeni put gde je samo obecao da ce sa njima razgovarati.
U "licnoj karti" Balkan Limitid istice da je to kompanija formirana radi plasiranja direktnih stranih investicija i sticanja akcija i udela u srpskim preduzecima. Sedište ovog investicionog fonda nalazi se na Kajmanskim ostrvima. Vrednost osnovnog kapitala ove firme je 50.000 dolara. Balkan Limitid nema upravni niti nadzorni odbor, a osim Fabijana Piktea, kompanija ima i dva lokalna direktora koji su zaduženi za poslove administriranja. Rec je o Pavlu Pašajlicu i Milanu Ramadanovicu. Medutim, ko su stvarni vlasnici FPP "Balkan Limitida", teško je utvrditi jer je rec o velikom broju pojedinaca i tzv. investicionih bankara ciji je udeo u kapitalu ovog Investiciong fonda difuzno raspodeljen. Inace, FPP Balkan Limitid je pod direktnom ingerencijom Kompanije "Capital Advisers", takode registrovane na Kajmanskim ostrvima. Kada je rec o dosadašnjim investicijama u zemljama u tranziciji, ova kompanija je, prema recima Srdana Muškatirovica do sada investirala u poljsku kompaniju mobline telefonije Nepia, zagrebacku firmu "Pliva", "Zagrebacku banku" ali i u neke kompanije u Bugarskoj i Rumuniji. FPP Grupu je 1998. godine osnovao Fabijan Pikte, sa idejom da se fokusira iskljucivo na tržište u razvoju i pokriva zemlje Centralne i Istocne Evrope, Azije i Latinske Amerike. Inace, Fabijan Pikte je pre osnivanja FPP Grupacije bio partner u Pictet & Cie, jednoj od najvecih i najstarijih švajcarskih privatnih banaka sa sedištem u Ženevi, u kojoj je bio odgovoran za sve aktivnosti vezane za upravljanje institucionalnim kapitalom.

Balkan Limitid najbolje vrednovao kompaniju
U saopštenju Upravnog odbora Knjaza Miloša istice se da je Balkan Limitid kroz cenu od 23.000 dinara po akciji, investicioni program, ulaganja svežeg kapitala i socijalni program najbolje vrednovao kompaniju. Upravni odbor je preporucio svim akcionarima da deponuju svoje akcije na racun ovog fonda.

BOŽIDAR SPASIC: Beko nije samo konsultant
- U brojnim izjavama koje su pratile prodaju "Knjaza" najcešce je pominjano ime Milana Beka. Rec je o biznismenu koji je nakon 5. oktobra 2000. godine bio veoma blizak i sa vlastima iz najužeg kruga DOS. Pominje se njegovo ucešce u pokušaju privatizacije Zastave i nekih drugih firmi, kao i to da je bio u veoma bliskim kontaktima sa pokojnim premijerom Zoranom Đindicem. Zato je teško poverovati da osoba takvog kalibra ucestvuje samo kao konsultant u otkupu akcija preduzeca. Konsultanti su maskirani a zapravo su nosioci udruženog kapitala, ali je to teško dokazati. To je praksa koja postoji i na Zapadu. Bekovo pojavljivanje kao konsultanta je izazvalo veliko uzbudenje medu svim firmama koje su ucestvovale u otkupu akcija "Knjaza" jer kada su ušle u ovaj posao te firme su pošle od pretpostavke da se naši politicari ne bave biznisom. U svetskom biznisu to je nespojivo - kaže za Danas Božidar Spasic, vlasnik detektivske agencije SIA i bivši funkcioner Državne bezbednosti, koja je prema nezvanicnim informacijama od 1990. godine kontrolisala aktivnosti Milana Beka.

Akcionari "Knjaza" ponovo u redu za prodaju akcija
Akcionari "Knjaza Miloša" cekali su juce i po dva sata u redu ispred "Delta" banke u centru Arandelovca kako bi brokerima dali nalog za prodaju svojih akcija. Iako imaju vremena do narednog ponedeljka, žure kako bi izbegli moguca iznenadenja kojih je u proteklih nekoliko meseci bilo na pretek. Mali akcionari takode strahuju da ce država prodati deo svog paketa, cime se umanjuje kvota koju mogu da prodaju mali akcionari. U Sindikatu "Nezavisnost" "Knjaza Miloša" saznajemo da nema tenzija medu radnicima kojima je prepušteno da sami odluce da li ce prodati svoje akcije. U slucaju prodaje akcija FPP Balkan Limitidu, radnici koji su za godinu staža dobijali po cetiri akcije, u proseku imaju izmedu 70 i 80 akcija, što znaci da bi prodajom akcija mogli da ostvare dobit od 1,6 do 1,8 miliona dinara. Legenda kaže da je Knjaz Miloš pre skoro dva veka za zemljište bogato izvorištima mineralne vode trampio dva srebrna pištolja! Šta ce novi milioneri u gradu pod Bukuljom uciniti sa tolikim novcima, ostaje da se vidi - kada sacekamo kraj price.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta