Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
HEMOFARM KONCERN jaca pozicije u inostranstvu

Na 14. godišnjoj skupštini akcionara Hemofarm koncerna održanoj pre dva dana u Vršcu predstavljeni su rezultati uspešnog poslovanja ove kompanije u prethodnoj godini i naglašeno je da ce u toku narednih godina napori ove vodece farmaceutske kuce u zemlji biti usmereni ka povecanju izvoza i jacanju pozicije na inostranom tržištu. Predsednik Hemofarm koncerna Miodrag Babic istakao je da ce prioriteti, pored ucvršcivanja liderske pozicije na domacem tržištu, biti dalja internacionalizacija poslovanja, u vidu klasicnog izvoza i direktnih investicija u inostranstvu.
“Ocekuje nas izgradnja fabrike u Obninsku u Rusiji, za šta smo nedavno dobili podršku Evropske banke za obnovu i razvoj u visini od 22 miliona evra. Izgradnja ove fabrike ucvrstice Hemofarmovu poziciju na ovom velikom tržištu”: - istakao je Babic naglasivši da ce, pored Rusije, fokus biti stavljen na zemlje jugoistocne Evrope, bivšeg ŠSR, Severne Afrike i Bliskog istoka. Hemofarm je lidersku poziciju na domacem tržištu, koju drži još od 1999. godine, potvrdio rezultatima postignutim 2003, kada je prodaja dostigla iznos od preko 11 milijardi dinara, što je deset odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Takode, zabeležen je rast izvoza od 47 odsto, najviše u Rusiju gde se ostvaruje preko 50 odsto ukupnih prihoda od prodaje u inostranstvu. Na ruskom tržištu Hemofarm je prisutan vec dve decenije i zauzima 25. mesto najvecih inostranih dobavljaca ruskog zdravstva. Inace, ucešce Hemofarm koncerna u prodaji lekova na domacem tržištu iznosi 46 odsto. Svoju lidersku poziciju, kako su istakli celni ljudi ove kompanije, brani kvalitetom, pouzdanošcu i efikasnošcu preparata proizvedenih u najsavremenijim pogonima. U razvoj i unapredenje firme u toku prošle godine uloženo je 45 miliona evra. Na tržištu je zabeležen stalni rast vrednosti akcija Hemofarm koncerna. Tokom prošle godine održano je 14 aukcija na kojima se trgovalo akcijama ove kompanije, a cena akcija porasla je sa 750 na 2.612 dinara, kolika je bila vrednost akcija na poslednjoj aukciji održanoj prošle godine Hemofarm ima 8.680 akcionara, od cega 99,7 odsto predstavljaju fizicka lica koji su vlasnici 47,23 odsto akcijskog kapitala. Ostalo su pravna lica, od kojih najvece ucešce imaju holandska Aktiva SEI i švajcarski Wodal AG.

Završen proces restrukturiranja u pirotskom Prvom maju

Generalni direktor Industrije odece "Prvi maj" u Pirotu Miroslav Golubovic izjavio je da je u tom preduzecu završen proces restrukturiranja i da se ocekuje da se do kraja godine okonca proces privatizacije. Golubovic je na konferenciji za novinare povodom 46. godišnjice postojanja preduzeca, rekao da je u prošloj godini realizovan socijalni program po kome je broj zaposlenih smanjen za 970 radnika.
- Sa radnicima koji su otišli u penziju taj broj je oko hiljadu, koliko je i predvidano programom poslovno-finansijske konsolidacije, rekao je Golubovic, dodajuci da je novi ministar za rad i zapošljavanje Slobodan Lalovic obecao da ce biti isplacene otpremnine za još 44 radnika do kraja maja. Golubovic kaže da je "Prvi maj" jedno od retkih preduzeca koje je svojim radnicima zakljucno sa decembrom prošle godine povezalo radni staž, kao i da se od 1. januara ove godine za svih 2.200 radnika redovno uplacuju doprinosi. Prema njegovim recima, mesecna proizvodnja u "Prvom maju" iznosi oko 30.000 muških odela koja se plasiraju na holandsko, grcko i italijansko tržište. "Od pocetka godine ostvarili smo izvoz od oko milion evra, a ove godine ocekujemo da izvoz bude oko 3,5 miliona evra, što je u odnosu na prošlu godinu povecanje za oko 10 posto", rekao je Golubovic. Golubovic kaže da je standard radnika u poslednje dve godine poboljšan. Krajem 2002. godine prosecna zarada bila je 4.500 dinara, krajem prošle godine 5.600, a sada je prosek 7.100 dinara.

"Britiš Ameriken tobako" zida novu fabriku duvana u Vranju

"Britiš Ameriken tobako", vecinski vlasnik fabrike duvana u Vranju zapocece gradnju nove fabrike 17. maja na istoj lokaciji. Radovi ce teci tako što ce se rušiti deo po deo starih pogona i istovremeno graditi novi. Zadržace se, možda, samo deo koji je pod zaštitom države. Plan je da se izgradnja završi do maja 2006. godine. U nove hale investirace se, najmanje 24 miliona evra. Pogoni za primarnu preradu duvana bice prošireni za 30 odsto. Do kraja ove godine ova kompanija ce zapoceti proizvodnju "pal mala" i "laki strajka" u Vranju, kaže Džon Ketkuti, generalni direktor fabrike u Vranju.
BAT je ugovor o kupovini ove fabrike potpisao pocetkom septembra prošle godine i sada je vlasnik 67,8 odsto kapitala DIV-a, a to ga je koštalo 50 miliona evra. Do sada je od akcionara otkupljeno 74.166 akcija za 109 evra po komadu, za šta je izdvojeno 8,1 milion evra. Od 1. oktobra prošle godine fabriku vodi menadžerski tim koji je postavila kompanija, a dotadašnji direktor Mile Stevanovic, sada je zamenik direktora. U BAT-u smatraju da su za nekoliko meseci, koliko upravljaju fabrikom, postigli izuzetno dobre rezultate, jer su za 89 dana, od domaceg i uvoznog duvana proizveli novu marku cigareta "vižn" i povecali proizvodnju u prvom kvartalu u odnosu na isti period prošle godine za 31,3 odsto. Pogoni u Zrenjaninu, u cijoj se okolini uzgaja duvan, uz primenu novih agrotehnickih mera, bice rekonstruisani i postace komercijalni centar za prodaju sirovog duvana.
Ketkuti kaže da su sada svi napori skoncentrisani na osvajanje domaceg tržišta, a u zavisnosti kako ce se razvijati taj posao, krojice se i planovi za izvoz. "Garantujem, da ce ovo biti jedna od najboljih fabrika u Evropi", kaže Ketkuti.
Posla ima za sve radnike, ali ne zbog toga što je ugovorom o kupovini DIV-a predvideno da se oni ne otpuštaju pet godina, vec tehnološkog viška, objektivno, nema. Cak se broj zaposlenih povecava, primljeno je deset novih, medu kojima i "iskusni" menadžeri za zaštitu životne sredine i zaštitu na radu.
BAT je, kako kaže Ketkuti, planirao formiranje fonda od 250.000 evra za rešavanje stambenih problema, a svake u narednih pet godina, odvojice 150.000 evra za strucno usavršavanje radnika na kompjuteru, u upravljanju proizvodnjom i kontroli kvaliteta. Nije se zaboravilo ni na ucenje stranog jezika, pa se u pogonima mogu videti školske table sa ispisanim prvim recima engleskog jezika. Do sada je razne vrste obuke u Rumuniji, Madarskoj i Nemackoj prošlo 185 radnika.
Plate su, kako je i dogovoreno, do sada povecane deset odsto, a radnici u pogonima tvrde da su zadovoljni, jer u proseku mogu da zarade, zavisno od staža i zalaganja, od 20 do 25 hiljada dinara. Gradonacelnik Vranja Miroljub Stojicic smatra da ce od ove kompanije korist imati i lokalna zajednica, pošto ce se u gradnju fabrike ukljuciti domaca preduzeca. Ovaj grad ocekuje i da Velika Britanija, kao važan clan Svetske banke pripomogne u odobravanju para za izgradnju bolnice u Vranju.

Preko Rovinja do Novog Sada?
Odgovarajuci na pitanje da li su zainteresovani za kupovinu fabrike duvana u Rovinju, koja je izgubila utakmicu na tenderu za kupovinu vranjanske fabrike, a verovatno ce odustati i od gradnje nove, zbog cega je kupila ugašene pogone "Petra Drapšina" u Novom Sadu, menadžeri BAT-a nisu bili precizni. Oni su istakli da su "ukljuceni u sve procese privatizacije". Njihova fabrika duvana u Zadru posle mnogo peripetija radi, ali kako kažu "u otežanim monopolskim uslovima".

Ambasador posetio DIV
Britanski ambasador u Srbiji Dejvid Gauen otvorio je prošle nedelje u fabrici u Vranju laboratoriju za kontrolu kvaliteta cigareta. "Kupovina i gradnja fabrike duvana je najveca investicija Velike Britanije u Srbiji. Ohrabrivacemo i druge komapnije da investiraju, ali konacnu odluku ce doneti one same, u zavisnosti od toga kako ocene bankarske strukture, da li je fer sudski sistem, kao i kakva je infrastruktura u podrucju za koje su zainteresovani", kaže Gauen.

Ne vole Dinkiceva iznenadenja
Menadžeri BAT-a isticu da "ne vole iznenadenja, kao što su promena akcizne politike i povecanje ovih dažbina u Srbiji, ali da razumeju finansijske potrebe vlade". Oni smatraju da je ona uzela u obzir njihove primedbe, te je tako promenjen prvobitni predlog o visini akcize od jedan do šest dinara." Da sugestije nisu usvojene situacija bi se dramaticno promenila", kažu u BAT-u.

Berzanski promet u aprilu

Ovogodišnji aprilski promet svim hartijama od vrednosti na Beogradskoj berzi iznosio je 1,8 milijardi dinara i najmanji je mesecni obim trgovanja u prethodne tri godine. Sunovrat je najuocljiviji u prometu akcijama, i približno je 10 puta manji od martovskog.
To je, pre svega, posledica seljenja trgovanja hartijama od vrednosti sa Beogradske berze što dovodi do netransparentnosti uslova trgovanja i odredivanja cena dogovorom, mimo ponude i tražnje.
Ipak, uprkos znacajnom padu najvece ucešce u aprilskom trgovanju – 34,14 odsto, imale su akcije preduzeca – 627,3 miliona dinara ostvarenih u 3.473 transakcije. Trgovano je akcijama 46 preduzeca, a ponude ili tražnje akcija 14 firmi emitenata nije bilo. Od 107 održanih aukcija, na 44 je tražnja bila veca od ponude, dok su na 19 bile izjednacene.
Na drugom mestu u ukupno ostvarenom obimu berzanskog prometa su obveznice Republike Srbije.
Obim trgovanja tim dužnickim papirima s garancijom države je bio 8,7 miliona evra, realizovanih u 5.391 transakciji.
Cene vecine obveznica bile su u porastu tokom aprila, a najizraženije poskupljenje imale su hartije koje dospevaju 31. maja 2007. godine. Njihova cena je na pocetku meseca iznosila 75,90 odsto nominalne vrednosti, dok je poslednja postignuta cena ovih hartija od vrednosti u aprilu bila 76,64 procenta nominale. Obveznice A2012 su bile najprivlacnije investitorima tokom aprila, jer se njima trgovalo za 889,2 hiljade evra.
Poslednji trgovacki dan u aprilu bio je rekordan u ovoj godini i iznosio je 1,6 miliona evra, dok je prosecan dnevni obim trgovanja u minulom mesecu bio 459,6 hiljada evra, dok je prosecan dnevni broj transakcija bio 284.
Ukupno ostvareni berzanski promet kratkorocnim hartijama od vrednosti preduzeca tokom aprila bio je vredan 598,2 miliona dinara, što je za oko 28,7 odsto manje u odnosu na martovski rezultat. Taj obim trgovanja kratkorocnim hartijama od vrednosti je ostvaren kroz 439 transakcije.
U ukupnoj strukturi prometa obveznice preduzeca ucestvovale su sa 20,7 odsto, a komercijalni zapisi firmi – 11,9 procenata.
Kamata na kratkorocne hartije od vrednosti cije su transakcije tokom aprila evidentirane na Beogradskoj berzi kretala se u rasponu od 1,70 do 2,50 odsto, a ponderisana kamata iznosila je 2,17 procenata. Prosecna rocnost dospeca bila je na nivou od 35 dana.
Tokom aprila na slobodno berzansko tržište Beogradske berze primljena je druga serija obveznica preduzeca „Energoprojekt holding” a. d. Beograd, dok su obveznice preduzeca IBL „Duga holding” serije 24B i 25B delistirane, zbog isteka roka dospeca.
Prvi dan trgovanja obveznicama preduzeca „Energoprojekt holding” a. d. Beograd u kontinuiranom sistemu trgovanja bio je 20. april 2004. godine.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta