Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Beogradska berza priprema indeks akcija

U nastojanju da emitentima, vlasnicima, a pre svega – potencijalnim investitorima obezbedi što kvalitetniju i blagovremenu informaciju o odredenom finansijskom instrumentu, kako bi, sa što manje rizika mogli da ulažu u najatraktivnije hartije od vrednosti, Beogradska berza, kao organizovano tržište kapitala, priprema objavljivanje i zapocinje testiranje indeksa akcija, kao i citave familije drugih indeksa.
Hartije od vrednosti koje bi odgovarale za indeksnu „korpu”, bile bi akcije izdavalaca koji ce se nalaziti na zvanicnom listingu Beogradske berze, što ce, kad se odluce na listiranje, biti njihova svojevrsna poslovna i statusna „zlatna kartica”.
Dotad, Beogradska berza, kako saznaje „Politika” – priprema indeks zasnovan na akcijama sa slobodnog berzanskog tržišta, koje još karakteriše slaba likvidnost.

Slaba likvidnost
Nedostatak kvalitetnog tržišnog materijala, cesti prekidi u trgovanju, primena razlicitih metoda prometa za istu hartiju i slicni problemi koji proisticu iz aktuelne situacije na srpskom finansijskom i tržištu kapitala, su dosad bili glavna prepreka za izradu indeksa dugorocnih hartija od vrednosti, kaže Momir Marjanovic, ekspert Berze.
Uz to, da bi indeks bio pouzdan to podrazumeva da analiticari imaju pristup relevantnim podacima koji se odnose na kompaniju.
Berza rešava taj problem odredbama u svojim dokumentima kojima se emitenti obavezuju da je izveštavaju o svim dogadajima koji mogu uticati ili uticu na cenu njihovih akcija, ali, generalno, ažurnost u objavljivanju relevantnih podataka izdavaocima nije jaca strana, premda je to njihova zakonska obaveza.
Napominjuci da ce „Indeks Beogradske berze” biti zašticen, shodno odredbama Zakona o autorskom pravu, berzanski strucnjaci upozoravaju na to da pojedine agencije, brokeri ili konsalting kompanije nude novinskim kucama razne indekse kao „berzanske”, premda oni to nisu.
Berzanski posrednici i konsalting kompanije mogu praviti svoje indekse, u zavisnosti od svojih ili potreba klijenata, ali ne mogu da izracunavaju i objavljuju berzanske indekse bez prethodne saglasnosti berze.
U svetu je praksa da indekse akcija i drugih hartija od vrednosti, uglavnom, izraduju berze, odnosno njihove Komisije za indeks, izuzev u slucajevima, kad sklapaju ugovore sa konsultantskim kucama koje obavljaju superviziju i bave se izracunavanjem indeksa.
Time se bave i brokerske kuce za svoje klijente, kao i specijalizovane kompanije – provajderi indeksa, medu kojima su najpoznatiji u svetu Dow Jones, Standard&Poors, Morgan Stanley Capital International, kaže Marjanovic.

Suština u informacijama
Svrha indeksa nije samo merenje performansi odredenog portfolija hartija, vec su oni i osnova za investicione analize, uticu na realokaciju aktive, a mogu biti i podloga za izvedene hartije (finansijske derivate).
Postoje indeksi nacionalnih tržišta kapitala, regionalni i globalni, neki od njih opisuju odredeni tržišni sektor ili industriju unutar njega, mogu meriti neki tržišni segment...
Suština je u dobijanju informacija, znacajnih, pre svega, potencijalnom investitoru, pri cemu se ciljna promenjiva velicina indeksira radi pracenja njene promene u odnosu na odredeni datum (bazni indeksi) ili u odnosu na prethodni period (lancani indeksi).
Prvi put su se indeksi pojavili krajem 19. veka, kao relativno jednostavna alatka za merenje promena cena grupe hartija od vrednosti.
Charles Dow je 1896. god. kreirao jedan od prvih indeksa americkog tržišta kapitala –„Dow Jones Industrial Average”, koji je u meduvremenu prevaziden, kao i metodologija cenovnih indeksa, jer prati samo smer kretanja cena, ali ne i i intenzitet promena.
Stoga sve berze koriste indekse zasnovane prevashodno na tržišnoj kapitalizaciji, ali se u SAD „Dow Jones indeks” i dalje izracunava, ali iz tradicionalistickih razloga, kaže Marjanovic.
Jedan od pokazatelja smanjenja znacaja „Dow”-a, su i investicioni fondovi koji su bazirani na indeksima. Oni predstavljaju pasivne portfolio investitore, koji, prateci indeks, ulažu u hartije iz indeksne „korpe”, kako bi ostvarivali prinos koji ce biti jednak promeni u vrednosti indeksa.
Sastav „indeksne korpe” se vremenom menja, što može stvoriti efekat distorzije na vrednost indeksa i gubitak kontinuiteta u izracunavanju njegove vrednosti. To se prevazilazi prilagodavanjem nakon završetka trgovanja i izracunavanja indeksa za tekuci dan za odredene korporativne aktivnosti kompanije cije akcije ucestvuju u kompoziciji indeksa. Te aktivnosti obuhvataju povecanje ili smanjenje kapitala, razvodnjavanje ili ukrupnjavanje akcija ili isplatu dividende. Takode, promene u „indeksnoj korpi” se dešavaju i u slucaju spajanja kompanije, akvizicije, preuzimanja ili deljenja kompanije.

Somborski Vetprom dobio novog direktora

Godinu dana nakon aukcijske prodaje, društveno preduzece "Vetprom" koje se bavi snabdevanjem medicinskom opremom, dobilo je direktora a protiv šest bivših rukovodilaca, koji su na aukciji kupili preduzece, "preduzete su zakonske mere".
"Troje clanova konzorcijuma protiv kojih se vodi krivicni potupak kod Okružnog suda u Somboru suspendovana su na tri meseca, a troje je upuceno na godišnji odmor", rekla je Ljiljana Jovetic, novi v.d. direktora.
U "Vetpromu" navode da je okoncan prvostepeni postupak kod Opštinskog suda po tužbi clanova konzorcijuma, kojima su radnici jula prošle godine zabranili ulazak u preduzeca. Svaki radnik dužan je da plati 5.000 dinara kazne. Kako je iza odluke o zabrani ulaska clanovima konzorcijuma u preduzece stao Sindikat radnici najavljuju žalbu na odluku. "Vetprom" je prodat na aukciji maja prošle godine za pocetnu cenu od 5,3 miliona dinara konzorcijumu koji su cinili šestoro rukovodilaca tog preduzeca.
Mesec dana nakon prodaje zaposleni su konzorcijum optužili da je depozit za ucešce na aukciji od 2,6 miliona dinara obezbedio na taj nacin što je novac sa racuna društvenog preduzeca "Vetprom"prebacio na racun jedne privatne firme. Jula prošle godine radnici su konzorcijumu zabranili ulazak u prostorije preduzeca. Protiv tri clana konzorcijuma i jednog lica van preduzeca vodi se krivicni postupak.
Iako je Agencija za privatizaciju dva puta obišla "Vetprom" privatizacija nije poništena. Predstavnici sindikata kažu da konzorcijum nije ispoštovao obavezu da u preduzece investira 800.000 dinara, što je dovoljan razlog za raskid ugovora. Do aukcijske prodaje 29 radnika "Vetproma" primalo je zarade koje su bilo znatno vece od opštinskog proseka, dok sada zaposleni primaju minimalac od 5.000 dinara.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta