Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Banke spremne za isplatu ovogodišnje rate stare devizne štednje

Sredstva za isplatu ovogodišnje rate stare devizne štednje su obezbedena i to više od 80 odsto ovogodišnje rate je obezbedeno u devizama, a ukoliko gradani budu želeli, rata im se može isplatiti u dinarima.
- Sredinom iduce nedelje Ministarstvo finansija ce ovaj novac uputiti preko Narodne banke Srbije u komercijalne banke - rekao je Radovan Jelašic, guverner NBS, na jucerašnjoj konferenciji za novinare.
- Komercijalne banke su ponudile gradanima da otvore devizne racune i automatski ce im ovogodišnja rata stare devizne štednje biti prebacena. Do sada je 5.000 štediša to i uradilo. Poslednji dan trgovanja obveznicama stare devizne štednje koje dospevaju 31. maja u dogovoru sa Beogradskom berzom bice 21. maj - istakao je Jelašic i dodao da je Nacionalna štedionica zakljucno sa 15. majom isplatila 430.000 evra štedišama Jugobanka-Jubanka Kosovska Mitrovica.
Nacionalna štedionica nudi svojim klijentima mogucnost da prilikom otvaranja ovih racuna daju banci trajan nalog da do 2016. godine automatski sve rate prebace na devizni racun. Štedišama su ponudene i posebne kreditne linije za rate koje dospevaju 2005. i 2006. godine i to za ukupni nominalni iznos na period od tri do 12 meseci sa godišnjom kamatom od devet odsto.
Obaveze Vojvodanske banke po osnovu ovogodišnje rate stare devizne štednje iznose 6,5 miliona evra. Od 27. aprila se u ovoj banci otvaraju posebni racuni i gradani mogu da oroce ovogodišnju ratu stare devizne štednje na tri, šest ili 12 meseci, sa godišnjom kamatom od 4,2 ili 5,2, odnosno šest odsto u zavisnosti od roka orocenja. Vojvodanska, Jubanka i Komercijalna banka su takode predvidele kredite za stare devizne štediše. Jubanka je za orocenu štednju predvidela kamatnu stopu od 5,5 odsto ukoliko je orocenje duže od godinu dana, a ista kamata je i u Komercijalnoj banci.

Sami da se jave
Narodna banka Srbije najavila je da štediše Dafiment banke i Jugoskandika, koje do 1. jula ne dobiju poziv za isplatu, mogu da se jave i donesu dokumentaciju. U NBS ocekuju da ce na ovaj nacin sve Dafinine i Jezdine štediše biti isplacene do kraja godine kako je bilo i planirano.

"INA" se vraca u Srbiju

Hrvatska INA privodi kraju pripreme za registraciju svog preduzeca u Srbiji, koje bi trebalo da zapocne sa radom 1. jula, do kada ce, prema ocekivanjima poslovodstva ove kompanije, biti ukinuta uredba Vlade Srbije o zabrani uvoza naftinih derivata u našu zemlju.
Izvršni direktor za poslove rafinerije i veleprodaje u INI Boris Cavrak kaže da su celnici hrvatske naftne kompanije dobili potvrdu o skorom ukidanju uredbe od srpskog vicepremijera Miroljuba Labusa prilikom njegove posete INI-nom štandu na Medunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.
- Posle prodaje dela akcija madarskom MOL-u i znacajnih ulaganja u rekonstrukciju rafinerija u Sisku i Rijeci, INA je osposobljena za proizvodnju mnogo vecih kolicina naftinih derivata od potreba tržišta u Hrvatskoj, pa smo izuzetno zainteresovani za plasman naših derivata na podrucju Srbije i Crne Gore.
INA je i do sada bila prisutna na ovdašnjem tržištu, na kojem uglavnom prodajemo naša maziva i plin, ali prave poslove ocekujemo uskoro, kada Vlada Srbije ukine uredbu o zabrani uvoza naftinih derivata iz 2001. godine - rekao je Cavrak.

Slucaj preduzeca "Jugoremedija" daleko od raspleta

Dragan Maršicanin izjavio je pre dva dana u Zrenjaninu da je Agencija za privatizaciju pokrenula toga dana postupak za raskid kupoprodajnog ugovora za farmaceutsko preduzece "Jugoremedija".
Na mitingu predsednickog kandidata i donedavnog ministra privrede okupilo se oko 500 radnika i akcionara ove zrenjaninske firme koji su nosili transparentne zahtevajuci da se poništi ugovor sa makedonskom firmom "Jaka 80".
Aleksandar Radovanovic, direktor "Jugoremedije", tvrdi da ih niko iz Agencije za privatizaciju nije kontaktirao i dodaje da su radnici pogrešno shvatili Maršicanina.
- Tacno je da se vodi postupak revizije odnosno kontrole privatizacije "Jugoremedije". Akcionari preduzeca osporavaju dokapitalizaciju na osnovu koje je "Jaka 80" prošle godine uvecala svoje vlasništvo na 62 odsto. Istovremeno je i Akcijski fond zahtevao uvodenje privremenih mera radi zaštite kapitala, ali mu je Trgovinski sud u Zrenjaninu naložio da u roku od 60 dana tim povodom pokrene sudski postupak - objašnjava Radovanovic. On dodaje da je nakon toga Akcijski fond angažovao advokata koji je od zastupnika "Jake 80" tražio odredenu dokumentaciju.
Makedonska firma je u leto 2002. godine kupila na berzi za oko 16 miliona evra nepunih 41,9 odsto udela Akcijskog fonda u "Jugoremediji". Prošle godine svoje vlasništvo je dodatno uvecala kroz dokapitalizaciju. Medutim akcionari tvrde da je to uradeno nezakonito zato što je "Jaka 80" to ucinila na osnovu pretvaranja navodnog potraživanja u dodatni ulog.
Zdravko Deuric, zastupnik sitnih akcionara ovog preduzeca, smatra da je nezakonito obezvredena vrednost deonica radnika i penzionera. Ova firma je privatizovana po ranijem zakonu, pa je 58,1 odsto kapitala, pre dokapitalizacije bilo u vlasništvu sitnih akcionara. Deuric tvrdi i da je Maršicanin na mitingu nedvosmisleno rekao da se kupoprodajni ugovor o privatizaciji njihove firme poništava.

Maršicanin sve pobrkao
Branko Pavlovic, direktor Agencije za privatizaciju, kaže da nisu pokrenuli postupak za raskid kupoprodajnog ugovora za "Jugoremediju", kao što tvrdi Maršicanin, vec da je to obaveza Akcijskog fonda.
U Akcijskom fondu kažu da ne mogu da daju nikakve informacije pre nego što im Ministarstvo za privredu donese rešenje o obavljenoj kontroli.

Bez akcija

Radovan Jelašic, guverner Narodne banke Srbije je istakao, a povodom prijavljivanja svih vlasnika akcija banaka, da nijedan vlasnik akcija ne može imati više od 15 odsto akcija jedne banke. Ukoliko se dokaže da je vlasnik više od 15 odsto akcija, taj višak preko 15 odsto ce mu se oduzeti, tacnije ostace bez tih akcija, dok ce novac koji je uložio u kupovinu tih akcija biti vracen.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta