Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privatizacija nikšicke željezare

Nikšicka Željezara bice data engleskoj kompaniji sa Britanskih Kanalskih Ostrva „Midlend resorsis holding LTD” bez ikakve naknade. Vest je zvanicno potvrdila vladina Agencija za prestrukturisanje i strateška ulaganja. Tako ce se jedan od nekada najuspešnijih kolektiva u Crnoj Gori i jedini proizvodac visokokvalitetnih celika u ondašnjoj SFRJ, naci pod upravom stranog investitora.
Kompaniji za koju se tvrdi da nije ni vlasnik ni suvlasnik bilo koje celicane u zapadnoj Evropi, Americi, Kanadi ili Japanu. Ipak, crnogorska vlada je odlucila da prepusti Željezaru „Midlendu”. Oni ce, naime, preuzeti kontrolni paket akcija uz obavezu da u Željezaru investiraju 30 miliona evra. Nakon toga u njoj bi bilo mesta za dve hiljade radnika, dok bi po preuzimanju Željezare u njoj ostalo 1.500 zaposlenih. Drugim recima, to nije ni polovina od ukupnog broja radnika, koji su sada na evidenciji. Željezara, medutim, ima oko 60 miliona evra duga, za koji novi partner nece ni da cuje, pa bi taj teret trebalo da preuzme neko drugi, odnosno crnogorska vlada koja nema moci da prihvati tako velike obaveze, jer joj je ionako budžet rovit, a donacije iz inostranstva, na koje su godinama navikli, gotovo su presahle.
Branko Vujovic, direktor Agencije, izjavio je da „Midlend” nudi dobar biznis-plan. Njim se predvida godišnja proizvodnja od oko pola miliona tona celika, dok je Željezara, u najboljim vremenima, proizvodila najviše 250.000 tona.
Sa stanovišta proizvodnje, ponuda je zaista primamljiva, tim pre što su kapaciteti sadašnje železare projektovani na 350.000 tona, koje ona nikada nije dostigla u proizvodnji, mada je lepo poslovala u vreme SFRJ i sa daleko nižom proizvodnjom visokokvalitetnih celika. Jednostavno, bila je jedina železara sa takvom proizvodnjom u zemlji. Kapacitet od pola miliona tona, koji se nudi biznis-planom koliko je primamljiv, toliko je možda i neostvariv, jer bi to podrazumevalo dogradnju postrojenja i maksimalno korišcenje postojecih.
Iz Željezare se, u vezi sa ovim, još nisu direktno oglasili, niti se zna šta ce biti sa dve hiljade radnika. Sada ih je na platnom spisku 3.500. Namece se pitanje ko ce preuzeti obavezu zbrinjavanja viška od dve hiljade ljudi. Buduci vlasnik bi trebalo da od Vlade Crne Gore besplatno dobije 57,99 procenata celokupne vrednosti Željezare, a da, kako je predvideno njihovim biznis-planom, do 2008. godine u nju uloži 30,5 miliona evra. Zanimljivo je da najviše sredstava treba da ode u informacione sisteme, a ne za povecanje proizvodnje. Otuda nedoumice i neverice.
Grupa za promene se suprotstavlja pa kaže: „Investicije od 30,5 miliona evra u trajanju od pet godina, sa pogrešnom dinamikom ulaganja, uz mogucnost da se uloži samo 50 odsto na pogrešna mesta u tehnološkom procesu, minimalne su i nejasne. Prema ponudenoj strukturi i dinamici ulaganja izvodi se zakljucak da je rec samo o tekucem održavanju sadašnjih postrojenja, a ne o investicijama. Samo neophodni rezervni delovi za pet godina koštaju 15 miliona evra.
– Lako je zakljuciti da „Midlend”, sa stanovišta interesa Crne Gore, Željezare i njenih radnika, fakticki veoma malo nudi. Prakticno, samo ono što bismo i u najgoroj varijanti mi sami mogli da uradimo. Njegova strategija je da, zahvaljujuci jevtinoj radnoj snazi, strucnom i obucenom kadru, dobrim valjaonickim kapacitetima ostvari brzu zaradu, i to vec ove godine više od pet miliona evra profita. Jedini interes mu je profit koji ce za pet godina napraviti, a onda spakovati kofere i otici, kao svi do sada. I to može biti kraj za nekada najveci i najugledniji crnogorski privredni objekat, tvrdi prof. dr Branko Radulovic.

Investitor
Po oceni prof. dr Branka Radulovica, iz Grupe za promene, „Midlend” nije „u punom smislu strateški investitor u oblasti crne metalurgije, jer je kompanija pre 12 godina osnovana udruživanjem dva trgovca celikom sa sedištem na Britanskim Kanalskim Ostrvima i nema celicana na Zapadu, vec je, tek pre nekoliko godina kupila akcije nekoliko celicana u Rusiji i Ukrajini”.
Vlada ocenjuje kompaniju strateškim investitorom, navodeci da ona iza sebe ima Evropsku banku za rekonstrukciju i razvoj i druge medunarodne finansijske organizacije i da ima iskustva u metalurgiji u samoj Engleskoj, kao i da je pored ostalog i vecinski vlasnik železare za proizvodnju kvalitetnih celika „Krasni oktobar” u Volgogradu. Tu je, zatim, Valjaonica bakra u Sevojnu, ali i vecinski paketi akcija „Karneksa”, UTIP-a „Stari grad” u Beogradu, odnosno hotela „Kasina” i „Park”, kao i Pekarske industrije „Klas”. Pored toga ta kompanija tvrdi da se bavi nekretninama, poseduje 13 trgovackih brodova i vecinski su vlasnici jermenske kompanije za proizvodnju struje.

Kriticari
Grupa za promene, koja je inace kriticar svih dosadašnjih privatizacija u Crnoj Gori, vec je podsetila na sve njene promašaje pa i sa prodajom i davanjem pod zakup Željezare u Nikšicu. Njeni strucnjaci isticu da vlada Željezaru sistematski uništava, a da je njen neoliberalni koncept vodi ravno u propast. Podsecaju na vladin promašaj sa „Rusomont stilom”, pa potom i na „spremnost vlade da svojevremeno ustupi Željezaru of-šor firmi „Stil group invest”, ciji ljudi nisu platili ni nocenja u Nikšicu.

Niži porezi, veci prihod

Smanjenjem poreza na dobit preduzeca sa 14 na 10 odsto Srbija ce imati najnižu stopu u odnosu na sve zemlje u regionu i clanice EU i time privuci strane investitore i ulaganje u proizvodnju. Takode, smanjenje poreza na dodatu vrednost sa 20 na 18 odsto, a za posebnu robu i usluge na osam odsto, doprinece da se poveca broj obveznika i proširi poreska osnovica, cime ce se smanjiti poresko opterecenje. Efikasnijim i pravednijim porezom na potrošnju smanjice se utaja poreza, rekao je juce ministar finansija Mladan Dinkic.
„Niži porez na dobit stimulisace ulaganja u osnovna sredstva u poljoprivredu, industriju tekstila i obuce, elektroindustriju, metalopreradivacku, automobila, reciklažu, kinematografiju i videoproizvode. Oslobadanjem poreza po odbitku, koji ce se priznati kao poreski kredit – 80 odsto od visine ulaganja u osnovna sredstva i to u narednih deset godina povecace se likvidnost, istakao je Dinkic na konferenciji za novinare, predstavljajuci nacrt, kako je rekao, dva kljucna sistemska zakona – o porezu na dobit i na dodatu vrednost, koje ce Ministarstvo finansija podneti Skupštini do kraja juna.
Do tada ce se podneti ukupno šest zakona medu kojima i zakon o igrama na srecu i o fiskalnim kasama.
Prema njegovim recima, domaci privrednici i stranci koji imaju firme u Srbiji nece placati porez od 20 odsto po odbitku na isplacene dividende i udele u dobiti. Dinkic je precizirao da je efektivna stopa poreza bila 34 odsto, kada se uzme u obzir tih 20 odsto poreza po odbitku i 14 odsto poreza na dobit.
Placanjem poreza po odbitku zakonom se obuhvataju (pored do sada oporezovanih prihoda od dividendi i udela u dobiti, autorskih naknada i kamata) i prihodi od zakupa nekretnina i pokretnih stvari, kao i kapitalni dobici. Time se ocekuje, kako je rekao ministar, veci fiskalni efekat poreza po odbitku koji placaju nerezidenti, a ujedno se novi zakon uskladuje sa poreskim zakonodavstvima zemalja u regionu. Otklanjanjem ekonomski dvostrukog oporezivanja, preduzecima ce se pospešiti likvidnost za sopstvena ulaganja, a bice stimulativna za investicije i u druge firme.
Manji porez na dobit je poreski podsticaj i za zapošljavanje jer se priznaje poreski kredit u stoprocentnoj visini ukupnih troškova zarade novozaposlenih radnika i ukupnih troškova zarade radnika kojima je prestao radni odnos.
Govoreci o PDV-u koji zamenjuje postojeci porez na promet proizvoda i usluga, on je naveo tri vrste poreskih oslobadanja, koja su po standardima EU. Tu su i poreska oslobadanja bez prava na odbitak prethodnog poreza, kao i kod uvoza dobara.
Obveznici PDV-a su sva lica koja su prethodnih 12 meseci ostvarila ukupan prihod veci od dva miliona dinara ili koja kad pocinju delatnost procene da ce u narednih godinu dana ostvariti ukupan promet u tom iznosu. Oni koji su ostvarili ili procene da ce u narednih 12 meseci ostvariti ukupan promet veci od milion dinara mogu da se opredele da postanu obveznici PDV-a, pri cemu obaveza placanja tog poreza traje najmanje dve kalendarske godine.
Po posebnoj stopi od osam odsto oporezuju se životne namirnice – hleb, mleko, šecer, ulje, voce povrce, meso riba, jaja, zatim lekovi sa pozitivne liste, materijal za dijalizu, dubrivo, sredstva za zaštitu bilja, seme, udžbenici, dnevne novine, monografske i serijske publikacije, ogrevno drvo i komunalne usluge.
Dinkic je precizirao i da obveznik ima pravo na povracaj razlike poreza ako je iznos prethodnog veci od iznosa poreske obaveze. Rok za povracaj je 45 dana po isteku roka za predaju poreske prijave.

Novac za štediše obezbeden
Za isplatu stare devizne štednje, 530 evra po štediši, koja pocinje u ponedeljak, u budžetu je obezbedeno ukupno 213 miliona evra koji ce se doznaciti NBS. Toliko sredstava bice dovoljno da se namire i štediše Jugbanke – Jugobanke iz Kosovske Mitrovice, kao i Dafiment banke i Jugoskandika, istakao je juce ministar Dinkic.
Za ovogodišnju seriju A potrebno je 172 milion evra. Ukupna obaveza države po osnovu štednje je 4,2 milijarde od cega je, kako je precizirao, isplaceno 542 miliona, a uz obracunate kamate ostalo je još da se isplati 3,658 milijardi evra.
Isplata zaostalih rata štedišama sa Kosova pocela je 24. aprila i do sada je isplaceno 470.000 evra, dok ce zajam za preporod Srbije poceti da se isplacuje od septembra. Vracanje stare štednje doprinelo je, istakao je ministar, da se vrati poverenje u banke što potvrduje i podatak da je na njihovim racunima oko 1,3 milijarde evra nove štednje.

Subvencije za kase
Kako je najavio ministar Dinkic, vlada Srbije ce ove nedelje doneti odluku o subvencionisanju nabavke fiskalnih kasa „paušalcima” cija su godišnja primanja manja od dva miliona dinara. Svi ti obveznici mogu da racunaju na 7.000 dinara subvencije iz budžeta pošto je za te namene u ovoj godini predvideno 700.000 dinara, bice dovoljno za sve poreske obveznike iz ove grupe.
Dinkic je podsetio da ova kategorija ima rok do 31. maja da uplati avans od 10 odsto za nabavku fiskalnih kasa, a rok za uvodenje kasa je 1. oktobar.

Vracanje preferencijala
Dinkic je juce najavio i mogucnost da se Srbiji vrate preferencijali za izvoz šecera u avgustu ove godine, kada istice rok o suspenziji, ili možda cak i ranije. „Iako postoji ozbiljna inicijativa nekih clanica EU da se Srbiji vrate preferencijali i pre avgusta, mišljenja su o tome podeljena”, kazao je Dinkic.
Prema njegovim recima izvesno je da su povuceni sumnjivi sertifikati o poreklu šecera kako bi se videlo ko i koliko bi trebalo da izvrši kompenzaciju troškova EU.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta