Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ugrožena proizvodnja

Clanovi UGS "Nezavisnost"preduzeca "Jugoremedija", ne podržavaju štrajk koji je organizovao Samostalni sindikat, niti se pridružuje takvom nacinu delovanja. Štrajk ozbiljno ugrožava proces proizvodnje i buducnost fabrike, navodi se u saopštenju ovog sindikata.
Sindikat smatra da mu je zadatak da štite svoja prava na rad i pravo na zaradu. UGS "Nezavisnost" poceo je sa radom 21. maja ove godine i do sada je okupio 135, od oko 367 zaposlenih u ovom farmaceutskom preduzecu iz Zrenjanina.
Istovremeno Samostalni sindikat, Štrajkacki odbor i Udruženje akcionara u cetvrtak su zatražili od Vlade Srbije da postavi privremenog direktora zbog daljeg rada "Jugoremedije", a dok se ne reše imovinska- pravna pitanja. Samostalni sindikat je otpoceo štrajk 21. maja. Medutim, Aleksandar Radovanovic, direktor "Jugoremedije, tvrdi da se ovaj slucaj koristi samo kao propaganda u predsednickoj kampanji kandidata vladajuce koalicije.

Nikad manji porezi

Ja sam po prirodi optimista i uveren sam da Srbija može mnogo brže da se izvlaci iz postojece društvene krize. Možda zvuci paradoksalno, ali ocekujem da ce se stvari u ekonomiji popravljati brže nego u ostalim segmentima društva. Ove godine cemo imati privredni rast od oko šest odsto, iznad svih ocekivanja, ali potreban je i politicki konsenzus za dalji nastavak reformi, ocenio je Mladan Dinkic, ministar finansija u vladi Srbije, u intervju za „Politiku”.
Ministar finansija je pre dva dana bio gost redakcije našeg lista i u susretu sa novinarima i urednicima odgovorio na niz aktuelnih pitanja iz naše naše društveno-ekonomske stvarnosti. Na samom pocetku razgovora ministar Dinkic je podsetio na dosadašnje rezultate vlade u uspostavljanju tržišnih institucija i pravne države.
– U prvih 75 dana, naše Ministarstvo predložilo je cak 17 zakona koje je Skupština usvojila, a novih šest zakonskih predloga bi do kraja juna trebalo da se nadu u skupštinskoj proceduri. Kao što sam ranije obecao, ukinuli smo porez na fond zarada, porez na lovacko oružje, camce, mobilne telefone, akcize na ulje za loženje, motorna ulja i maziva, domace sokove, butan-gas. Pripremili smo Zakon o porezu na dodatu vrednost cija ce opšta stopa biti dva procenta niža od sadašnjeg poreza na promet.

Kako cete privuci investitore?– Velika ocekivanja imamo od novog zakona o porezu na dobit preduzeca, koji ce sasvim sigurno biti najatraktivniji u Evropi. Želimo da uspostavimo novi podsticajni poreski okvir koji bi privukao daleko vece domace i inostrane investicije, obezbedio rast zaposlenosti, poboljšao kvalitet domace proizvodnje i pospešio izvoz.

Šta privrednici mogu da ocekuju od novog zakona?
– Predložili smo stopu poreza na dobit od svega 10 procenata. To je najniža stopa u Evropi. Irska je do sada imala najnižu stopu od 12,5 procenata, dok je u drugim zemljama ona uglavnom u rasponu od 20 do 30 odsto. Kod nas je efektivna stopa poreza na dobit u ovom trenutku cak 34 odsto tako da ce novi zakon biti izuzetno podsticajan za privredni razvoj. Nakon usvajanja ovog zakona, ubeden sam da ce mnoge strane kompanije deo proizvodnje preseliti u Srbiju iz istocnoevropskih zemalja, koje su nedavno ušle u EU. S druge strane, domaci privrednici ce konacno poceti da iskazuju prave bilanse, jer ce im biti isplativije da plate nizak porez na profit, nego da rizikuju rigorozne kazne.

Da li postoji limit za poreski kredit da ulaganja moraju da budu najmanje 10 miliona evra?
– Oni koji ulažu preko 10 miliona evra imace izuzetne poreske povlastice u periodu od 10 godina. Predvideni su i posebni poreski podsticaji koji uopšte ne zavise od visine ulaganja, vec od vrste proizvodne delatnosti. Tako ce poreski kredit od cak 80 procenata biti odobravan za ulaganja u osnovna sredstva u poljoprivredi, proizvodnji tekstila, kože i obuce, elektroindustriji, metalopreradi, automobilskoj industriji, reciklaži i kinematografiji.

Da li ce niži porez biti „amortizer” politickog rizika?
– Cinjenica je da politicki rizik veoma ometa veca ulaganja u Srbiji. Ipak, stvari u praksi nisu tako jednostavne kao što se cine na prvi pogled. Jer, kako objasniti da je samo nekoliko nedelja nakon što je Srbiji uskracena ovogodišnja americka pomoc zbog problema u vezi s Haškim tribunalom, jedna poznata americka kompanija pocela da gradi fabriku limenki u Zemun-Polju u koju ce uložiti 70 miliona evra. Amerikanci su trenutno ubedljivo najveci investitori u Srbiji, posle ulaska „Ju-Es stila” u Smederevo, „Filipa Morisa” u Niš. I dok Evropljani razmišljaju o eventualnom politickom riziku, Amerikanci se pozicioniraju i sve više investiraju u srpsku privredu. Naravno, privredni oporavak bi bio daleko brži ukoliko bi politicki rizik bio eliminisan. A to bi se moglo dogoditi ukoliko bi nacionalni interesi prevladali kratkovide medustranacke nesuglasice i podele unutar demokratskog bloka.

Zašto ste u pocetku projektovali veliki deficit kada se znalo da MMF to nece prihvatati?
– Pregovori sa MMF-om ponekad zahtevaju taktiziranje. Nisu znacajne medufaze, vec je bitan konacan ishod pregovora. Labus i ja imamo vec prilicno iskustvo u ovakvim pregovorima, jer smo potpisali bukvalno sve aranžmane sa MMF-om od decembra 2000. godine do danas. Nova vlada je u poslednji cas spasla trogodišnji finansijski aranžman, ciji završetak našoj zemlji treba da obezbedi dodatni otpis od oko 600 miliona dolara duga od poverilaca Pariskog kluba.
Bili smo primorani da budžet pripremimo i usvojimo u neuobicajeno kratkom roku, za svega dve nedelje. Odlucili smo da skrešemo i pojedine nepotrebne rashode. U prva cetiri meseca ove godine, konsolidovani budžet je bio u potpunoj ravnoteži, tako da ce ovogodišnji deficit iznositi svega 2,5 odsto društvenog bruto-proizvoda, što je daleko niže od nivoa u prethodnim godinama.
Kada su se moja predvidanja ipak obistinila, dežurni skeptici nisu znali šta ce, pa su se zapitali – ko zna šta sve stoji iza toga. I evo, 7. juna ocekujemo da MMF odobri Srbiji dve tranše kredita od 140 miliona dolara.

Dokle se stiglo u reformi državne uprave?
– Ona tek treba da pocne da se sprovodi u drugoj polovini godine. Reforma podrazumeva bolju organizaciju i poboljšanje efikasnosti rada uprave. Ona takode podrazumeva i pravicno nagradivanje onih koji vredno rade i imaju dobre rezultate, ali i rigorozne kazne za one koji su nestrucni, nesavesni, a posebno za one koji krše radnu disciplinu.
U meduvremenu smo prilicno stegli kaiš u upravi, jer se prethodnih godina trošilo mnogo više nego što su bile realne mogucnosti, što je, u krajnjoj liniji, rezultiralo povecanjem poreskog opterecenja gradana i privrede. Pre svega smo ukinuli neke troškove reprezentacije, službenih putovanja i honorara, za šta je mnogo novca odlazilo u prethodnom periodu.

Ima li problema u finansiranju državne zajednice
– Mi smo u našem budžetu planirali dovoljna sredstava, ali Crna Gora nije. Finansiramo bez ikakvih zastoja celokupnu diplomatiju i Vojsku na teritoriji Srbije. Medutim, problem je u tome što je Crna Gora u svom budžetu predvidela samo 39 miliona evra za troškove zajednice, što je nedovoljno jer cini oko 4 odsto ucešca u društvenom proizvodu, a njena izdvajanja bi trebalo da budu na nivou od 7 odsto. Sada imaju rebalans budžeta za 10 miliona evra ali ne znam za šta ce to upotrebiti.

Crna Gora ne placa redovno
– Što se tice finansiranja državne zajednice projektovali smo tacno onoliko koliko su naše obaveze, ali zastoji nastaju u onim sektorima gde bi Crna Gora trebalo da pruži svoj doprinos, a to je Vojska.
Diplomatija se povremeno suocava sa problemima u finansiranju, ali ne krivicom Ministarstva finansija, vec zbog loše unutrašnje organizacije finansijskih službi MIP-a, pri raspodeli prihoda od konzularnih taksi, koji nisu mali.

Sudovi „crna kutija”
Vec sada postoji prilicno komešanje i pregrupisavanje kod uvoznika bele tehnike jer smo zaplenili nekoliko šlepera ove švercovane robe, uhvatili i otkrili nekoliko „crnih” skladišta. Novim zakonom uveli smo i krivicnu odgovornost za ovakvu vrstu prestupa. U meduvremenu je podnet velik broj krivicnih prijava, ali tek kada te prijave Ministarstva finansija na odgovarajuci nacin budu procesuirane u sudovima, zavešce se prava disciplina. Nažalost, sudovi su, za sada, „crna kutija” i, po mom mišljenju, ubedljivo najslabija karika citavog društvenog sistema.

Isparilo milijardu i po dolara
Da li cete uspeti da stanete na put dvojnim fakturama?
– Prošle godine je po osnovu fiktivnog naduvavanja uvoznih faktura iz Srbije izneseno blizu milijardu i po dolara. Problem sa duplim fakturama je što, po svemu sudeci, ne postoji adekvatna zakonska sankcija za prekršioce. Izgleda da postoji „rupa” u zakonu, jer pravnici sa kojima se konsultujem imaju razlicita tumacenja ovog pitanja, a ono bi po logici stvari moralo da bude jednoznacno ukoliko je zakonska regulativa u redu. Zbog toga cemo insistirati na promeni Krivicnog zakona gde bi se ovakvi prestupi sankcionisali na adekvatan nacin.

Eksplozija deficita
Spoljnotrgovinski deficit se stalno uvecava. Šta je strategija i šta su, možda, eventualne kratkorocne mere?
– Neke kratkorocne mere smo mi vec preduzeli. Dosadašnji podaci se odnose na prva cetiri meseca. Tu zaista imamo eksploziju spoljnotrgovinskog deficita. Najnovija analiza Centra za ekonomska i pravna pitanja, pri Evropskoj agenciji za rekonstrukciju, potvrdila je da je samo zbog harmonizacije sa Crnom Gorom i snižavanja carinskih stopa, u avgustu prošle godine, deficit porastao za 45 procenata. Odnosno, godišnji efekat rasta deficita je zbog harmonizacije odnosa sa Crnom Gorom milijardu i 600 miliona dolara veci, na godišnjem nivou, u odnosu na onaj koji je bio da nisu carinske stope menjane. Alarm treba da se ukljuci, nezavisno od politike, jer ovde se radi cisto o ekonomiji.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta