Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kupujmo domace, obnovimo Srbiju

Ministarstvo trgovine, turizma i usluga juce je zapocelo kampanju popularizacije domacih proizvoda pod nazivom „Kupujmo domace, obnovimo Srbiju”.
Ciljevi kampanje su: reafirmacija domace privrede, jacanje poverenja u domace proizvodace, razvijanje svesti potrošaca o kvalitetu domacih proizvoda, smanjenje odliva sredstava u inostranstvo i otvaranje novih radnih mesta, rekao je na konferenciji za novinare ministar trgovine Bojan Dimitrijevic.
Dimitrijevic je podsetio da je Srbija prošle godine imala spoljnotrgovinski deficit od oko pet milijardi dolara i ako se on ne smanji, može da uništi domacu privredu. Prema njegovim recima, deficit se može smanjivati i kampanjom ciji ce rezultati biti vidljivi tek kroz nekoliko godina.– Uvešcemo „marku domaceg kvaliteta” koja ce oznacavati domace proizvode koji po sastavu, dizajnu, ergonomiji i ekološkim kriterijumima zadovoljavaju svetske standarde, dodao je Dimitrijevic. On je rekao da ce ta marka biti znak prepoznavanja sigurnog kvaliteta, a izdavace je državno telo, koje ce za taj posao biti odredeno zakonom koji je u pripremi. Dimitrijevic je istakao da ce kampanja biti iskljucivo pozitivna, nece se zasnivati na primitivnom nacionalizmu, jer se ministarstvo na cijem je on celu zalaže za liberalnu trgovinu. Prema njegovim recima, jedan od ciljeva kampanje je i razbijanje stereotipa o lošoj domacoj i kvalitetnoj stranoj robi.– Ukoliko u narednih nekoliko godina uspemo da stvorimo domace `brendove` može se reci da smo postigli cilj, rekao je Dimitrijevic. Pomocnik ministra trgovine Srdan Sreckovic kazao je da se kampanjom ne žele ubedivati gradani da kupuju domace proizvode, vec da se kad su u dilemi izmedu dva slicna proizvoda po ceni i kvalitetu odluce za domaci. Zamenik ministra trgovine Vlajko Senic, naglasio je da ce se rezultati kampanje redovno pratiti i dodao da želi da se kampanji prikljuce sva ministarstva.

Bankari o osnivanju Nacionalne korporacije za zajmove

Osnivanje Nacionalne korporacije za osiguranje stanova, po mišljenju bankara, uticace na povecanje broja odobrenih stambenih kredita, ali velike pomake i erupciju stambenih kredita niko ne treba da ocekuje.
- Povoljno je što ce u fondu za osiguranje kredita biti deset miliona evra. Medutim, u odnosu na zahteve koje ima samo naša banka i tražnje za stanovima na domacem tržištu, to su mala sredstva - smatra Goran Milicevic, pomocnik predsednika Komercijalne banke.
U ovom momentu, prema njegovom mišljenju, nekoliko stotina miliona evra potrebno je da bi se zadovoljila celokupna tražnja za stanovima. Samo Komercijalna banka ima preko 1.500 zahteva. Prema nekoj prosecnoj vrednosti stana od 50.000 evra, potrebno je 75 miliona evra da bi se zadovoljila ova tražnja.
- I, što je još bitnije, radi se o dugorocnim plasmanima za koje su potrebni dugorocni izvori sredstava. Banke tim izvorima ne raspolažu, jer uglavnom imaju štednju po videnju, a ako su sredstva i orocena to je uglavnom na kratak rok. Cak i da banke raspolažu dugorocnim izvorima sredstava, 47 odsto štednje ide kao obavezna rezerva u NBS i ta sredstava su blokirana.
Trenutno, privreda radi sa vrlo malom akumulacijom, pre se može reci sa gubicima, i niko ne može da ocekuje da ce se ta akumulacija usmeriti na kreditiranje. S druge strane, stranih finansijskih sredstava gotovo da nema, a ako se i nadu izuzetno su skupi - naglašava Milicevic. Prema njegovom mišljenju, cak i kada bi se ispunili svi ovi elementi, gradani nemaju primanja kojima mogu da podmire planiranu mesecnu ratu od 350 evra za stan u Beogradu. Upravo slaba kreditna sposobnost gradana, kako istice Boško Kostic, predsednik izvršnog odbora Rajfajzen banke, ogranicava broj odobrenih kredita.
- Do sada smo odobrili 975 stambenih kredita u iznosu od 21,6 miliona evra. Imamo dovoljno dugorocnih sredstava koje možemo da plasiramo u stambene kredite i nadamo se da cemo do kraja godine odobriti 3.000 kredita. Banka je prvo ocekivala da se osnuje Korporacija, pa kako se sa tim kasnilo, krenuli smo samostalno da odobravamo ove kredite. Medutim, iako postoje procene da u ovom momentu ima oko 50.000 kreditno sposobnih gradana, vecina ipak nije u situaciji da se zadužuje - naglašava Kostic.
Delta banka, u ocekivanju novih zakona, vec je rezervisala deset miliona evra za stambene kredite i u pregovorima je sa više banaka i fondova radi obezbedenja dugorocnih izvora, pa i za ove namene.
- Kako se radi o dugorocnim kreditima, sredstva obezbedenja su jako bitna, pa ce se upravo zahvaljujuci Korporaciji obezbediti neophodna sigurnost vezana za vracanje kredita fizickim licima. Kako ce Korporacija preuzimati i do 85 odsto rizika od banke, mogu se ocekivati i povoljniji krediti od sadašnjih - kaže Draginja Đuric, generalni direktor Delta banke.

Ulaganje vredno 200 miliona dolara

Da je madarska naftna kompanija „Mol” koju godinu ranije Naftnu industriju Srbije skinula sa spiska korisnika podzemnog skladišta gasa, kao što je to ucinjeno uoci nove godine, Srbija bi o gradnji sopstvenog rezervoara razmišljala mnogo ozbiljnije. Ovako, oslanjajuci se na pomoc komšija, pitanje gradnje skladišta u Banatskom Dvoru ostalo je nerešeno duže od 15 godina.
Prema recima Nebojša Lemajica, pomocnika generalnog direktora NIS-a za gas, do kraja maja trebalo bi da krene prva faza radova na gradnji domaceg skladišta, sredstvima koje je naftna kompanija sama obezbedila. Pocetak radova predvida bušenje i nabavku potrebne opreme, a sve u cilju da NIS naredne godine, utiskivanjem gasa pocne da koristi kapacitete Banatskog Dvora.

Dosadašnja ulaganja
Nova fizibiliti studija opravdava ulaganja vredna više od 200 miliona dolara u kompletnu gradnju skladišta, potvrdujuci da je to najsigurniji nacin da Srbija tokom leta po mnogo nižoj ceni kupuje gas, skladišti ga i troši zimi. To je, kako je naglasio Lemajic, najbolji nacin da i privreda i domacinstva u trenutku pada pritiska u mreži imaju dovoljno gasa. Razlog više da Srbija ima ovakav rezervoar jeste i obezbedenje zaliha za slucaj prekida u isporuci gasa nastalih zbog havarije ili neredovnog placanja dobavljacu što je ranijih godina bio slucaj, a što je NIS skupo koštalo.
Zbog blizine velikih potrošaca i cinjenice da je na mestu gde se gradi skladište pre desetak godina otkriveno veliko nalazište od oko 830 miliona kubnih metara gasa, koje je u meduvremenu iscrpljeno, predvideno je da se rezervoar nade baš u Banatskom Dvoru.
U opremu za ovo skladište NIS je svojevremeno uložio oko 50 miliona dolara, a nova investicija mogla je da bude izbegnuta da se sacuvalo ono što je pocelo da se gradi krajem 80-ih. U godinama sankcija i izolacije, skladište je do te mere urušeno da je sada moralo da se krene od nule.
U planu je da u prvoj fazi NIS-Gas i „Naftagas” izgrade i opreme tri nove bušotine pored cetiri stare, dubine oko 1.255 metara, a u toku je i priprema tendera za nabavku jednog kompresora cija je vrednost oko 80 miliona dolara. Prva faza podrazumeva vracanje jastucnog gasa u ležište, a druga, rad skladišta kapaciteta 250 miliona kubnih metara gasa, cime bi se omogucilo ukupno lagerovanje oko 325 miliona kubnih metara ovog energenta.

Ko ce investirati
Gradnjom skladišta u Banatskom Dvoru eliminisali bi se problemi proizvodnje gasa sa domacih bušotina, jer bi redovna isporuka gasa iz izvoza istovremeno omogucila i kontinuiranu eksploataciju domacih ležišta, a to automatski znaci veci procenat iskorišcenja gasa. Kapacitet buduceg skladišta procenjuje se na oko 850 miliona kubnih metara od cega bi se približno cetvrtina godišnje potrošnje gasa skladištila. S obzirom na cinjenicu da je suma od 200 miliona dolara u ovom trenutku prevelika i za NIS i za državu, realno je ocekivati da ce u nekoj od narednih faza, ucešce u realizaciji uzeti i neki od najvecih snabdevaca gasa. Naime, ruski „Gazprom” je prilikom nedavne posete predstavnika naftne kompanije, potvrdio je Željko Popovic, v.d. generalnog direktora NIS-a.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta