Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Odbor za privatizaciju traži strogu kontrolu kupaca

Clanovi Odbora za privatizaciju založili su se za rigoroznu proveru koliko novi vlasnici ispunjavaju ugovorene obaveze i ocenili da se država u prethodnom periodu time bavila veoma površno. Branka Radovic- Jankovic izvršni direktor Agencije za privatizaciju je, medutim, navela da je do sada raskinuto samo 60 ugovora sa kupcima, kao i da je samo 80 firmi u postupku revizije, što dokazuje da je naša privatizacija uspešna. U drugim zemljama u tranziciji procenat neuspešnosti privatizacije bio je i do 30 odsto. Slavomir Vuletic novopostavljeni zamenik ministra za privredu kritikovao je raniju praksu da ista osoba ili firma kupuje po desetak preduzeca i najavio izmenu zakona u tom delu.
- Onaj ko kupi 11 firmi sigurno nema nameru da ih razvija jer ekstraprofit zaraduje privilegovanim položajem koji mu omogucava da podiže cene - precizirao je Vuletic.
Cula se i ocena da je privatizacija nacin da se opere novac zaraden iz nelegalnih poslova. Izvršni direktor Agencije za privatizaciju je izjavila da nakon svakog upozorenja, ova institucija kontaktira Upravu za sprecavanje pranja novca, ali i priznala da su njene ingerencije ogranicene.
Najavljeno je da ce se nakon zastoja od sedam meseci, malim akcionarima ponovo pružati šansa da svoje deonice ukrupne zajedno sa Akcijskim fondom, kroz trgovinu na berzi ili u vidu javne ponude. U Akcijskom fondu postoji neprodat kapital od oko 400 miliona evra, a u vlasništvu sitnih akcionara je oko 500 miliona evra.

Za Riplija
Maštovitost clanova odbora je neiscrpna, pa se culo i da je 20 avganistanskih državljana navodno kupovalo firme po Srbiji. Predstavnik resornog ministarstva Mira Prokopijevic je objasnila da je je rec o zabuni. Pošto neki kupci nisu na vreme dostavili uverenje o državljanstvu, oni su "knjiženi" fiktivno pod oznakom prve abecedne zemlje.

Jovo nanovo
Clanovi odbora juce su dobili i nezvanicni predlog izmena Zakona o privatizaciji. Novinarima nije deljen sa obrazloženjem da nije rec o konacnoj formi. Predložene izmene su ranije spominjane u javnosti ali je suština da model prodaje ostaje isti.

Šta nagoveštava tromesecni rast industrijske proizvodnje?

Ponekad hvaljena, a cešce kudena, što zavisi šta i kome saopštava, zvanicna statistika od pocetka ove godine ipak širi blagi optimizam. Mesecna saopštenja o kretanju industrijske proizvodnje narocito prijaju vladajucim politicarima, ali i široj javnosti. Dakle, industrijska proizvodnja u periodu januar-mart 2004. godine, u poredenju sa istim mesecima 2003. veca je za cak 11,7 procenata! Iole upucenima u trogodišnje tranzicione muke srpske privrede, navedeni podatak donosi optimizam. Ali, pasionirani citaci i analiticari statistickih izveštaja i tabela odmah su uzvratili bujicom pitanja.
Sva pocinju podsecanjem da, istini za volju, Republicki zavod za statistiku od pocetka ove godine primenjuje novu metodologiju pracenja industrijske proizvodnje. Ocekuje se i odgovor na pitanje kolika je proizvodnja bila u prva tri meseca prošle godine, sa kojom se uporeduje ovogodišnji tromesecni ucinak srpske industrije? I, što je najbitnije, svi bi da znaju da li ce se dvocifreni rast iz prvog tromesecja, koji se odavno ne pamti, održati na duži rok, i koliko je za to zaslužna sadašnja vlast?

Nije slucajno
Po nedavnim izjavama nekih clanova koalicione vlade, zaduženih za ekonomska pitanja, tromesecni statisticki porast industrijske proizvodnje od 11,7 odsto nije „slucajni incident”.
– Možda je ekonomski deo u timu nove vlade privrednicima ulio neophodnu sigurnost – spekulisao je nedavno pred novinarima, naravno u šaljivom tonu, ministar finansija Mladan Dinkic. – Ali, sudeci po dvocifrenom tromesecnom rastu industrijske proizvodnje, kao i ocekivanom povecanju poljoprivredne proizvodnje, necu biti zadovoljan ako ovogodišnja stopa rasta bruto društvenog proizvoda bude manja od šest procenata.
Dinkic je svoj optimizam obrazložio postignutim sporazumom sa Svetskom bankom i MMF-om, najavljenim vladinim merama koje ce podsticati pozitivne trendove s pocetka ove godine, ali i ocekivanim novim stranim investicijama. Napomenuo je da je ove godine planiran rast BDP od 4,3, a MMF ga je revidirao na 4,5 procenata. Ministar finansija je podsetio da je BDP u Srbiji u 2001. povecan za pet odsto, u 2002. za cetiri, a prema najoptimistickijim procenama u 2003. najviše dva odsto.
– Stabilni makroekonomski uslovi, ekonomska politika vlade koja podstice prestrukturisanje preduzeca i izvozna tražnja, uzrok su visokog tromesecnog rast proizvodnje – videnje je vicepremijera Miroljuba Labusa.
„Nema sumnje da je došlo do visokog rasta industrijske proizvodnje u prvom tromesecju, ali ostaje pitanje njegove održivosti, jer je taj rast rezultat obavljene privatizacije”, kazao je Stojan Stamenkovic na predstavljanju najnovijeg broja „Makroekonomskih analiza i trendova” Ekonomskog instituta. Po njegovom mišljenju, ono je „rezultat akcija bivše vlade” a od sadašnje se ocekuje da taj rast održi. Ostaje dilema, dodao je Stamenkovic, da li ce sada doci do rasta investicija, odnosno da li ce novi vlasnici firmi u Srbiji i investirati onoliko koliko su se obavezali kupoprodajnim ugovorom.
I saradnici Ekonomskog instituta ocekuju da ce zbog povecanja industrijske proizvodnje doci i do rasta bruto društvenog proizvoda od minimum pet odsto na kraju ove godine, što je više od dogovorenog nivoa sa MMF-om.

Boljitak je relativan
Dr Vladana Hamovic, direktor Centra za makroekonomska istraživanja IZIT-a, ukazuje da statistika kretanje industrijske proizvodnje od ove godine prati po novoj nomenklaturi, novom ponderacionom sistemu i uz povecan broj ekonomskih subjekata na kojima se ona meri. Registrovano tromesecno povecanje od 11,7 odsto moralo bi da ima veci uticaj i na eventualno povecanje izvoza i prometa u trgovini na malo, ili na vece zalihe gotove robe kod proizvodaca u posmatranom periodu.
– Ali za to nema podataka, pa sam bliža mišljenju da se nisu stekli svi relevantni uslovi da bi se prikazani rast mogao protumaciti kao stvarni odraz promena uslova poslovanja – kaže Hamovic.
Predstavnici Republickog zavoda za statistiku tvrde da je trend rasta ukupne industrijske proizvodnje i preradivacke industrije iz decembra 2003. godine nastavljen u prvom tromesecju 2004.
– Ovaj trend predstavlja realno kretanje i nije rezultat promene pondera u obracunu indeksa industrijske proizvodnje u ovoj godini, kaže Ema Jovanovic, pomocnik direktora za ekonomsku statistiku u Republickom zavodu. – Treba imati u vidu da su u decembru korišceni stari ponderi. Promena pondera radi se standardno svakih pet godina i njen uticaj na indeks je veoma mali, manji je od jednog procenta. Zatim, prikupljeni mesecni podaci pokazuju i da je došlo do povecanja proizvodnje u kolicinama u odnosu na 2003. godinu.
Kada se analizira visoki rast proizvodnje u prvom tromesecju 2004. od 11,7 odsto, treba imati u vidu i da je industrijska proizvodnja u 2003. imala najveci pad od 4,8 odsto baš u prva tri meseca, u poredenju sa istim periodom 2002. U celoj 2003. industrija je proizvela za tri odsto manje nego u prethodnoj godini. Zbog toga ce svaki ovogodišnji boljitak u industriji biti „relativan”, jer se uporeduje sa prošlogodišnjim troprocentnim minusom.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta