Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Prva petoletka” zapocela trasformaciju

Osnovana kao jedinstveno preduzece vazduhoplovne industrije pre 55 godina, „Prva petoletka” iz Trstenika ovih dana uveliko sprovodi transformaciju maticnog preduzeca u cist holding, uz osamostaljivanje njegovih delova. Vec je formirano 20 akcionarskih društava koja ce imati potpunu samostalnost u tehnološkom, finansijskom, tržišnom i kadrovskom pogledu. U toku je sredivanje internih odnosa u ovoj kompaniji sa ukupno 7.400 zaposlenih i verifikacija vlasništva imovine svih društava kod nadležnih organa.
Ovaj proces pracen je intenzivim naporima za ostvarivanje biznis plana, koji je znatno ambiciozniji od prošlogodišnjeg, kako bi, sa boljim rezultatima, svako društvo ušlo u proces tenderske ili aukcijske privatizacije. Iako u biznisu nema emocija, medu zaposlenima ove kompanije, koja je samo koji mesec ranije skromno obeležila jubilej – 55 godina postojanja, oseca se emocionalni naboj zbog neumitne cinjenice da se „cepa” gigant koji je decenijama bio simbol industrijskog razvoja naše zemlje. Podigli su, kažu, ceo Trstenik, izgradili fabrike u Brusu, Aleksandrovcu, Novom Pazaru, Bijelom Polju...Posle više od cetiri decenije uspešnog rada i nastupa na domacem i inostranom tržištu (sa izvozom u 30 zemalja), „Prva petoletka”, sa oko 12.000 zaposlenih, devedesetih godina prošlog veka, u vreme raspada SFRJ i potonje medunarodne izolacije i politicke krize, pocinje ekonomski da posrce. Padaju i kasne zarade, 3.000 prekobrojnih odlazi iz fabrike u okviru socijalnog programa Vlade Srbije, menjaju se rukovodeci ljudi.
Sadašnje rukovodstvo holdinga, na celu sa generalnim direktorom Lazarom Vasiljevicem, hrabro je ušlo u proces transformacije i istovremeno nametnulo znatno ambiciozniji biznis plan u odnosu na prošlogodišnji, koji se, uz neznatan podbacaj, i ostvaruje. Ukupna realizacija u prvom kvartalu je veca 13 odsto u odnosu na isti period lane. Istina, rec je o proseku svih društava, od kojih neka, poput „Armatura”, „Zaptivki” i „Servoupravljaca”, imaju visoke prebacaje i zadovoljavajuce finansijske efekte.
– Naši napori da pred privatizaciju opstanemo i popravimo finansijsku sliku stanja preduzeca, na žalost, ne može da prati i rast zarada, koje su ispod republickog proseka. One se razlikuju po društvima i krecu se od sedam do osamnaest hiljada u bruto iznosu, cime, naravno, ne možemo biti zadovoljni. Sebi smo postavili zadatak da opstanemo do privatizacije, kako da dodemo do boljih finansijskih efekata i povoljnije slike da bi svako društvo dobilo adekvatnog kupca. Tri su kljucna fgaktora opstanka svakog društva „Petoletke”: marketing, kvalitet i razvoj i efikasno upravljanje svim resursima, na svim nivoima, koje se valjda podrazumeva. Svi zaposleni moraju da budu svesni da se nalazimo u teškoj, veoma složenoj situaciji, tako da se sve aktivnosti u procesu restukturisanja i privatizacije, koja je prakticno pocela, moraju odvijati u realnim okvirima, lišene svakog avanturizma i neizvesnosti – istice Vasiljevic.
Privatizacija se obavlja po posebnom programu vlade. Za konsalting u tom procesu je odredena kuca „Faktis”. Decentralizacija jedinstvenog preduzeca je deo tog programa. Agencija za privatizaciju i „Faktis” vec su se opredelili za koncept rešavanja imovinskih odnosa izmedu holdinga i akcionarskih društava, a skupština holdinga nedavno je usvojila taj koncept.
– Kako se koje društvo bude privatizovalo, tako ce se holding odricati svog dela kapitala, koji, inace, sada iznosi od 51 do 100 odsto u pojedinim društvima. To znaci da nece biti zajednicke kase – objašnjava Vasiljevic.
„Petoletka”, nije nepoznato, ima i fabriku „Namenska” sa 850 zaposlenih, koja deli tešku sudbinu vojne industrije.
– Ministarstvo odbrane i vlada nisu do sada uvrstili tu našu fabriku na listu preduzeca koja su proglašena kao strategijski znacajna za odbranu. To je civilno preduzece sa 30 procenata državnog kapitala kojim raspolaže Ministarstvo odbrane. To znaci da i ovo društvo ocekuje privatizacija, s tim što ce buduci vlasnik morati, shodno vlasnickom udelu naše države, da obezbedi odgovarajuce kapacitete za vojnu industriju – napominje Vasiljevic.
O nacinu privatizacije (tendrski ili aukcijski) nije odluceno. On ne mora biti isti za sva društva, ali je nužno, kažu u „Petoletki”, da zaposleni shvate da alternative privatizaciji nema. Ona mora biti i studiozno i brzo sprovedena.

Dimitrij Tarasov iz "Lukoila"

Potpredsednik ruskog "Lukoila" Dimitrij Nikolajevic Tarasov nije želeo da komentariše spekulacije koje su se pojavile u srpskoj štampi da su "Beopetrol" kupili zahvaljujuci proviziji koju su dali nekim bivšim ministrima u Srbiji.
On je pojasnio da nisu culi za izjavu ministra za kapitalne investicije Velimira Ilica da, navodno, ima dokaze da su se pojedini ministri prethodne vlade Srbije dobro ovajdili od privatizacije "Beopetrola". Tarasov je precizirao da, inace, na neistine "Lukoil"ne odgovara demantima vec sudskim tužbama.
On je prilikom susreta s novinarima srpskih i bugarskih redakcija u Moskvi rekao da ih politika ne zanima i demantovao da su njihovi predstavnici nedavno razgovorali sa predstavnicima SRS-a i DSS-a.
Tarasov je rekao da njihovi predstavnici ovih dana vode razgovore u Ministarstvu za privredu u Beogradu o preciziranju detalja vezanih za investiranje u "Beopetrol". On je kao razlog što "Lukoil" ni nakon godinu dana od kupovine nije renovirao oko 160 pumpi "Beopetrola" naveo tehnicke probleme ali i precizirao da ce ugovorenih 70 miliona dolara za investicije biti uloženo do kraja septembra.
Tarasov je odbacio mogucnost da kupe neku od srpskih rafinerija. "Lukoil", jedna od najvecih ruskih naftnih kompanija sa godišnjim obrtom od 20 milijardi dolara, kupila je na tenderu u septembru prošle godine "Beopetrol" za 117 miliona dolara. Konkurenti su im bili madarska kompanija "Mol" i grcki "Helenik petroleum".

Mladan Dinkic blokirao sve racune "Mobtela"

Svi dinarski i devizni racuni kompanije "Mobtel" blokirani su juce u 13.30 sati, rekao je ministar finansija Srbije Mladan Dinkic.
Dinkic je, na konferenciji za novinare, objasnio da su racuni "Mobtela" blokirani na osnovu rešenja Poreske uprave Srbije o naplati poreza na ekstra profit od "Astra banke" i da kompanija nece moci da ostvaruje nikakav promet do naplate punog iznosa poreza.
On je kazao da taj novac nece biti prebacen u budžet, vec da ce vlada sacekati odluku na prigovor koji je Ministarstvo finansija podnelo Trgovinskom sudu, iako to rešenje ne odlaže naplatu poreza. Ministar finansija Srbije optužio je Trgovinski sud i njegovog predsednika Gorana Kljajevica da odlažu veštacenje o utvrdivanju poreza za "Astra banku" i da time štite "Mobtel".
Sava Andelkovic, advokat BK grupe, rekao nam je juce da je "ovakva odluka cisto nasilje u liku Mladana Dinkica, visokog cinovnika vlade Srbije, koji bi trebalo da poštuje zakon a to ne cini".
- Savetovacu menadžment "Mobtela" da podnese tužbu protiv Poreske uprave i države Srbije zbog blokade racuna. Podnecemo i krivicnu prijavu protiv Dinkica kao naredbodavca i tražicemo nadoknadu štete za vreme dok je racun blokiran. Podnecemo i krivicne prijave protiv svih izvršilaca koji su ucestvovali u donošenju ovog rešenja.
Takva odluka nije doneta zakonskim putem, vec da bi diskreditovali jednog predsednickog kandidata - kazao je Andelkovic i dodao da "je ocigledno da se na silu "Mobtel" dovodi u situaciju da se otvori stecajni postupak i neko jeftino kupi tu kompaniju".
On je naglasio da je rec o teškoj zloupotrebi položaja, ne samo Dinkica, vec i Poreske uprave. Takva odluka nije zakonita, jer "Mobtel" nije glavni dužnik, vec je to Astra banka, pojasnio je on. Po njegovim recima, Zakon o ekstraprofitu predvida da se, dok se ne okonca postupak protiv Astra banke, ne može pokrenuti postupak protiv jemca, odnosno drugog dužnika, u ovom slucaju "Mobtela".

Naftna industrija uzela kredit od 50 miliona evra

Željko Popovic, v. d. generalnog direktora Naftne industrije Srbije i Markus Ferstl, direktor Hipo Alpe Adrija banke u Beogradu, potpisali su juce, u prisustvu Radomira Naumova, ministra rudarstva i energetike, ugovor o kreditu vrednom 50 miliona evra. Sredstva iz kredita ce biti iskorišcena za obnovu benzinskih stanica i rafinerija.
- Ulaganje u prometni deo NIS-a, Jugopetrol i Naftagas-promet neophodno je zbog toga što se zaoštrava konkurencija na našem tržištu. Kredit ce uticati ne samo na razvoj NIS-a vec i cele privrede. Dobijanje kredita predstavlja i izlazak NIS-a na zapadno tržište kapitala što ce nam biti od posebnog znacaja za dalje investicije -rekao je Željko Popovic, v. d. direktor NIS-a.
Kreditom ce biti izgradeno deset novih pumpi pored magistralnih puteva u Srbiji, i obnovljeno još 17 pumpi. Od odobrenih sredstava 30 miliona bice uloženo u pumpe, a ostatak u rafinerije. U naredne tri godine bice uloženo 300 miliona evra u obnovu rafinerija.
Kredit je odobren na deset godina otplate sa grejs periodom od dve godine, a ukupni troškovi su oko šest odsto na godišnjem nivou. Prema recima Popovica, ulaganje u pumpe za dve godine pocece da vraca sredstva tako da ce iz toga biti otplacivan kredit.

Gubici zbog marže
NIS je u prva tri meseca ove godine imao gubitke zbog smanjenja velikoprodaje za oko 80 odsto. Posledica toga je što su privatnici preuzeli tržište NIS-a. Zbog toga smo morali u aprilu da reagujemo u smanjimo maržu privatnicima. Mi smo neravnopravnom položaju na tržištu, a ne privatnici jer jedini odgovaramo za energetski bilans zemlje i moramo da uvozimo naftu kada je skupa - objasnio je Popovic.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta