Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kupovina „Beopetrola” bila legalna

Dimitrij Tarasov, potpredsednik ruske naftne kompanije „Lukoil”, odbicio je sve tvrdnje da je menadžment ove kuce potkupljivanjem pojedinih clanova bivše vlasti postao vlasnik „Beopetrola”. To znaci, naglasio je Tarasov u susretu sa novinarima iz Srbije, da u postupku prodaje ove kompanije nije bilo nikakvih zloupotreba, jer se „Lukoil” vodi iskljucivo ekonomksim interesima i ne vezuje se ni za jednu politicku stranku.
Bez obzira na to što za proteklih godinu dana, koliko je „Lukoil” vlasnik „Beopetrola”, nije modernizovana nijedna pumpa, „Lukoil”, naglasio je Tarasov, nema nameru da odustane od planiranih ivnesticija, kako bi svoje pumpe prilagodio evropskim standardima. Buduci da je pri kraju izrada tehnicke dokumentacije o ovim investicijama prema kojima je predvideno da u toku prve godine u „Beopetrol” bude uloženo oko 70 miliona evra, rekonstrukcija pumpi bi mogla da pocne vec za koji dan.
Kao osnovni razlog zbog kojeg se sa poslom kasni Tarasov je naveo da je stanje u „Beopetrolu” bilo mnogo lošije nego što se to moglo videti iz tehnicke dokumentacije, dodajuci i da vlast u Srbiji nije ispunila data obecanja, izbegavajuci da kaže šta to konkretno znaci. Zbog svega toga, „Lukoil” je imao i dodatne troškove od oko pet miliona dolara, a zbog postojece uredbe o uvozu sirove nafte u zemlju novi vlasnik „Beopetrola” ima gubitke.Situacija se može popraviti tek pošto „padne” uredba i derivati budu stizali iz okruženja, rekao je Tarasov.
Pre prodaje „Beopetrol” je bio druga po velicini nafnta kompanija u Srbiji, koja je godišnje prodavala oko 400 hiljada tona nafte. U vlasništvu je imala više od 200 benzinskih stanica i nekoliko skladišta.
Tarasov je naglasio da „Lukoil” ne razmišlja o kupovini srpskih rafinerija s obzirom na to da mu je rafinerija u Burgasu vrlo blizu Srbije i da ce odmah posle ukidanja uredbe derivati stizati upravo iz tog grada u Bugarskoj.
Ruska naftna komapnija je prilikom prošlogodišnje kupovine „Beopetrola” za 79,5 odsto kapitala platila 117 miliona evra. Ugovorom o prodaji predvideno je da se u narednih pet godina u „Beopetrol” uloži 85 miliona evra i još pet u socijalni program. „Lukoil” je, kako se culo, i tokom obilaska naftnih polja u Kogalimu, u zapadnom Sibiru, po proizvodnji nafte šesta kompanija u svetu, a najveca u Rusiji, koja pokriva 20 odsto proizvodnje i 18 odsto prerade nafte. Godišnji obrt kapitala je 15 milijardi dolara, a proizvodnja oko 45 miliona tona naftinih derivata.

Stecaj kao pretnja

Nakon prekjucerašnje blokade svih dinarskih i deviznih racuna „Mobtela”, sindikat te kompanije uputio je juce pismo premijeru Srbije Vojislavu Koštunici u kojem ga pita „kako to ministar finansija u njegovoj vladi (Mladan Dinkic) blokira racune i pored cinjenice da postoji privremena mera kojom se zabranjuje rešenje Poreske uprave o blokadi”.
Reprezentativna sindikalna organizacija, sa 879 clanova od 1.000 zaposlenih, pita Koštunicu i „zašto cuti pred grubim ignorisanjem sudskih odluka, iako kao vrstan pravnik zna da nema naplate poreza ni jemcu ni akcionaru sve dok se za poreskog dužnika pravosnažnom presudom ne utvrdi poreska obaveza, iznos i mogucnost da je dužnik sam izmiri”.
„Dakle, bahato, osvetnicko i nezakonito ponašanje gospodina Dinkica smo i ocekivali. No, verovali smo da dok ste vi na celu vlade, ovakve i slicne stvari nece biti moguce”, navedeno je izmedu ostalog u pismu.
Racuni „Mobtela” blokirani su zbog neplacenog poreza na ekstraprofit u iznosu od 37 miliona evra, jer je istekao rok za uplatu tog poreza, objasnio je na konferenciji za novinare ministar Dinkic.
On je rekao da taj novac nece biti prebacen u budžet, vec da ce vlada sacekati odluku na prigovor, koji je Ministrstvo finansija podnelo Trgovinskom sudu, iako to rešenje ne odlaže naplatu poreza.
Ministar finansija optužio je Trgovinski sud i njegovog predsednika Gorana Kljajevica da odlažu veštacenje o utvrdivanju poreza za „Astra banku” i da time štiti „Mobtel”.
Advokat BK grupe Sava Andelkovic juce je rekao za naš list da ce menadžment „Mobtela” iduce nedelje podneti specijalnu tužbu za deblokadu racuna. Usledice i tužba protiv države Srbije, odnosno Poreske uprave za naknadu štete „Mobtelu” i akcionarima, ali i krivicna prijava protiv ministra finansija zbog, kako kaže, zloupotrebe položaja.
„Blokiranjem racuna ’Mobtela’ neko pokušava da tu kompaniju dovede do stecaja”, rekao je Andelkovic, dodavšida su po nalogu ministra finansija nezakonito blokirani racuni jer prema Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji porez ne može biti naplacen od te kompanije sve dok se ne okonca veštacenje u postupku utvrdivanja poreza na ekstraprofit od „Astra banke”.
„Još se ne zna ni koliki je iznos poreza, niti da li on može da se naplati iz stecajne mase „Astra banke”, napomenuo je Andelkovic koji smatra da je blokada racuna „Mobtela” bila nepotrebna, jer je porez mogao da se naplati u ratama.
„Ocigledno je da se na silu „Mobtel” dovodi u situaciju da se otvori stecajni postupak i neko jeftino kupi tu kompaniju, kako je to uradeno i sa ’Sartidom’. Zato sumnjam da blokada ’Mobtela’, koji vredi više od milijardu dolara, ima drugacijupozadinu, istakao je advokat te kompanije.
„Mobtel” ce, po njegovim recima, platiti porez ukoliko sud pravnosnažnom presudom to naredi. Vrhovni sud je, kako dodaje, skinuo prvobitno rešenje i vratio na ponovno odlucivanje, sa nalogom da nezavisna revizorska kuca obavi reviziju poslovanja „Astra banke” i tako utvrdi koliko je ostvarila dobiti na osnovu primarne emisije.
Po predlogu Poreske uprave, za revizora–veštaka odreden je Gradski fond. Za taj posao, kako kaže Andelkovic, treba vremena, jer treba da se analizira desetogodišnje poslovanje. S tim predlogom složili su se i „Mobtel” i banka koja je obveznik po osnovu ekstraprofita.
„Postavlja se pitanje može li ministar finansija da ne poštuje odluku Vrhovnog suda i kompromituje zemlju zbog investitora. Rec je o nasilju izvršne vlasti nad pravosudem, koje se otelo, ne poštujuci zakone. Ukoliko sve tužbe ne budu ispoštovane, obraticemo se Sudu za ljudska prava u Strazburgu”, zakljucuje pravni zastupnik kompanije.

Privremena mera
Privremena mera Trgovinskog suda u Beogradu je na snazi, jer je uložen prigovor o kojem ne odlucuje taj sud, vec njegovo posebno vece. Ukoliko se taj prigovor odbije, poreska uprava ima pravo da podnese žalbu Višem trgovinskom sudu, kaže advokat Andelkovic. U Višem trgovinskom sudu smo juce dobili nezvanican odgovor da do njih žalba Uprave nije još stigla.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta