Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Austrijanci bi da kupe Jubanku

Austrijska banka "BA-CA" naredne nedelje ce, kako objavljuje becki ekonomski dnevnik "Vircaftsblat", javno ispoljiti svoju zainteresovanost za kupovinu srpske Jubanke.Šef sektora za istocnu Evropu "BA-CA" Regina Prehofer rekla je da banka želi dalje proširenje mreže u istocnoj Evropi i da ce razmotriti ponudu oko srpske Jubanke. - Preuzeli smo dokumentaciju o prodaji ove banke i predacemo 19. juna takozvano "pismo o zainteresovanosti" - najavila je Prehofer.
Prodaja Jubanke koja je 88 odsto vlasništvo države treba da se okonca do kraja godine, piše "Vircaftsblat", dodajuci da su pored "BA-CA" interesovanje pokazale italijanska banka "Intesa" i grcka "Bank of Pireus".
Cenu Jubanke becki "Vircaftsblat" procenjuje na dvocifrenu milionsku svotu. Jubanka je za "BA-CA" posebno interesantna zbog svoje mreže filijala, jer je ova banka u svim delovima zemlje prisutna sa 88 filijala i sa 1.200 zaposlenih brine se o preko 250.000 mušterija, a prema bilansu poslovanja koji iznosi 217 miliona evra, ovo je peta banka u Srbiji.

Država ce prodati „Mobtel”

Republicki ministar za kapitalne investicije Velimir Ilic izjavio je da Evropska unija zahteva da vlada Srbije ne bude vlasnik u dva operativna sistema mobilne telefonije i da ce država „morati da otudi jedan”. „Možemo da budemo samo u jednom sistemu i moramo uvesti treceg operatera da ne bude monopola i to je uslov Evropske unije”, rekao je on. „Država može da bude samo u jednom operativnom sistemu i mi to moramo da poštujemo”. „Država mora da proda `Mobtel`, jer ne može da drži monopol, da bude u dva sistema, to je upozorenje Evropske unije i to moramo da poštujemo da ne bismo imali probleme”, upozorio je ministar. Ilic je ocenio da je Vlada spremna za to, da ce njena komisija koja se bavi tim pitanjem to brzo realizovati „i da se, naravno, ude u proces privatizacije jednog operativnog sistema”.
Prema njegovim recima, u proteklih nekoliko meseci uloženo je oko 30 miliona evra u razvoj fiksne i mobilne telefonije. U toku su veliki projekti - investirano je u nove prikljucke, posebno u brdsko-planinskom podrucju, u toku je postavljanje sistema „Golija” i „Kopaonik”, „Grocka” je završena kompletno, radi se u Cacku, Užicu i Beogradu, izjavio je Ilic.
Da bi celokupan tekomunikacioni sistem Srbije bio doveden na potreban nivo potrebno je oko 320 miliona evra, rekao je ministar i objasnio da dinamika izvodenja radova zavisi iskljucivo od kapaciteta PTT i pratecih službi. „Naš kapacitet izvodenja veceg obima radova sa domacim firmama u ovom trenutku nije moguc, jer smo ispunili maksimum i ne možemo imati dodatne investicije zbog tehnicke neizvodljivosti”.
Ilic je rekao da je instalirana oprema u fiksnoj telefoniji za servis elektronske pošte kapaciteta 50.000 korisnika, da su puštene u rad 32 bazne stanice i šest repetitora mobilne telefonije i da je u Nišu u rad pušten upravljacko-komunikacioni centar kapaciteta 500.000 pretplatnika.
On je podsetio da je u proteklih 100 dana donet niz zakona, da je u proceduri zakon za PTT, da je potpuno spreman Zakon o telekomunikacijama i formiranje agencije za telekomunikacije - što od nas traži EU, zatim zakoni o saobracaju, o aviosaobracaju, o gradnji i izmene i dopune zakona o legalizaciji objekata.

Evro do kraja godine izmedu 75 i 80 dinara

Guverner NBS Radovan Jelašic izjavio je da aranžman koji je Medunarodni monetarni fond potpisao sa Srbijom i Crnom Gorom o povlacenju dve tranše od ukupno 145 miliona dolara, podrazumeva i ispunjavanje odredenih uslova sa naše strane, posebno u fiskalnoj i monetarnoj sferi. Kao jedan od važnih uslova je ogranicavanje plata i socijalnih davanja, kontrola poslovanja banaka kako bi se obezbedilo "zdravo" kreditiranje, rekao je Jelašic.
Upitan o kretanja kursa do kraja godine, guverner je odgovorio da je nacin na koji je "peglan" budžetski deficit u pregovorima sa MMF, odnosno pokrivanje dve trecine tog deficita povecanjem prihoda, imalo za posledicu odredene inflatorne implikacije.
- Kurs je povecan, jer želimo da se pridržavamo onoga što smo unapred rekli, a to je da se u odredivanju kursa, s jedne strane, prati stopa inflacije, a s druge strane rast dolara - kazao je Jelašic i izrazio nadu da ce, posle dodatnog povecanja cene struje planirane za kraj juna, nastupiti mirniji meseci i da ce se kurs, do kraja godine, naci izmedu 75 i 80 dinara, za evro.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta