Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Trgovinski sud u Zrenjaninu još ne razmatra slucaj "Jugoremedije"

Trgovinski sud u Zrenjaninu još nije zakazao rocište povodom slucaja "Jugoremedije", iako je Akcijski fond još krajem maja podneo zahtev ovom sudu za raskid ugovora o prodaji kapitala ovog zrenjaninskog preduzeca makedonskoj firmi "Jaka 80". Aleksandar Radovanovic, direktor "Jugoremedije", kome štrajkaci mesec dana nisu dozvolili ulazak u fabriku, ocekuje da se danas, na osnovu rešenja inspekcije rada i opštinskog suda u Zrenjaninu, uz asistenciju MUP-a, vrati u fabriku.
Radovanovic tvrdi da u fabrici vlada pravi haos, da je stala proizvodnja i isporuka lekova kupcima, kao i da štrajkaci maltretiraju zaposlene koji žele da rade.
- Tacnu štetu, nastalu zbog prekida proizvodnje, imacemo kada udemo u preduzece i sacinimo popis sirovina i lekova. "Jaka" je vec angažovala dve revizorske kuce koje ce proceniti kolika je finansijska šteta od kada traje štrajk u fabrici - kaže Radovanovic.
Na pitanje da li ga je kontaktirao Trgovinski sud u Zrenjaninu, on napominje da ovaj sud i nije mogao da zakaže rocište zato što je zahtev Akcijskog fonda pravno neosnovan. Sve je pocelo 21. maja, kada je Ministarstvo privrede naložilo Akcijskom fondu da raskine ugovor o prodaji 41,93 odsto kapitala "Jugoremedije" makedonskoj firmi i da poništi dokapitalizaciju na osnovu koje je ova firma postala vlasnik dodatnih 20 odsto kapitala.
Stevan Budišin, predsednik Štrajkackog odbora "Jugoremedije", tvrdi da njihove radikalne poteze podržava oko 250, od ukupno oko 360 zaposlenih, dok Radovanovic upozorava da je rec o šacici pedesetak ljudi. - S direktorima pogona organizovali smo proizvodnju lekova odmah posle 21. maja, ali je to trajalo samo dva-tri dana zato što je direktor naredio svojim "caušima" da idu na bolovanje - tvrdi Budišin i dodaje da su o tome obavestili i Ministarstvo privrede, koje ništa nije preduzelo.

Traže bar 25 miliona evra
Radovanovic kaže da Budišin govori neistine, kao i da bi blokadu racuna on skinuo za dva dana. On dodaje da su spremni na raskid ugovora pod uslovom da im država vrati izmedu 25 i 40 miliona evra na ime cene za kapital, investicije i obracunatu kamatu od septembra 2002. godine.

Optužba
Budišin je optužio predstavnike "Jake" za nesavesno poslovanje, pa je, zbog duga od 920 miliona dinara, racun fabrike blokiran od 31. maja. On tvrdi da su radnici, ujedno i akcionari, spremni da se odreknu plata samo da dožive da suvlasniku "vide leda".

Država kao vecinski vlasnik "Jumka" ne nalazi rešenja za oporavak

Pamucni kombinat "Jumko" a.d. iz Vranja, sa oko 7.500 zaposlenih, vec tri godine nema posla, a od kraja 2002. godine i zvanicno ne radi. Kada su dugovanja prema državi dostigla milijardu i sto miliona dinara, a ona nije mogla da nade nacina da ih naplati, problem je rešen tako što je, na ime duga, dobila 55 odsto akcija. Procenat udela države u kapitalu "Jumka" ce se, zbog preostalih dugovanja, verovatno povecati za još 10-20 odsto.
Da bi se "Jumko" pokrenuo, pocetkom 2003. godine podeljen je na dva dela: "Jumko" i "Pamucni kombinat". Pokazalo se da to nije bila najbolja ideja, pre svega zbog nemogucnosti izrade deobnog bilansa, pa je firma krajem 2003., po rešenju Trgovinskog suda u Leskovcu, vracena u prethodni status. U razgovorima s vladom tada je dogovoreno da se napravi plan finansijsko-poslovne konsolidacije i da se u okviru njega predvidi socijalni program koji bi država finansirala.
To je trebalo da bude priprema za privatizaciju. - Od predvidenih 750 miliona za socijalni program, "Jumku" je uplaceno samo 210 miliona dinara. Dok se otpremnine ne isplate obaveze prema radnicima koji su tehnološki višak, minimalac, porez i doprinosi i dalje teku - kaže Goran Trajkovic, novoizabrani v.d. direktor "Jumka". Plate su, do januara, dobijali samo oni za koje je bilo posla, a to su uglavnom administrativni radnici.
Na sednici Skupštine akcionara, koja je od pocetka godine odlagana više puta zbog zahteva UGS "Nezavisnost" i SSS da Vlada potvrdi ranije ponudeni spisak clanova UO, krajem maja je doneta odluka o pokretanju inicijative za privatizaciju koja je poslata Agenciji za privatizaciju.
U "Jumku" sada radi samo sedam zavisnih preduzeca u kojima je zaposleno manje od 1.000 ljudi: "Bi voda", "PVC stolarija", "Konfekcija Bujanovac", "Konfekcija sloboda" u Vranju, "Konfekcija Belo Polje" u Surdulici, "Juflin" u Vranjskoj Banji i "Trgovina Beograd".

Otpremnine
Od oko 7.500 radnika, bez posla je do sada ostalo 4.300 radnika. Vlada Srbije se obavezala da iz budžeta izdvoji 750 miliona dinara za isplatu otpremnina, što znaci da bi svaki radnik u proseku dobio 170.000 dinara.

Nova fabrika "Henkel-Merima"

"Henkel-Merima", domaci proizvodac sredstava za higijenu, godinu i po dana posle privatizacije, otvara novu fabriku koja ce proizvoditi gradevinske lepkove. U ovaj projekat uloženo je oko 1.300. 000 evra, a samo vrednost opreme iznosi 800.000 evra.
U toku ove godine novootvorena fabrika trebalo bi da proizvede 6.500 tona lepka. Upošljavace samo 30 radnika, koje ce obucavati strucnjaci "Henkela" za centralnu i istocnu Evropu.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta