Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Sartid" je dobro prodat

Srbiji su potrebne privatizacije kao što je ucinjeno sa smederevskim "Sartidom". To preduzece je bilo pred otpisom u staro gvožde, poslovalo je s gubicima, nije placalo racune za struju vodu i ostalo, a posle prodaje za 23 miliona evra, što mnogi zameraju, postalo je znacajni izvoznik - rekao je Stojan Stamenkovic iz Ekonomskog instituta na jucerašnjoj konferenciji za štampu, povodom izlaska iz štampe novog broja "Konjunkturnog barometra".
Za tri meseca ove godine na izvozu celika iz ove kompanije ostvaren je devizni priliv od preko 30 miliona dolara. Firma je pocela sama da namiruje tekuce troškove i skinuta je sa subvencija koje su išle iz budžeta. Smederevski koncern ove godine bi mogao da ostvari izvoz vredan 250 miliona dolara, a do 2010. godine cak oko milijardu dolara - dodao je Stamenkovic i objasnio da ce politicka zloupotreba procesa privatizacije, tokom predsednicke kampanje, loše uticati na rast industrijske proizvodnje.
- Clanovi Saveta za borbu protiv korupcije imaju dobre plate i moraju to da opravdaju pronalaženjem afera. Nisam protiv ispitivanja korupcije, ali kod nje uvek postoje dve strane i time treba da se bave nadležni organi bez velike prašine. Ovo što se sada dogada s privatizacijom loša je opomena investitorima i dovešce ih u dilemu da li treba da ostanu na ovom tržištu i izmiruju svoje obaveze.
Ove godine je, naime, zabeležen priliv od 230 miliona dolara i to je, najverovatnije, došlo kao ispunjenje njihovih obaveza za ovu godinu, ali bi kampanja protiv privatizacije mogla da utice na njih da odugovlace s realizacijom ugovora - istakao je Stamenkovic i dodao da je država napravila dobru investiciju kada je, prakticno, preuzela obavezu da vrati dug konzorcijumu stranih banaka od 100 miliona dolara i da povodom toga ne bi trebalo dizati nikakvu aferu.
On je naglasio i da ce poništenje tendera za prodaju subotickog "Severa" zbog niske cene i raskid ugovora o prodaji zrenjaninske "Jugoremedije" negativno uticati na strane investitore, a pre svega na domacu ekonomiju koja nema rešenja za te firme.
Nebojša Savic je naglasio da se cetvoromesecni latentni troškovni pritisak na rast cena vec reflektuje na inflaciju.
- Industrijska proizvodnja u aprilu je pala za devet odsto i e do kraja godine ce porasti ukupno do šest odsto. Dobro je što je izvoz porastao u prva cetiri meseca za 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, ali je istovremeno porastao i uvoz, cak za 50 odsto, što nije dobro jer povecava deficit. Plate su za poslednjih 12 meseci porasle 29,1 odsto i one su daleko iznad svih ostalih pokazatelja, pa ugrožavaju konkurentnost roba na tržištu, kaže Savic.

Kurs dinara stagnira
Politika vodenja deviznog kursa je, prema recima Savica, drugacija od one koju je vodila prošla vlada jer je on poslednjih 12 meseci korigovan samo za iznos inflacije, pa je realno stagnirao i time je izgubljen stimulans za izvoznike. Bivša vlada je vodila takvu politiku deviznog kursa kojom je on depresiran više nego što je iznos inflacije, a to je delovalo podsticajnije na izvoz, kaže Savic.

Garancijski fond potpisao ugovore sa 30 poslovnih banaka

Garancijski fond potpisao je juce sa 30 poslovnih banaka ugovore kojim se reguliše davanje medusobnih garancija za kredite malim i srednjim preduzecima, poljoprivrednim proizvodacima i firmama u nedovoljno razvijenim podrucjima.
- Ovim ugovorom omogucili smo da vec od ponedeljka izdajemo garancije bankama za davanje kredita. Garancijski fond ce odobravati garancije ne "tako tvrdo" kao što to rade banke. Banke nemaju nikakve dodatne troškove, ni obaveze vec samo da ispostave Garancijskom fondu zahtev za izdavanje tog dokumenta - rekao je Milisav Tijanic, direktor Garancijskog fonda.
Prema recima Mladana Dinkica, ministra finansija, vlada je promenila Zakon o garancijskom fondu i proširila krug korisnika, pa ce garancije, osim preduzeca, dobiti i samostalne delatnosti, preduzetnici i poljoprivrednici.
- Iznos garancija za dugorocne kredite u poljoprivredi, pocetnike u maloj privredi i preduzeca u nedovoljno razvijenim podrucjima iznosice do 80 odsto od vrednosti kredita, cime hocemo rizik banaka da svedemo na najmanju mogucu meru. Preostalim korisnicima kredita garancije ce biti do 50 odsto. Država je vec izdvojila 3,8 milijardi dinara za ove poslove. Banke treba da izdvoje 30 odsto sredstava i od Fonda dobijaju osiguranje od 80 odsto. Efektivni rizik banaka je šest odsto - objasnio je Dinkic.
Kapital Fonda je povecan na milijardu i po dinara i ukupan potencijal kredita koji može biti osiguran ove godine, pri prosecnoj stopi garancije od 50 odsto, iznosi 100 miliona evra.
Cilj kredita, istakao je Dinkic, jeste da se obnovi oprema u preduzecima", naglasio je Dinkic.

Licenca Peconiju
Na pitanje novinara da li ce dati licencu Predragu Rankovicu Peconiju za otvaranje banke, Dinkic nije mogao precizno da odgovori.
"O tome ja ne odlucujem, vec Komisija ali, koliko znam, nema novih licenci do januara 2005. godine.

Tri milijarde od banaka
- Ove godine ocekujemo tri milijarde dinara od prodaje nekretnina i druge imovine banaka u stecaju. Vec je preko milijardu dinara naplaceno i ocekujemo rocište u Trgovinskom sudu kako bi taj novac stigao u budžet - istakao je Dinkic.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta