Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Proizvodaci voca blokirali saobracajnice

Magistralni put Niš Kuršumlija juce je bio blokiran za saobracaj od 10 do 12 casova. Nezadovoljni otkupnom cenom višanja od 22 dinara po kilogramu, pred sam pocetak berbe, proizvodaci sa prokupacke i opštine Merošina traktorima, kultivatorima i drugom mehanizacijom, preprecili su saobracajnicu kod Nove Bodurne, Zlokucana i merošinske petlje.
- Unija vocara juga Srbije odlucila se na blokadu saobracajnica, jer je nezadovoljna otkupnom cenom, koja samo donosi gubitak. Tražimo da otkupljivaci i preradivaci višnju plate 30 dinara po kilogramu - izjavio je Zoran Ristic, predsednik ove unije.
Vocari su, prema recima Ristica, sagledali sve kalkulacije proizvodaca i otkupljivaca i došli do zakljucka da bi optimalna cena višnje bila 35 dinara. Medutim, ipak smo se dogovorili da ona bude niža za pet dinara. Proizvodaci, kako najavljuju, nece ici ispod 30 dinara, cak i po cenu da višnja ove godine uopšte ne bude obrana.
- Otkupljivaci drže monopol, ucenjuju nas svake godine, a kad prode otkup zadovoljno trljaju ruke, jer je njihova dobit po kilogramu i preko 25 dinara, kažu proizvodaci. Medutim, Jordan Kocic, vlasnik PP ´PobedaS Mikulovac, jedan od vecih otkupljivaca i preradivaca višnje ocenjuje da je ovaj proizvod u drugim opštinama, poput smederevske, daleko jeftiniji, jer se tamo kilogram otkupljuje po ceni od 16 do 20 dinara. On tvrdi da otkupljivaci nece menjati dogovorenu cenu.
U slucaju da im zahtevi ne budu ispunjeni, "višnjari" su najavili da ce danas blokirati autoput Niš- Beograd kod naplatne rampe ´NaisS.

Održan prvi susret privrednika iz bivše SFRJ

Na prvom susretu privrednika Evro-regiona ''Drina- Sava-Majevica'', koji je juce održan u Bijeljini, usvojena je deklaracija o unapredenju medusobne privredne saradnje izmedu Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Na tom skupu zakljuceno je da je potrebna brža harmonizacija privrednih propisa ovih zemalja i jednostavniji protok roba i kapitala. I pored potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini izmedu ovih zemalja, u primeni postoje problemi koje treba što pre otkloniti. Skupu je prisustvovao Velimir Ilic, republicki ministar za kapitalne investicije. - Vlada Srbije ce podržati sve projekte koji budu interesantni, a posebno ce podržati izgradnju mosta na Savi kod Race, kao i puteve koji povezuju sa Republikom Srpskom. Sa naše strane radimo rekonstrukciju puta Šabac-Loznica i bocno spajanje sa granicnim prelazima na Drini. Nadam se da ce sve to do jeseni biti gotovo, tako da cemo napraviti bolje osnove za brži transport roba izmedu Srbije i Republike Srpske, Hvatske do Slovenije, rekao je Ilic. Prvom skupu Evro-regiona prisustvovalo je više od 150 privrednika iz sve tri države a najavljeno je i održavanje konferencije za potencijalne investitore.

Posle pokušaja privatizacije kraljevacke ,,Gibnjare"

Kraljevacka ,,Gibnjara”, pogon za proizvodnju gibnjeva i opruga za razna vozila, bila je nekada uzoran kolektiv. Proizvodilo se devedesetih godina više od deset hiljada tona robe za domace i inostrano tržište i to kupce iz Italije, Nemacke, Kanade...Danas se, medutim, ovde radi sa desetak odsto kapaciteta, tehnologija odavno nije unapredivana, inostranim kupcima se isporucuje premalo proizvoda.
Poznati su razlozi za poslovni sunovrat ove fabrike devedesetih godina, ali tokom protekele dve godine pokušaje oporavaka otežava i odugovlacenje sa promenom vlasništva. Naime, ,,Gibnjara" je još 2001.godine bila na spisku medu 16 najuspešnijih preduzeca u Srbiji za takozvanu tendersku privatizaciju, ali taj posao nije okoncan. Austrijska firma ,,Stirija", nije htela da prihvati svih tri stotine radnika a ponudena cena za kupovinu fabrike od 2o hiljada dolara izazvala je , takoreci, ogorcenje radnika. Preostalo je da se preduzece nudi na prodaju putem aukcije i na to se ceka vec dve godine.
Direktor ,,Gibnjare" Petar Mamula nam najpre objašnjava da su u tom periodu opšti uslovi poslovanja za njih sve teži. Primera radi, cene energije u posednjih dve godine povecane su nekoliko puta, cene celika, koji je osnovni repropaterijal za proizvodnju opruga i gibnjeva, porasle su na svetskom tržištu oko 40 odsto, sa 60 na 72 dinara ,,skocio" je evro a fabrika cene svojih proizvoda nije povecavala skoro dve godine.
-I sada se, kaže Mamula, od komore a i pojedinih državnih organa, kao u neka samoupravna vremena, insistira da se cene, zbog potrebe oporavka velikih sistema poput ,,Zastave" i FAP-a, ,drže` na istom nivou. Možda bi to mogli i da prihvatimo a da gubitak nadomestimo izvozom . Medutim, država je, iako se stalno govori o podsticaju izvoza, povecala carine na naše proizvode sa pet na petneset odsto. Pri tom stimulacija za izvoz iznosi 2, 35 odsto. Šta to znaci ? Kako da budemo konkurentni na inostranom tržištu? Pitanje je cak da li je i radna snaga kod nas jeftina. Jeste, ali ako imate duplo više radnika onda je taj trošak skoro isti kao na Zapadu.
Direktor Petar Mamula posebno istice da su u sve težem položaju preduzeca sa društvenom imovinom, svi koji predugo cekaju na privatizaciju, poput ,,Gibnjare". Primera radi, cak i domace banke, bez obzira što imaju pouzdane podatke o redovnom prilivu i stalnoj likvidnosti preduzeca, prilikom podizanja kredita traže garancije i to uspešnih a privatnih firmi.
- Sa inostranim poslovnim partnerima, dodaje Mamula, je tek nevolja. Baš nedavno, na sajmu u Beogradu imali smo razgovore i, bez obzira što nudimo kvalitetan proizvod i što to partneri znaju, otvoreno nam kažu da ne žele saradnju uz neizvesnost, koliko zbog opštih privrednih i politickih prilika toliko i zbog nepoznanice šta ce, koliko sutra, reci novi gazda ove fabrike.
Uprkos svemu, u ,,Gibnjari "nekako uspevaju da održe proizvodnju koja ima tek omogucava redovne plate za 280 radnika i pokrice troškova proizvodnje. Uspeli su, doduše, i da ugovore manji deo posla i za inostrane kupce ali sve bi bilo brže i uspešnije da u zemlji, kako tvrde, vec predugo ne funkcionišu dva privredna sistema: jedan privatnog kapitala koji se podstice i drugi koji cine društvene firme, odnosno preduzeca svacije i nicije imovine koje su dok na prodaju cekaju donekle u podredenom položaju.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta