Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Na aukciji i restrukturirana preduzeca

Na aukciji u Domu sindikata juce je prodato deset preduzeca i ostvaren prihod od svega 136,4 miliona dinara. Za tako slab budžetski prihod delimicno je "kriva" i prodaja cak pet preduzeca u drugom nadmetanju, za nedospele obveznice stare devizne štednje. Na licitaciji su se izmedu ostalih našla i preduzeca za preradu i konzerviranje voca i povrca Vocar-Koceljeva koje je prodato za 7,8 miliona dinara, zatim brodogradilište Kladovo (prodato za 26,5 miliona dinara), Prokupac iz Prokuplja (41,9 milina dinara), Kamenolom iz Krupnja (7,1 milion dinara) i Podvis iz Knjaževca (10,2 miliona dinara). Vocar-Koceljeva našao je kupca tek u trecem nadmetanju. Rec je o vlasniku Iv Kompani, Ivanu Zagorcu koji je podsetio da obaveze ovog preduzeca premašuju 158 miliona dinara, a veci deo je nastao usled odugovlacenja procesa privatizacije, ali i zaduživanjem kod države. On je potvrdio da je postignut dogovoro o reprogramu duga prema državi koji iznosi 60 miliona dinara.
Agencija za privatizaciju se juce po drugi put našla u ulozi konsultanta sa zadatkom da za ime i za racun preduzeca za proizvodnju plasticnih masa i ambalaže - Milan Blagojevic hemija Holding, putem javne licitacije, proda zavisna preduzeca, koja su nekad poslovala u sastavu ovog Holdinga i koja su u meduvremenu završila proces restrukturiranja. Ovaj metod je, inace, prvi put primenjen u decembru prošle godine kada su prodata dva preduzeca Holdinga "Zmaj" - Fabrika procesne opreme i Fabrika tockova. Iako je ponudeno šest zavisnih preduzeca, prodato je samo jedno - proizvodac PVC folija. Kupac je Borivoje Vucicevic, koji je platio pocetnu cenu od 22,4 miliona dinara. Vucicevic, koji je i ujedno vlasnik preduzeca Inga iz Beograda, nije hteo da otkriva detalje o buducim poslovnim planovima, ali je napomenuo da su firme kompatibilne jer se Ingo, takode bavi proizvodnjom limene ambalaže. Prema recima predstavnika aukcijske komisije, razlika izmedu klasicne aukcije i prodaje putem javne licitacije je u tome što se na prvoj licitaciji nudi 100 odsto procenjene vrednosti kapitala preduzeca, a prilikom kupovine kupac placa cenu u kešu, bez mogucnosti otplate u ratama. Ukoliko se aukcija proglasi neuspelom organizuje se druga licitacija. Tada se umesto 100, nudi 80 odsto od utvrdene pocetne cene. Predvidena je i treca licitacija, na kojoj se nudi samo 20 odsto od utvrdene pocetne cene. Sredstva ostvarena tom prodajom uplacuju se na racun Agencije, a nakon toga na poseban racun za namirivanje poverilaca. Kupac preduzeca iz restrukturiranja potpisuje ugovor koji se razlikuje od klasicnog ugovora o kupoprodaji jer ne predvida obavezu investicionog ulaganja vec samo kontinuitet poslovanja i zaštitu radnika kroz socijalni program.
Kada je rec o drugim kupcima, interesantno je spomenuti i ime porodice Rodic koja je juce uvecala svoj kapital, kupujuci još jedno preduzece. Pored Jugolabaratorije i Štamparije u Kragujevcu, Rodici su postali vlasnici i škole "Auto-zvezdara" koju je sin Radisava Rodica, Aleksandar Rodic kupio za 5,9 miliona dinara. Iako je izlicitirao znatno vecu cenu od pocetne (1,6 miliona dinara), Rodic je izjavio da je kupio "firmu zbog dugogodišnje tradicije i imena, a ne zbog imovine koju cini svega cetiri juga i 200 kvadrata pod zakupom".

Džon Gudiš, izvršni potpredsednik U.S. Steel, o poslovanju smederevske železare

Jedna kompanija iz Srbije vec dugo je predmet diskusija eksperata njujorškog Vol Strita. Rec je o U.S. Steel Serbia, nekadašnjoj smederevskoj železari koja se posle privatizacije našla u rukama americke kompanije U.S. Steel. Predsednik Kompanije U.S. Steel Džon Srma obavestio je novinare da su konsultacije na Vol stritu pocele vec na pocetku interesovanja U.S. Steel za kupovinu Sartida.
- Finansijski strucnjaci su u pocetku bili uzdržani, ali sada možemo da kažemo da smo zadovoljni onim što je postignuto, rekao je Srma.
Prošle nedelje kompletno rukovodstvo kompanije U.S. Steel posetilo je Smederevo i Beograd i tada je predsednik kompanije najavio da ce U.S. Steel u narednih pet godina investirati oko 150 miliona dolara u fabricka postrojenja smederevske železare. Tom prilikom je svecano otvoren Centar za ekonomski razvoj, ciji je cilj podsticanje direktnih stranih investicija i ekonomskog razvoja u Srbiji.
O tome na koji nacin U.S. Steel može da pomogne ekonomski razvoj Srbije, razgovarali smo sa izvršnim potpredsednikom U.S. Steel Džonom Gudišom.
Ilustrativan je primer Košica. Tamo u ovom trenutku posluje osam inostranih kompanija koje su došle nakon nas i koje su dosad investirale 60 miliona dolara, a otvoreno je i 1000 radnih mesta. Naša investicija je inicirala ulazak tih kompanija. Ako investirate jedan dolar, onda ce doci još nekoliko dolara za pratece delatnosti. Mi smo veliki akcelerator razvoja ekonomije. Kada smo došli u Srbiju, znali smo da železara raspolaže dobrim kadrom i odmah smo poceli da radimo sa zaposlenima što je rezultiralo rastom produktivnosti. Oni koji ranije nisu imali posla, sada mogu da rade oslanjajuci se na saradnju sa nama. Otvaranjem nove etape u prozvodnji celika, stvorena je mogucnost da se novac investira i u druge grane privrede i da se proširuju poslovi. Cinjenica je da je Sartid pre našeg dolaska proizvodio pola miliona tone celika godišnje, a sada proizvodnja premašuje 1,1 milion tona, što nas svrstava u red najvecih srpskih izvoznika. Osim toga, kvalitet proizvoda je znatno poboljšan. U pogonu u Šapcu, kada smo došli, koristilo se samo 10 odsto kapaciteta, a sada je angažovano 93 odsto. Sve je to bilo moguce ostvariti uz veliki angažman zaposlenih u oba postrojenja, ali i naših menadžera - kaže Gudiš i dodaje da su postrojenja pripremljena za proizvodnju 2,2 miliona tona i da bi do kraja 2006. taj plan trebalo da bude ostvaren.
Komentarišuci pozitivne pomake koje je ostvarila privreda u Slovackoj, naš sagovornik podseca da u ovoj zemlji pocinje da se razvija moderna automobilska industrija i dodaje da bi u Srbiji ekspanziju mogla da doživi proizvodnja poljoprivrednih mašina ili neka druga privredna grana koja bi ojacala ekonomiju.
- Mi smo odlican primer šta privatni investitori mogu da ucine za ekonomiju jedne zemlje. Nismo se uplašili ulaganja u Srbiju, jer smo vec prilikom obilaska Sartida videli da dobijamo veoma sposobnu i kvalifikovanu radnu snagu koja je opstala bez obzira na nepovoljno politicko okruženje. Osim toga, mi pomažemo Vladi Srbije, jer zapošljavamo ljude, tako da Vlada može da se koncentriše na neke druge probleme, a ne da brine o tome kako da obezbedi plate zaposlenima. To je sada briga privatnog investitora - istice Gudiš.
NA PITANJE MOŽE LI U.S. STEEL DA POPRAVI IMIDŽ SRBIJE U VAŠINGTONU, GUDIŠ KAŽE:
- Mi stalno govorimo o našem poduhvatu. Predsednik Srma i predsednik Upravnog odbora Tamaš proveli su u Vašingtonu puno vremena u razgovoru sa ljudima u Senatu, Kongresu i Beloj kuci o našem poslu ovde. Imamo našu Kancelariju za odnose sa vladom u Vašingtonu i informišemo americku vladu o tome kako ljudi u Srbiji brinu o nama i kako sve to dobro funkcioniše. Rezultat tog rada je uspostavljanje normalnih trgovinskih odnosa SAD i Srbije i Crne Gore. Mi smo o tome mnogo diskutovali sa našom vladom. To je nešto što pomaže nama i drugim kompanijama koje ce poslovati sa nama ili u vezi sa nama. Organizovali smo dolazak ambasadora Ivana Vujacica u Pitsburg gde se obratio kompanijama potencijalnim investitorima. Nastavicemo da delujemo u tom pravcu i u narednom periodu. Ja volim da kažem da sada 22.000 ljudi, koliko mi zapošljavamo, radi za Srbiju - zakljucuje Gudiš i podseca da je U.S. Steel lobirao kod americke administracije za uspostavljenje normalnih trgovinskih odnosa.

Prodor u istocnu Evropu
U.S. Steel je vodeca americka kompanija koja se bavi proizvodnjom celika. Osnovana je 1901. i njen osnivac bio je Dž. P. Morgan, jedan od najvecih americkih magnata koji ce ostati zapamcen po filozofskom konceptu svog bogacenja. On je, za raziku od vecine kapitalistickih giganata svog doba, smatrao da bogatstvo ne vredi nicemu ukoliko ne služi celoj zajednici i naciji. On je udružio nekoliko celicana, a medu njima i celicanu ciji je osnivac Endrju Karnegi i cijom donacijom je izgradena Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Danas kompanija ostvaruje prihod od 10 milijardi dolara. Prodor u istocnu Evropu U.S. Steel je poceo kupovinom celicane u Košicama - Slovacka. Smederevski Sartid je kupljen u septembru 2003, ali je vec od septembra 2002. kompanija pod rukovodstvom americkog menadžmenta.

Rizik investiranja
Elektroliti iz Šapca su haj-tek proizvod koji se upotrebljava u veoma sofisticiranoj proizvodnji. Osim toga, u Šapcu je izgradena savremena laboratorija. Mi kao proizvodaci celika možemo da privucemo i druge da dodu. U Košicama je, recimo, trebalo da produ tri godine da bi se pojavilo još osam inostranih kompanija. Važno je, dakle, ubediti investitore da je zemlja stabilna i da ne rizikuju prilikom ulaganja. Slicna je situacija i sa Srbijom - naglašava Gudiš.

U Vojvodanskoj banci 1.800 poljoprivrednika ceka na kredit

U Vojvodanskoj banci do sada je otvoreno 1.800 namenskih racuna za odobravanje kratkorocnih kredita za poljoprivrednike, u skladu sa merama Vlade Srbije za podsticaj poljoprivredne proizvodnje.
Kako se navodi u saopštenju te banke, do sada je odobreno više od 450 kratkorocnih kredita poljoprivrednicima cija vrednost premašuje 30 miliona dinara, a na odobrenje kredita ceka još 60 poljoprivrednika.
Do sada je najviše poljoprivrednih kredita Vojvodanske banke odobreno u Zrenjaninu, Sremskoj Mitrovici, Novom Sadu, Vršcu i Nišu. Za korišcenje kratkorocnih kredita iz programa Vlade Srbije zainteresovani poljoprivrednici moraju imati otvoreni namenski tekuci racun i biti upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava. Krediti se odobravaju nakon podnetog zahteva Vojvodanskoj banci i dobijene saglasnosti od Uprave javnih prihoda.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta