Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kako je oko 300 radnika "Štarka" ostalo bez svojih akcija

U grupi od 87 najuspešnijih insajderskih privatizacija koje su obavljene po Zakonu o svojinskoj transformaciji iz 1997. godine našao se i naš najveci proizvodac konditorskih proizvoda "Štark". Iako je 60 odsto kapitala ovog beogradskog giganta ostalo u rukama radnika, on je uspeo da se održi na samom vrhu "slatke" industrije u Srbiji.
Medutim, došlo je vreme, a toga je svestan i menadžment firme da "Štark" pocne da razmišlja o mogucnosti dobijanja "investicione injekcije" koju nije mogao da dobije besplatnom podelom akcija. Pri tom nije isto da li ce se to ostvariti putem dokapitalizacije ili prodajom 40 odsto državnog paketa akcija strateškom partneru, na tenderu. I dok menadžerski tim zastupa tezu, da bi najbolje bilo da sami akcionari otkupe preostalih 40 odsto društvenog kapitala, jer prema njihovoj oceni ne bi bilo dobro da se državni paket prodaje putem tendera, zbog realne opasnosti da bilo ko, dokupom akcija, formira vecinski paket i postane vecinski vlasnik, Agencija za privatizaciju ipak želi da sa svojim paketom izade na tender.
Na drugoj strani u gotovo bezizlaznoj situaciji našlo se oko 300 bivših radnika "Štarka", jer ne znaju kako da ostvare svoja akcionarska prava. O cemu je zapravo rec? Igrom slucaja ili možda zahvaljujuci necijoj nameri, oko 300 akcionara "Štarka", medu kojima su i ljudi sa više od 20 godina radnog staža u toj fabrici, ostali su bez akcija, zbog, reklo bi se, cisto proceduralnih propusta, jer nisu bili u prilici da se obaveste o javnom upisu akcija, koji je obavljen pocetkom 2.000 godine.
Prema recima jednog od oštecenih akcionara, Sanje Maricic, zakonska procedura je predvidala da svi akcionari koji raspolažu akcijama u odredenom roku preduzecu podnesu neophodnu dokumentaciju ali neki od njih su, iz objektivnih razloga bili spreceni da to ucine.
-Mnogi su bili u inostranstvu, na bolnickom lecenju ili na trudnickom bolovanju, dok drugi jednostavno nisu imali priliku da se blagovremeno informišu, pa su zbog toga prakticno ostali bez akcija. Ja sam se, recimo u trenutku upisa akcija nalazila na trudnickom bolovanju, kaže Maricic i istice da je o ucinjenom propustu saznala znatno kasnije. Tada je, tvrdi ona otišla u Fabriku sa ciljem da utvrdi kako se može otkloniti ucinjeni propust i dobila odgovor da ukoliko u narednih 15 dana poštom ne dobije nikakvo obaveštenje to ce znaciti da je greška ispravljena i da je dobila akcije. Medutim, ubrzo je, nakon odlaska u banku, saznala da joj dividenda nije uplacena, pa je posumnjala da je rec o svojevrsnoj prevari, odnosno preraspodeli akcija akcionara koji su zakasnili. Ponovo je posetila firmu i receno joj je da saceka do 15. jula do kada bi njen slucaj trebalo da bude rešen.
-Nakon privatizacije "Štarka" dobila sam 464 akcije. U trenutku upisa vrednost tih akcija je bila 400 maraka ali se sada, prema nekim procenama vrednost samo jedne pojedinacne akcije krece oko 50 evra. To, prakticno znaci, da bih sada za svoje akcije mogla da dobijem oko 20.000 evra, a da ne govorimo o ceni koja bi se dostigla iznošenjem akcija na berzu, tvrdi naša sagovornica i dodaje da ce ukoliko se situacija ne razreši povoljno po akcionare, angažovati advokata i nastaviti da se bori za svoja prava.
Generalni direktor "Štarka", Danilo Ivanovic, medutim tvrdi da je procedura ispoštovana od pocetka do kraja i da su akcionari o javnom upisu akcija bili obavešteni na vreme i to preko oglasne table, dnevnih novina ali i putem Službenog glasnika. Prema njegovim recima, upis se obavljao u više faza, a nakon svake faze ostavljen je rok od 15. dana da se spisak upisanih akcija dostavi državi radi unosa u bazu podataka.
-Nije bilo moguce vracati proces na pocetak jer je upis vec obavljen i akcije podeljene. Ukoliko bi se tako postupilo, onda bi to znacilo novu preraspodelu akcija, pa bi tako onaj ko je recimo dobio odredeni procenat, mogao biti oštecen - istice Ivanovic i napominje da su u prvoj fazi upisa akcionari bili obaveštavani javnim pozivom, a u narednim fazama cak i preporucenim pismenim pošiljkama na kucnu adresu. On istice da nije realno da akcionari sada dobiju svoje akcije, ali ne iskljucuje mogucnost da se za neke od njih nade rešenje u vidu novcanog obeštecenja.

Istekli svi rokovi
-Svi rokovi su istekli, što znaci da akcionari ne mogu da obave naknadni upis akcija. Akcionarima "Štarka" sada predstoji da sacekaju da se proces privatizacije okonca i tek nakon toga ce moci da dobiju nešto od neraspodeljenih akcija drugih firmi koje ce se, do završetka privatizacije, cuvati u posebnom fondu. U ovakvim slucajevima mi smo nemocni jer vec pripremljenu knjigu akcionara samo preuzimamo od preduzeca, ali bez ovlašcenja da je menjamo. Izmene se mogu obavljati jedino po nalogu suda, u kome se nakon smrti akcionara vrši ostavinska rasprava i akcije prenose na naslednika - kažu brokeri.

Privatizacija somborskog "Vetproma" dobila sudski epilog

Sombor- Vece Okružnog suda u Somboru, kojem je presedavala sudija Valentina Kneževic, izreklo je zatvorsku kaznu u trajanju od po 2,5 godine, Aleksandru Kaicu, direktoru za medicinsko snabdevanje i Gordani Milankovic, šefu racunovodstva, a Radivoju Dobrilovicu, rukovodiocu komercijalne službe somborskog "Vetproma" kaznu od dve godine. Sudsko vece proglasilo je krivim, u svojstvu pomagaca, i Zdravka Jovicica, direktora privatnog preduzeca "Linet" u Somboru, i osudilo ga na godinu dana zatvora. Kaic, Milankoviceva i Dobrilovic su osudeni zbog ostvarivanja protivpravne imovinske koristi od 2,6 miliona dinara. Oni su, kao deo šestoclanog konzorcijuma, 12. maja prošle godine na aukciji kupili "Vetprom", po pocetnoj ceni od 5,3 miliona dinara kao jedini zainteresovani. Nakon privatizacije, zaposleni su optužili nove vlasnike da su novac za depozit u iznosu od 2,6 miliona dinara pribavili nezakonito sa racuna "Vetproma", u vreme dok je to preduzece bilo u društvenoj svojini.
Danom pravosnažnosti presude bice poništena i privatizacija "Vetproma", koji su 12. maja prošle godine, kupili Kaic, Matkovic, Dobrilovic i još tri clana konzorcijuma, koristeci, preko "Lineta", 2.6 miliona dinara "Vetpromovih" para. Okrivljeni i njihovi branioci nisu se pojavili na izricanju presude, a javnosti je prezentovano da su to ucinili "zbog dubokog osecaja da im je unapred presudeno" i najavili su žalbu Vrhovnom sudu Srbije.

Odloženo trgovanje akcijama "Keramike"

Najavljeno trgovanje akcijama Fabrike keramickih plocica "Keramika" a.d. iz Kanjiže zakazanom za 28. juni odloženo je za 2. jul, odlukom direktorke beogradske berze Gordane Dostanic, a na osnovu preporuke Komisije za hartije od vrednosti.
U obrazloženju odluke direktorke Dostanic, koja je stupila na snagu prekjuce, navodi se da je po hitnom postupku zapocet nadzor u "Keramici", i da ce odluku o ovom slucaju Komisija za hartije od vrednosti doneti na sednici 30. juna. U kanjiškoj "Keramici" sukobila su se dvojica vecinskih akcionara beogradske firme "Keramika metal KOP", vlasnika Milana Lukica i Živorada Vojinovica iz Šapca, pri cemu je, kako tvrdi Lukic, došlo do nelegalne promene rukovodstva, pa je Vojinovic preuzeo rukovodstvo.
U borbi za prevlast u fabrici na meti su manjinski akcionari, cije akcije žele da otkupe zavadeni vecinski akcionari i dodu do vecinskog kontrolnog paketa akcija.

Agencija za sanaciju banaka procenila ponude za prodaju 88 odsto kapitala JU banke

Agencija za osiguranje depozita, sanaciju, stecaj i likvidaciju banaka Ministarstva finansija republike Srbije, ispitala je izjave zainteresovanosti potencijalnih stranih investitora u procesu tenderske prodaje 88 odsto kapitala JU bake, saopšteno je iz Ministarstva za finansije. U saopštenju se navodi da je "na osnovu utvrdenih i predhodno objavljenih kriterijuma, Agencija pozitivnim ocenila osam od jedanaest pristiglih ponuda". Medu pozitivno ocenjenim ponudama su: Alfa Bank iz Grcke, Bank Austrija i Erste Bank iz Austrije, DŽENERAL Elektrik Kapital iz Velike Britanije, Nova Ljubljanska Banka iz Slovenije, OTP Bank iz Madarske, Sosijet Ženeral iz Francuske i Unikredito iz Italije. "Po potpisivanju obaveze da ce poštovati poverljivost informacija, banke koje su prošle u sledeci krug kvalifikacija, bice pozvane da do 15. jula 2004. godine, kupe dokumentaciju sa informacijama o JU banci, da bi do 30. avgusta Vladi Srbije poslali indikativnu ponudu", navodi se u saopštenju.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta