Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
O likvidaciji Astra banke sudovi odlucuju vec mesecima

O imovini i poslovanju Astra banke se pred Višim trgovinskim sudom vode dva postupka, pa je u ovom momentu teško dobiti podatke o trenutnoj likvidacionoj masi ove banke. Ocigledno je da banka raspolaže odredenim novcanim sredstvima, cim je vece u Trgovinskom sudu pocetkom marta ove godine donelo rešenje da se Astra banci dozvoli otvaranje racuna u Komercijalnoj banci, gde bi se uplatila slobodna sredstva u iznosu od 290.671.438, 16 dinara.
Sporno je koliki je bio kapital Astra banke u momentu zavodenja administracije u ovoj banci u oktobru 2001. godine. Na dan 30. 6. 2001. godine, prema dokumentima banke, kapital je iznosio 2. 967.780.455,26 dinara. Medutim, NB je ustanovila da je kapital banke u minusu od 35 miliona dolara. Naime, oktobra 2001. godine, kada je uvedena administracija u Astra banci, kapitalni cenzus za banke je iznosio pet miliona dolara. Medutim, Astra banka je, prema nalazima NB, imala 72 miliona dolara spornih kredita, koji su preko Astra banke na Kipru završili u privatnim rukama porodice Karic.
Upravo ovi krediti su imali za posledicu nesolvetnost banke, a to je, kako je tada govorio Mladan Dinkic, guverner NB, bio razlog da se donese odluka o uvodenju administracije. U prvih mesec dana administracije banka je uspela da vrati samo 24,5 miliona evra.
Astra banka je nastala tako što je dobila inicijalni kapital iz sive emisije u vrednosti od 114 miliona maraka i zbog toga joj je razrezan porez na ekstra profit u visini od 67,8 miliona maraka. Banka je bila spremna da plati ovaj porez i do 16. 11. 2001. godine, prema recima Kirijakosa Kristofa, nekadašnjeg predsednika UO Astra banke, platila je 18,5 miliona maraka i kada je trebala da plati ratu od 5,2 miliona maraka, Služba za platni promet je zakljucala vrata i nije htela da primi novac Astra banke.
Iz NB je tada stiglo saopštenje da banka nije stigla na vreme da plati ovu ratu. To je bio razlog da se donese rešenje o likvidaciji Astra banke.

Akcionari
Akcionari Astra banke 2001. godine pored Mobtela bili su Astra osiguranje, cetiri firme iz Nikozije - Polivos, Priveks, Jukiko, Sesiko, zatim BK Aeroinženjering, Astra simit, Bel-padžet, sve u vlasništvu porodice Karic sa 64 odsto akcijskog kapitala. Pored njih, akcionari su bili Kulska banka, "Hemofarm" iz Vršca, Fabrika duvana iz Niša, Apatinska pivara, PTT Srbija, "Ce market", "Zorka Farma" iz Šapca, JKP Beogradske elektrane, "Radovic" kompanija iz Valjeva, "Hartija d.o.o." iz Beograda i "Koka-Kola" Beograd.

Racuni u stranim bankama
Jedna od kontroverzi oko Astra banke banke je i koliko ova banka ima na racunima u stranim bankama. Tako se govorilo da u Aka banci u Moskvi ima 7,9 miliona maraka, a bilo je svega 2,1 milion maraka i u Astra banci na Kipru 9,7, a bilo je 1,3 miliona maraka. Ostale strane banke sa sa kojima je Astra banka poslovala su bile Nacionalna australijska banka, Rajfajzen, Folksbanka i Privredna banka u Austriji, Sosiete Ženeral u Briselu i Parizu, na Kipru je poslovala sa Narodnom bankom Kipra i Beogradskom bankom. Tu su bile i Danska banka, LHB Internacional banka u Frankfurtu, Zapadnonemacka banka iz Dizeldorfa, Drezdrenska banka iz Frankfurta, Komercijalna i Dojce banka, Institut bankarstva San Paolo iz Torina, Nova kreditna banka iz Trsta, Izraelska banka, Tokijska banka, Norveška banka, Veksim banka u Moskvi, Siti benk iz Njujorka, banka iz Bratislave, Skandinavska banka i tri banke iz Švajcarske, kao i Midlend i Ej banka iz Londona.

Nema odgovornih za slucaj "Sartid"

Najbitnije pitanje koje se postavlja u vezi sa privatizacijom smederevskog "Sartida" i šest zavisnih preduzeca u postupku stecaja je - ko je bio nadležan i odgovoran za postavljanje stecajnog upravnika i veca na cijem celu je bio Dušan Marcicev.
O njegovom strucnom kredibilitetu najbolje govori cinjenica da ga je zbog nesavesnog rada Skupština Srbije razrešila sudijske funkcije aprila 2004. godine. Marcicev je ranije suspendovan, pa razrešen sa funkcije predsednika likvidacionog veca za preduzece "Centroeksport"iz Beograda. U javnosti je ostalo nerazjašnjeno na koji nacin je poslovna zgrada ove firme od 2.000 kvadrata prodata firmi "Majron Sejls" za samo 355.000 evra.
Redakciji "Glasa" obratio se juce dopisom i Vladeta Bogosavljevic, direktor "JIK Finpo"d.o.o iz Beograda, iznoseci da je i u dugotrajnom postupku likvidacije ovog malog preduzeca ovaj sudija pokazao krajnju nesavesnost, jer su sva njegova rešenja ukinuta na višoj sudskoj instanci.
- Marcicev je avgusta 2001. godine pokrenuo postupak likvidacije suprotno zakonu, bez prethodno održanog rocišta na kome bi se utvrdila osnovanost za likvidaciju. Njegovo rešenje je ukinuo Viši trgovinski sud, decembra iste godine, ali Marcicev to nije uvažio, pa je opet otvorio likvidaciju. I ovo rešenje ukinuo je Viši trgovinski sud i to tek marta ove godine zato što je sudija Marcicev držao mesecima u fioci našu žalbu, tvrdi direktor "Finpa", koji se pita ko ce im nadoknaditi finansijsku štetu zbog nesavesnog rada Marciceva.
I pored više pokušaja, redakcija "Glasa" juce nije uspela da stupi u kontakt sa Dušanom Marcicevim. NJegova uloga je kljucna u prodaju "Sartida", sudeci po jucerašnjoj izjavi Miroljuba Labusa, koji je rekao da je Stecajno vece bilo nadležno za prodaju smederevskog giganta.

NBS: Objavljeni podaci o akcionarskoj strukturi banaka

Narodna banka Srbije je na svom sajtu (www.nbs.yu) objavila izveštaj o akcionarskoj strukturi i rezultatima 46 banaka u Srbiji. Podatke su dostavile same poslovne banke, a saglasnost za njihovo objavljivanje nije dala jedino Sosijete ženeral banka u SCG, dok je Raj banka najavila da ce ih dostaviti nakon skupštine akcionara, navodi se u saopštenju.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta