Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ugovor sa americkom kompanijom "Ju es Stil" o privatizaciji "Sartida" nece biti raskinut

Americka kompanija "Ju es Stil" sigurno nece trpeti nikakvu štetu zbog zapocete istrage o prodaji jedine srpske celicane, "Sartida", niti ce ugovor o prodaji tog preduzeca biti revidiran. Srbija ce sigurno izmiriti i sve obaveze u visini od oko 120 miliona dolara konzorcijumu banaka iz Nemacke, Austrije, Švajcarske, Belgije i Velike Britanije - saznaje "Glas" iz dobro obaveštenih izvora bliskih Vladi Srbije.
To znaci da ce vlasnik "Sartida" i šest njegovih zavisnih preduzeca ostati americka kompanija "Ju es Stil" bez obzira koliko je ugovor o prodaji srpskog giganta povoljan za Srbiju ili ne. Pored toga, poreski obveznici Srbije morace da podnesu teret vracanja dugova prema konzorcijumu od pet evropskih banaka.
To je jedan od nacina da evropski investitori povrate poverenje u Srbiju i pocnu da ulažu u našu privredu, jer iza ovog konzorcijum banaka stoje najuglednije nemacke, austrijske, britanske i švajcarske kompanije. Stoga ne cudi jucerašnja izjava potpredsednika Vlade Srbije Miroljuba Labusa da je u Nemackoj "morao da cisti dubre koje je za sobom ostavio Nemanja Kolesar".
- Vracanje duga "Sartida" konzorcijumu evropskih banaka je iznuden potez koji ce morati da povuce vlada a ne pojedinacna ministarstva, tvrdi naš dobro obavešteni izvor, koji dodaje da se u suprotnom Srbija ne bi mogla osloboditi negativnog imidža da je visoko rizicna zemlja za investiranje.
Medutim, jedan od ministara bivše Vlade Srbije tvrdi da ne postoji pravni osnov koji obavezuje Srbiju na vracanje para evropskim bankama.
- Ako se otvori do kraja cela prica iz 1997. i 1998. godine, kad su ove banke finansirale "Sartid", videce se i koliku je zapravo korist imala celicana, a koliko ove banke. Kredit su dale "Sartidu" nekoliko dana uoci uvodenja sankcija medunarodne zajednice prema našoj zemlji, što znaci da svesno preuzele komercijalni rizik jer nisu insistirali na državnim garancijama - smatra jedan od bivših ministara, koji je podsetio da su ove banke bile dobro upoznate sa teškom finansijskom situacijom, u kojoj se uoci sankcija nalazila naša celicana, a kojoj je pretio i bankrot.
Naš sagovornik podseca da su se te iste evropske banke krajem 2001. godine obratile Vladi Srbije sa ultimatumom da država mora da potpiše ugovor sa njihovim finansijskim savetnikom, koji bi radio postupak restrukturiranja i privatizacije "Sartida".
- Lupali smo glavu na koji nacin da obezbedimo subvencije za "Sartid" i upravo tada je stigao ultimatum ovog konzorcijuma. Trebalo je mi da placamo tog savetnika 200.000 dolara mesecno, pri cemu nismo imali nikakvu garanciju koliko ce taj postupak trajati i da li ce biti uspeša - kaže ovaj bivši ministar.
On tvrdi da su se ove banke kasnije, kada se americka kompanija pojavila i pristala da bez ikakvih garancija finansira proizvodnju celika, pokajale i priznale da su napravile ogromnu grešku.

Ministarstvo bez komentara
U Ministarstvu privrede nisu želeli da komentarišu eventualni ishod istražnog postupka koji inspektori UBPOK-a vode oko prodaje "Sartida".
- Nama zakon sprecava da komentarišemo ovaj slucaj jer nije u našoj ingerenciji da tumacimo postupke sudova ili drugih resornih ministarstava. Da li je bilo nezakonitosti u postupku stecaja i prodaje "Sartida" u iskljucivoj je nadležnosti Ministarstva pravde - tvrde u ovom ministarstvu.

NIS bez kontrole?

Miroljub Labus, potpredsednik Republicke vlade, nije mogao da ubedi svoje partnere u vladi da se promeni Uredba o formiranju cena derivata nafte, cime bi se na novoj osnovi regulisali odnosi privatnika i NIS-a, pa je to verovatno jedan od razloga što je priznao poraz recima da ne preuzima nikakvu odgovornost za dalja dešavanja u ovoj privrednoj oblasti. Ako "drugi covek države" ne može da utice na državno preduzece koje puni petinu republickog budžeta, onda se treba zapitati ko to može.
Labus je izjavio da je sukob interesa privatnog i državnog sektora u oblasti nafte pokušao da reši na "fer nacin" ali u tome nije uspeo. Privatnici kažu da je Labus još pre nego što je ušao u Republicku vladu bio upoznat sa problemima koje su oni imali sa NIS-om zbog monopola koji to preduzece poseduje.
- Na sastanku koji je nedavno održan i kome su prisustvovali privatnici, ali i NIS, Labus je konstatovao da je promena uredbe o cenama neminovnost jer se ne isplati poslovati po sadašnjim cenama derivata. Promenom Uredbe omogucilo bi se da ona lakše prati promene cene sirove nafte na svetskim tržištima - rekao je Nebojša Atanackovic, predsednik Skupštine akcionara AD Nafte.
Prema recima Atanackovica, odlukom NIS-a da poveca cene derivata za samo tri dinara a ne šest , koliko je realno, predstavlja dampinški potez jer su privatnici i sam NIS sa takvim cenama na gubitku. Da nešto nije u redu govori i podatak da je benzin u Crnoj Gori cak 70 dinara, a kod nas 55 dinara.
Ocigledno da Labus nije želeo da ucestvuje u stvaranju novih gubitaka NIS-a i da štiti monopolistu, a nije mogao ništa da promeni pa je odustao. Kao dodatni problem u sektoru nafte u Srbiji, Labus je pomenuo i naftne magnate. Govoreci o sukobu državnog i privatnog interesa Labus je precizirao da se na domacem tržištu vodi rat naftnih magnata.
Vecina privatnih kompanija juce nije imala komentar o tome. Zna se da je uvoz sirove nafte veoma unosan posao i mnogo je zainteresovanih strana da ga dobiju. Dakle, država je ovom izjavom Labusa priznala poraz pred ovim interesima.
Ni Slobodan Sokolovic, pomocnik republickog ministra za rudarstvo i energetiku, nije želeo da komentariše izjavu Labusa. Na pitanje da li Ministarstvo energetike može da utice na NIS, Sokolovic je odgovorio: "Naravno da možemo da kontrolišemo NIS, mi imamo za to mehanizme. Ipak, mi se necemo mešati u odnose privatnika i NIS-a.". Na osnovu ove izjave Sokolovica, s pravom se postavlja pitanje - zašto se Ministarstvo energetike nece mešati posao koji po zakonu mora da obavlja.
Prema nezvanicnim informacijama, privatne kompanije upravo su okupirane placanjem kazni NIS-u, zbog kašnjenja u dostavi sirove nafte u rafinerije. Na osnovu toga, NIS-a je vec najavio da nece potpisati nove ugovore o preradi dok se ne plate kazne.

Nestašice
- Necemo dozvoliti da na našem tržištu dode do poremecaja u snabdevanju derivatima. Postoji više modela da se nestašice benzina sprece - objasnio je Slobodan Sokolovic, pomocnik ministra rudarstva i energetike.

Vlada o "Sartidu"

Savet za borbu protiv korupcije Vlade Srbije zakljucio je da je neophodno da Savet u direktnom razgovoru sa vladom dobije odgovore na pitanja i preporuke o slucaju prodaje "Sartida" koje je joj je uputio, navedeno je u saopštenju Saveta.
U saopštenju sa sednice, koja je posle višecasovnog trajanja okoncana kasno sinoc, navedeno je da su clanovi Saveta još jednom sagledali sve aspekte izveštaja, koji je u radnoj verziji prosleden Vladi Srbije pre mesec dana.
Posle višecasovne sednice zakljucak svih clanova Saveta je da je neophodno da "Savet pre izlaženja u javnost sa svim detaljima izveštaja, u direktnom razgovoru sa Vladom Republike Srbije, dobije odgovore na pitanja i preporuke koje je uputio vladi. Uvažavajuci opravdano interesovanje medija i javnosti za ovaj slucaj, Savet smatra da bi svaka druga odluka u ovom trenutku bila kontraproduktivna za javni interes", navedeno je u saopštenju, koje je potpisao potpredsednik Saveta Ivan Lalic.

Odbor za privatizaciju zatražio

Odbor za privatizaciju Skupštine Srbije odlucio je juce da od Ministarstva unutrašnjih poslova i tužilaštva zatraži da ispitaju poštovanje ugovora o kupovini kompanija "Putnik" i "Srbija turist".
Odbor za privatizaciju odlucio je da od MUP-a i tužilaštva zatraži istragu i kada su u pitanju kompanije "Transport", "Strela Šumadija", "Autoremont", "Autoprevoz", "Uzor" i "Gorica", jer postoje osnovane sumnje da je došlo do ozbiljnog kršenja ugovora o kupoprodaji tih preduzeca.
Clanovi odbora i predstavnici Agencije za privatizaciju složili su se da kontrolom koju je ta agencija sprovela u "Putniku" i "Srbija turistu", koje je kupila americka kompanija "Junivorld", nisu utvrdene znacajnije nepravilnosti zbog kojih bi trebalo da se raskine kupoprodajni ugovor. Naglašeno je da postoji sumnja u valjanost dokumentacije o ispunjavanju ugovorenih obaveza koja je dostavljena Agenciji za privatizaciju.
- Kontrola se sprovodi na osnovu dokumentacije dobijene iskljucivo u tim kompanijama. Mi ne možemo da istražujemo i da se bavimo privrednim kriminalom - navela je predstavnica Agencije Snežana Babovic.
Direktor Agencije za privatizaciju Branko Pavlovic rekao je da je neposredno pre sednice Odbora bio na sastanku sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, gde je dogovoreno da se uspostavi prisnija saradnja Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala i Agencije.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta