Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Rasprava o privatizaciji lokalnih javnih preduzeca i ustanova

Neophodno je privatizovati javna preduzeca i ustanove na lokalnom nivou, ali je neizvodljiva po sadašnjim zakonima. Zbog toga su glavni zadaci nadležnih organa promena više propisa, ali istovremeno i restrukturiranje ovih preduzeca - jedan je od zakljucaka okruglog stola "Privatizacija javnih preduzeca i ustanova na lokalnom nivou", održanom juce u Sava centru. Skup je organizovao Centar za razvoj gradanskog društva "Milenijum", a prisustvovali su predstavnici lokalne samouprave, politickih stranaka, nevladinih organizacija i direktori preduzeca i ustanova iz cele Srbije.
- Javna preduzeca i ustanove, prema postojecim zakonima, nemaju imovinu i kapital tako da nisu preduzeca. Zbog toga ne možemo govoriti o privatizaciji jer ona podrazumeva prodaju kapitala preduzeca. Još jedno zakonsko ogranicenje je da se može privatizovati samo 49 odsto preduzeca što destimuliše investitore da ulažu. Ova preduzeca moraju biti samostalna u svojim odlukama i specijalizovana jer je to uslov opstanka u tržišnoj ekonomiji - rekao je u uvodnom izlaganju Boris Begovic, potpredsednik Centra za liberalno-demokratske studije.
Prema njegovim recima, od javnih preduzeca treba odvojiti sve sporedne delatnosti. "U okviru osnovnih delatosti trebalo bi odvojiti one koje su prirodni, cvrsti monopoli i one monopole kod kojih se može uvesti konkurencija. Treba promeniti Zakon o komunalnim delatnostima i Zakon o sredstvima u svojini republike", dodao je Begovic.
Boško Živkovic, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, posebno je naglasio da treba definisati bazicne nacionalne strategije na osnovu kojih bi se obavilo restrukturiranje javnih preduzeca. "Važna je i zaštita potrošaca. Posle privatizacije to ce posebno biti važno. Zlatna akcija ili deonica je sredstvo zaštite javnih interesa koje koristi Vlada, ali je potrebno zakonom spreciti njenu zloupotrebu", dodao je Živkovic, u svom uvodnom izlaganju.
Slobodan Petrovic, pomocnik ministra za privatizaciju u prethodnoj Vladi, govorio je o iskustvima u primeni Zakona o privatizaciji. "Dosta primedbi imali smo na odredbu Zakona kojom samo pet odsto od novca, dobijenog prodavanjem nekog preduzeca, ide lokalnoj samoupravi. Cinjenica je da opštine i gradovi svojim sredstvima pomažu ova preduzeca, i tu odredbu bi trebalo promeniti", istakao je on.

Vlasnici kupljenih srpskih firmi dobice naknadno i imovinu koja je ostala u Hrvatskoj

Srba Ilic, vlasnik americke firme "Univorld" i kupac turistickog preduzeca "Putnik", pridružice se vlasnicima domacih firmi koji od 3. juna mogu da vrate svoju imovinu u Hrvatskoj, a ciji vlasnici su bili, zakljucno sa 12. decembrom 1990. godine. "Putnik" je u ovoj nekadašnjoj JU- republici ostavio turisticke poslovnice u Porecu, Rovinju, Zagrebu, Dubrovniku, Makarskoj, zemljište u Milni na Bracu u Umagu, a imao je i suvlasništvo od 33 odsto u hotelu "Labinec" u Gradacu.
Teško je proceniti njenu vrednost, imajuci u vidu da je godinama unazad, od raspada bivše SFRJ, u bilansu "Putnika" knjigovodstveno vodena kao nula. Bivše rukovodstvo "Putnika" planiralo je da sa našom državom, kada za to dode vreme, prebije vrednost svoje imovine u Hrvatskoj za dobijanje vlasništva nad hotelom "Klubom A" na Kopaoniku imajuci u vidu da je samo korisnik, a ne i vlasnik ovog profitabilnog objekta.
Pošto je Ilic u SAD juce nismo mogli da dobijemo njegovu izjavu da li "Putnik" namerava da obnavlja svoje kapacitete u Hrvatskoj ili mu je cilj da dobije finansijsku nadoknadu za objekte i zemljište u vlasništvu.
Nakon vesti da je Hrvatska posle dugog odlaganja najzad ratifikovala Sporazum o sukcesiji, što u praksi znaci da mora da se vrati i imovina srpskih preduzeca, krenule su spekulacije da ce najvecu vajdu od toga imati nove gazde koje su srpske kompanije kupile u procesu privatizacije.
Mnogi tvrde da bi danas, da se bivšoj vlasti nije toliko žurilo, mogla da postigne daleko bolja cena za "Putnik", DIV, i ostale srpske firme koje su vec dobile strane vlasnike. Spekuliše se cak i da popis imovine privatizovanih firmi u bivšim JU republikama nikada nije bio deo zvanicne dokumentacije pre prodaje.
Aleksandar Vlahovic bivši ministar privatizacije ovo demantuje i kaže da je imovina preduzeca u bivšim jugoslovenskim republikama i u vreme njihove prodaje bila deo tenderske dokumentacije.
- Znali smo da ce nekretnine kad- tad biti predmet vracanja i u dokumentaciji su bile prikazane kao vanbilansna imovina. Vest da je Hrvatska ratifikovala Sporazum o sukcesiji, pa da ce samim tim morati da vraca ili kompenzuje vrednost objekata koje su preduzeca iz Srbije tamo ostavila, ne može da bude osnov za tvrdnje da smo navodno, iz sadašnje perspektive ipak mogli skuplje prodati srpske firme.
Možda takva logika stoji da smo išli na prodaju delova preduzeca, kao naprimer da prodajemo objekat po objekat, zatecen u Hrvatskoj, ali je cilj privatizacije bio je drugaciji, a to je da se sacuva firma i ocuva njena delatnost i da se obezbedi kupac koji ce da investira i finansira socijalni program za zaposlene, precizira Vlahovic.

Vladimir Đordevic, direktor Elektroprivrede Srbije o restrukturiranju

Izdvajanje preduzeca koja se ne bave osnovnom delatnošcu iz Elektroprivrede Srbije ne znaci otpuštanje radnika, vec reorganizaciju i stvaranje efikasnijeg javnog preduzeca. Svi zaposleni u ovim preduzecima imaju osigurano radno mesto i posao u naredne dve do cetiri godine - kaže Vladimir Đordevic, generalni direktor EPS-a, povodom restruktuiranja ovog preduzeca.
Iz EPS-a je u protekle dve godine izdvojeno osam preduzeca, kao i Javno preduzece za podzemnu eksploataciju uglja. Za dva meseca bice izdvojeno još 12 preduzeca sa 3.600 zaposlenih, a do kraja godine još 15 firmi sa 4.000 radnika. Vecina firmi koja se izdvaja obavlja uslužne delatnosti, od održavanja do obezbedenja. Izdvajanjem preduzeca koja se direktno ne bave osnovnim delatnostima EPS-a, proizvodnjom, prenosom i distribucijom struje, omogucice ovim delatnostima da se lakše razvijaju.
- Firme ce biti u vlasništvu EPS-a i imace obezbeden posao kod nas u sledece dve do cetiri godine. Osim toga one ce dobiti i finansijsku pomoc, ne za plate, vec za nova ulaganja. Istovremeno morace da se same potrude da nadu svoje mesto na tržištu i tako opstanu", objasnio je Đordevic.
Prema njegovim recima, ostali poslovi oko reorganizacije EPS-a, vezani su za usvajanje Predloga zakona o energetici. Đordevic je naglasio da je novo Ministarstvo rudarstva i energetike prihvatilo sve zamerke na Predlog zakona koji je usvojio Upravni odbor EPS-a, na sednici maja prošle godine, a koje su ranije bile odbijene.
"Nama je veoma bitno da EPS ostane vertikalno organizovano preduzece, odnosno da u sebi sadrži proizvodnju, distribuciju i trgovinu, a da se prenos odvoji što je i predvideno zakonom. Naš stav je da novi EPS treba da bude organizovan kao neka vrsta holdinga, ali o tome ce odluciti Vlada, šest meseci posle usvajanja zakona, dodao je on.
Nakon izdvajanja prenosa u posebno preduzece, ostale delatnosti elektroprivrede ostace u maticnom preduzecu EPS-a. Prema mišljenju u EPS-u taj holding bi trebalo da ukljuci sledeca preduzeca: Hidroelektrane, RB Kolubara, TE "Nikola Tesla", Površinske kopove i TE Kostolac, Panonske elektrane, preduzece za proizvodnju uglja i struje na Kosmetu i pet elektrodistribucija.

Otpuštanja
Prema planu EPS-a u ovoj godini broj zaposlenih trebalo bi da bude smanjen za 1.800 putem stimulativnih otpremnina. Ako se postigne dogovor sa Vladom takav nacin smanjivanja broja zaposlenih bi se nastavio i u sledecoj godini.

"Seca" struje
S obzirom da struja nije poskupela 1. aprila, kada je bilo planirano, EPS ce zbog smanjenog prihoda morati da posluje racionalnije, ali i da poboljša naplatu dugovanja. Prema recima, Đordevica, sve distribucije dobile su zadatak da povecaju naplatu i da preduzmu sve predvidene mere protiv dužnika kao i iskljucenja struje. Inace, potrošaci EPS-u duguju 33,5 milijardi dinara. Domacinstva duguju oko 16,6, a privreda oko 16,9 milijardi dinara. Kod domacinstva redovno placa struju oko 75 odsto, a ako se racuna i dug do 5.000 dinara, cak 88 odsto, a kod privrede je oko 66 odsto.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta