Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ministar finansija Dinkic i guverner NBS Jelašic složni u oceni

Narodna banka Srbije, na osnovu odluke Medunarodnog monetarnog fonda od 7. juna, od juce povlaci 147 miliona dolara, na osnovu cega jacaju rezerve centralne banke, rekao je Radovan Jelašic, guverner NBS na jucerašnjoj konferenciji za novinare. Prema oceni Mladana Dinkica, ministra finansija, ova odluka MMF je dokaz da je program ekonomske politike Vlade Srbije pozitivno ocenjen.
- Do pre mesec i po dana niko nije verovao u dogovor sa MMF-om. U poslednji cas izbegli smo prekid aranžmana. U julu prošle godine postignut je poslednji sporazum. Ukoliko uspemo da realizujemo aranžman sa MMF-om do kraja maja 2005. godine, dobicemo dodatan otpis duga od 700 miliona dolara od Pariskog kluba - istakao je Dinkic. Na osnovu aranžmana sa MMF-om, prema recima Jelašica, Srbiji je odobreno 650 miliona specijalnih prava vucenja, a povuceno je svega 300 miliona. Sada cemo doci do još 100 miliona specijalnih prava vucenja ili 147 miliona dolara, a do kraja maja u cetiri tranše realizovace se i ostatak sredstava.
- Ne samo da ce Srbija posle ove odluke dobiti dodatan otpis duga od Pariskog kluba od 15 odsto i da jacaju rezerve NBS, nego ce uslediti i krediti Svetske banke i Evropske unije, a ujedno se vraca i kredibilitet zemlji, naglasio je Jelašic.
Pocetkom jula, kako je istakao Dinkic, od Evropske unije se ocekuju krediti od 95 miliona evra, a od Svetske banke krediti od 120 miliona dolara. Sredinom jula doci ce do otpisa duga prema medunarodnim finansijskim organizacijama od preko 10 miliona dolara za koji država nije garant, ali taj dug opterecuje pet vojvodanskih banaka.
- Na osnovu ovog aranžmana Srbija može da ocekuje 750 miliona dolara direktnih stranih investicija i 50 odsto tih investicija ce biti grin fild. Na osnovu otpisa duga prema Pariskom klubu, ucešce spoljnog duga Srbije u BP ce biti dva i po puta manji, tako da ce sredinom 2005. godine biti manji od 60 odsto što je minimum uslova za ulazak Srbije u Evropsku uniju - naglasio je Dinkic i podvukao da zbog toga Srbiji ne preti dužnicka kriza. Spoljni javni dug za koji garantuje država je 8,3 milijarde evra, a domaci javni dug je 4,6 milijardi evra, a od tog dela najveci deo otpada na staru deviznu štednju.
Prema njegovim recima, Srbija spada u srednje zadužene zemlje i nece imati problema sa servisiranjem svog duga, ako se nastavi sa ovakvom ekonomskom politikom koja se vodi par meseci ove godine i koja se vodila u prve dve godine posle promena, sve do ubistva premijera Đindica, kada je došlo do institucionalne krize.

Kosovski dug
U javni dug Srbije ulazi i 1,2 milijardi evra, odobrenih Kosovu. Ovaj dug otplacuje Srbija iako nema nikakvih fiskalnih prihoda sa ove teritorije. Stoga tražimo da se to ubuduce tretira na drugi nacin - naglasio je Dinkic.

Manjinski paketi
Agencija za sanaciju banaka i Ministarstvo za finansije ponudice na prodaju manjinske pakete akcija u dve banke. U Eksim banci na ponudi ce se naci 12 posto akcija države, po ceni 2,5 puta vecoj od knjigovodstvene i 1,5 odsto akcija u AIK banci iz Niša po ceni 3,5 puta vecoj od knjigovodstvene vrednosti.

Jubanka u tri faze
Privatizacija Jubanke bice u tri faze, a 28. maja je raspisan tender za prodaju akcija države koji u ovoj banci iznose 88 odsto, dok je kapital banke je potcenjen na 116 miliona evra. Uslov da bi se neka banka javila na ovaj tender jeste da ima konsolidovana sredstva od pet milijardi evra. Do 19. juna ce se prikupljati predlozi, istakao je Dinkic. Do sada je deset banaka izrazilo interes za ucešce na tenderu i to najveci broj banaka koje posluju u centralnoj i istocnoj Evropi. Tada ce se napraviti izbor banaka cije ce se poslovanje ispitati. Prema recima Jelašica, bilans Jubanke je potpuno ocišcen ona nema dugova prema Pariskom i Londonskom klubu niti obaveza po osnovu stare devizne štednje. Ocekuje se da ce treca faza biti okoncana do kraja godine, a tek kada se dobije jasna ponuda za privatizaciju, država ce objaviti tender za druge banke.

Sve više kredita

Poslovne banke su za samo poslednja cetiri meseca odobrile 26 milijari dinara novih kredita, od cega 62 odsto preduzecima a svega 15 odsto gradanima. U istom periodu ojacala je depozitna baza banaka za 10 odsto jer je na bankarskim racunima položeno dodatnih oko 115 milona evra, istakao je Radovan Jelašic, guverner NBS, na jucerašnjoj zajednickoj konfereciji za novinare sa ministrom finansija u vladi Srbije.
Bankarski sektor je sa ukupnom bilansnom sumom krajem prošle godine od 363 milijarde dinara, kako je napomenuo guverner, iz tranzicije ušao u fazu stabilnog rasta. To potvrduje i podatak da su banke za nepune tri godne ukupno odobrile 224 milijarde dinara, odnosno više od tri milijarde evra kredita. Prosecna ponderisana kamatna stopa je oko 13 odsto godišnje što je, kako je rekao Jelašic, rezultat pozitivnih makroekonomskih kretanja.
Usledice privatizacija banaka, a prvi tender je raspisan za Jubanku ciji rok istice 19. juna. Za tu banku ciji je ukupan kapital procenjen na 116 miliona evra zainteresovano je desetak banaka, a najveci broj njih je iz centralnoistocne Evrope. Bilans Jubanke iznosi 217 miliona evra, peta je po velicini banka u zemlji i ocišcena od duga Pariskom i Londonskom klubu, kao i stare devizne štednje. Privatizacija ce biti u tri faze, nakon prve od 19. juna usledice ponuda, a zakljucivanje ugovora do kraja godine.
„Privatizacijom Jubanke investitor dobija mogucnost ulaska u rastuci bankarski sektor Srbije, ugledno ime restrukturisane banke sa ocišcenim bilansima, visokostrucne radnike (1.313 zaposlenih), kvalitetnu mrežu od 88 poslovnih jedinica, kao i šansu za dalji razvoj poslovanja te banke”, istakao je Jelašic.

Srbija nije prezadužena

Ukupan javni dug Srbije, polovinom sledece godine, imajuci u vidu dalji otpis duga Pariskom i ocekivano smanjenje obaveze prema Londonskom klubu, mogao bi da bude ispod 60 odsto BDP-a, rekao je na jucerašnjoj konferenciji za novinare ministar finansija Mladan Dinkic, povodom odluke Borda direktora MMF-a da nam odobri 147 miliona dolara kreditne podrške.
Krajem sledece godine ocekuje se otpis još oko700 miliona dolara duga Pariskom klubu poverilaca, koji je prvobitno, kako je podsetio Dinkic, iznosio 4,7 milijardi dolara. Posle otpisanih 2,5 milijarde dolara krajem 2001. godine, dug državama kreditorima na kraju bi trebalo da se svede na 1,8 milijardi dolara. Za okoncanje pregovora sa Londonskim klubom ne postoje nikakvi rokovi i oni su još u toku. O tome ce javnost, kako je rekao ministar finansija, biti obaveštena kada se postigne dogovor.
Uspešnanim aranžmanom sa MMF–om, koji je pre dva dana odobrio 147 miliona dolara, otvorena su vrata za pomoc EU od 95 miliona evra, ubrzace se i realizacija kredita Svetske banke od 120 miliona dolara, a potom ce uslediti i otpis dugova medunarodnim finansijskim organizacijama, medu kojima i 130 miliona dolara od IFC (Medunarodna finansijska korporacija).
Kredit MMF-a je, kako je ocenio Dinkic, pre svega, znak medunarodnoj zajednici da se zapoceta ekonomska politika u Srbiji nastavlja i da postoji elementarna stabilost za ulaganje. To ce doprineti da dode ocekivanih 750 miliona dolara stranih investicija, od kojih su polovina potpuno nova, takozvana grinfild ulaganja.
– Na ovaj nacin vec u ovom trenutku Srbija ima dva puta manji spoljni dug nego pre tri godine. U decembru 2000. godine ucešce ukupnog javnog duga u BDP-u iznosilo je 150 procenata, a krajem prošle godine 75 odsto. Imajuci u vidu dalje smanjenje i otis duga i od Londonskog kluba, ocekuje se da ce naš ukupan javni dug pasti ispod 60 procenata BDP-a sredinom 2005. godine, kada dobijemo dodatni otpis od Pariskog kluba – rekao je Dinkic, uz napomenu da je Srbija medu srednje zaduženim zemljama.
Poredenja radi, Bugarska ima spoljni dug 76 odsto BDP-a, Turska 71, Hrvatska 58, a Belgija oko 100 procenata. Uslov za ulazak u EU je maksimalno 60 odsto BDP-a.
– Sve price o tome da Srbiji preti dužnicka kriza nisu osnovane, pre svega ako se ima u vidu da ove godine ocekujemo rast društvenog proizvoda od oko šest procenata i da u narednom periodu treba da bude oko pet odsto u proseku godišnje – istako je Dinkic.
Na kraju prošle godine ukupan dug Srbije bio je oko 12,5 milijardi evra, od cega je spoljni dug iznosio 8,3 milijardi evra, a domaci (devizna štednja) oko 4,1 milijarde evra, što je, kako je rekao ministar, dva puta manje nego pre tri godine. U tu sumu ulazi, kako je precizirao, i 1,2 milijarde dolara duga Kosova, koji Srbija otplacuje iako nema nikakvih fiskalnih prihoda. Sa Svetskom bankom pregovaramo za naredni trogodišnji aranžman i zatražiti drugaciji tretman za otplatu tog duga, zakljucio je Mladan Dinkic.

Rastu devizne rezerve
Na racun Narodne banke Srbije danas ce leci 147 miliona dolara koje je preksinoc odobrio Bord direktora MMF-a, rekao je juce guverner NBS Radovan Jelašic i istakao da ce ta sredstva doprineti jacanju deviznih rezervi.

Mobtel i Sartid
Danas je poslednji dan da Mobtel izmiri obavezu placanja ekstraprofita, odgovorio je juce ministar finansija na pitanje novinara i dodao da nadležna komisija nije još okoncala analizu vlasnicke strukture tog operatera.
Upitan za „Sartid”, Dinkic je odgovorio da vlada nema nameru da se meša u taj slucaj i da je sve u rukama suda. Po njemu, treba odvojiti pitanje same privatizacije i mogucnost korupcije u tom postupku u Trgovinskom sudu i cinjenicu da je nakon toga proizvodnja povecana oko 50 odsto.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta