Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Radnici "Karneksa" u štrajku

Radnici mesne industrije "Karneks" iz Vrbasa nisu prihvatili ponudu vecinskog vlasnika "Midland risorsiza" o povecanju neto plata za po 1.500 dinara. Samostalni i Nezavisni sindikat, nezadovoljan prosecnim zaradama od 10.952 dinara, koliko su iznosile u aprilu, ne odustaje od zahteva da se plate povecaju za 50 odsto, kao i da se poštuje pojedinacni kolektivni ugovor. Obustavi rada prethodile su tri runde neuspelih razgovora sa vlasnikom "Karneksa".
Njihov zahtev za isplatu regresa za ovu godinu u meduvremenu je prihvacen. Generalni štrajk, u kojem ucestvuje svih 2.700 radnika, zapoceo je u ponedeljak 20. jula, i zakljucno sa jucerašnjim danom, proizvodnja se održava samo na tehnološkom minimumu. Slaven Kantar, direktor "Midlanda" za Srbiju i Crnu Goru, tvrdi da je ponudeno povecanje plata od oko 15 odsto jedino moguce u ovom trenutku, jer bi svako vece ugrozilo likvidnost firme. On kaže i da najveci broj od oko 2.700 radnika nije za štrajk jer redovno primaju plate, zbog cega se sumnja da su izmanipulisani.
- Rekao sam radnicima "Karneksa" ako cete štrajkovati, zajedno cemo otici u propast. Stekao sam utisak tokom jednog obracanja zaposlenima da oni žele da rade. Medutim, odredenim ljudima iz fabrike to, izgleda, nije u interesu i sumnjamo da su u štrajk upleteni i neki drugi, a ne samo interesi zaposlenih. Fabrika zbog štrajka ima velike gubitke i plašim se da, ako se odmah ne nastavi proizvodnja, uskoro necemo moci da ispunimo ni ovo što smo ponudili - precizirao je Kantar.
- Kada smo došli u "Karneks" preuzeli smo neplacene poreze i dugove, isplatili smo i cetiri zaostale zarade. Plate, koje inace ne kasne ni dan, bi sa ovim povecanjem bile na nivou prosecnih u Srbiji - tvrdi Kantar.

Rekordan prinos pšenice

Ovogodišnja proizvodnja pšenice na njivama PP "Jedinstvo" u Apatinu ubraja se u jednu od najuspešnijih i blizu je rekordne godine kada je ovo preduzece ostvarilo prosek od sedam tona pšenice po hektaru. Sa 1.670 hektara Apatinci su ubrali u proseku 6,7 tona veoma kvalitetne pšenice, hektolitarske težine iznad 80 grama, sa vlagom od 12-13 odsto. Rekord je ostvaren na parceli od 76 hektara, gde je prosek bio ravno 7,6 tona po jedinici površine.

Pad industrijske proizvodnje u leskovackom regionu

Industrijska proizvodnja u Jablanickom i Pcinjskom okrugu zabeležila je za prvih pet meseci ove godine, u odnosu na isti periodlane, pad od 7,6 odsto, pokazali su podaci Regionalne privredne komore u Leskovcu. Na podrucju ta dva okruga broj nezaposlenih trenutno iznosi 70.000 ljudi i ima tendenciju daljeg rasta.
Predsednik Privredne komore Leskovca Goran Jovic rekao je agenciji Beta da od pocetka godine u ovom delu Srbije nije privatizovano nijedno preduzece. Prema njegovim recima, "privatizacija je potpuno stala, a na svojinsku transformaciju od 211 preduzeca ceka još njih 160". Jovic je dodao da se loša situacija u proizvodnji "automatski odražava i na zarade u ova dva okruga, koje su u proseku od 30 do 60 odsto niže od republickog proseka".
"Tehnološki višak je masovna pojava u svim granama industrije, a bez posla ostaju jednako radnici u društvenim i privatizovanim preduzecima", rekao je on. Jovic je kazao da na sve nacine pokušava da se pomogne privredi ovog kraja, "od saveta do finansijskih donacija".
On je naveo da je inicirano osnivanje Fonda za finansijsku pomoc nedovoljno razvijenih podrucja preko koga je vec plasirano 600 miliona dinara. "Za dvadesetak dana ovde ocekujemo dolazak ambasadora Australije i Indonezije u Beogradu, da bismo utvrdili koliko su zainteresovani za ulaganje u vunarsku, odnosno tekstilnu industriju", kazao je Jovic.
U Privrednoj komori smatraju da bi oporavku tekstilne industrije u ovom delu republike, doprinela i izrada strategije razvoja, kao i osnivanje Fonda za razvoj južne Srbije. Izveštaj o tome bice dostavljen Ministrastvu za rad, zapošljavanje i socijalna pitanja pocetkom septembra.

U "14. oktobru" traže smenu direktora

Oko 2.400 radnika Industrije mašina i komponenata "14. oktobar", dopisom Samostalnog sindikata, obratilo se Upravnom odboru preduzeca i generalnom direktoru Milovanu Miloševicu i zatražilo ostavku prvog coveka kolektiva, kao i hitan sastanak u Ministarstvu privrede. Po recima predsednika sindikata LJubiše Velimirovica, u fabrici nema posla, a poslednja isplata bio je prvi deo majske zarade.
"Stekli smo utisak da rukovodstvo samo produžava agoniju do privatizacije i ceka kupca, a mi se plašimo da neko namerno obezvreduje kapital i da nas ceka stecaj", kaže Velimirovic i dodaje da su najvece poslove preuzele druge firme, uglavnom iz Cacka. "Nemamo ni jedan novi ugovor sa Elektroprivredom Srbije, a oni su bili naši glavni kupci opreme za remont postrojenja, kao i gradevinske mehanizacije za kopove i trake u rudnicima", rekao je Velimirovic.

Lafarž zatvorio linije koje zagaduju životnu sredinu

Kompanija "Lafarž-BFC" saopštila je juce da je u beocinskoj cementari zatvorila dve peci za proizvodnju cementa mokrim postupkom, koje su izazivale veliko zagadenje životne sredine. U saopštenju se navodi da je, umesto "mokrih peci", "Lafarž-BFC" pustio u pogon nove, savremene linije suvog postupka. U saopštenju, takode, stoji da je to ostvareno zahvaljujuci tehnickim investicijama vrednim 54 miliona evra, u periodu od marta 2002. godine kada je "Lafarž" postao vlasnik Beocinske fabrike cementa, do jula 2004. godine.

Šabacka mlekara po standardima Evropske unije

U AD "Mlekara" Šabac od trenutka promene vlasnicke strukture nijedan radnik nije otpušten. Odmah nakon privatizacije koja je obavljena 27. januara izradeni su planovi i programi cija je suština bila proširenje kapaciteta same prerade, modernizacija opreme i transportnih sredstava, povecanje kolicine i kvaliteta sirovog mleka, veci asortiman i kvalitet proizvoda sa modernim dizajnom i ambalažom.
Sa ostvarenim rezultatima "Mlekare" novinari su pre neki dan mogli da se upoznaju na licu mesta u sklopu akcije "Dan otvorenih vrata" koji je organizovala Skupština opštine Šabac. Do sada je kupljeno 105 rashladnih uredaja za mleko, kapaciteta od 1. 600 do 2. 000 litara, ukupne vrednosti preko 200 hiljada evra. Kupljeno je i šest kamiona sa termoizolovanim cisternama za dovod sirovog mleka kapaciteta 60 tona, i 11 kamiona sa rashladnim komorama kapaciteta preko 120 tona, cija je ukupna vrednost više od dva miliona evra.
- U završnim smo pregovorima u vezi sa kupovinom tri savremene pakerice i laboratorijske opreme cija je vrednost preko tri miliona evra. Izvršen je kompletan remont energetskih postrojenja i sada smo u fazi širenja rashladnog prostora i opreme. U planu je izgradnja nove, savremene mlekare po svim standardima Evropske unije, kao i izgradnja savremene farme krava kapaciteta tri hiljade muznih grla. Kreditiracemo nabavku visokokvalitetnih priplodnih junica i opreme za mašinsku mužu krava, kao i nabavku opreme za hladenje mleka, kako bi bio uspostavljen hladni put mleka od štale do mlekare - kaže Milojko Jankovic, direktor "Mlekare".
Proizvodaci mleka za svoju stocarsku i ratarsku proizvodnju, preko "Mlekare" nabavljaju repromaterijal koji im je potreban i to po fabrickim cenama, u više rata, a otplacuju ga mlekom. Rec je o mineralnim dubrivima, sredstvima za zaštitu bilja, semenskom materijalu i koncentrovanoj stocnoj hrani.
Trend rasta cini realnim ocekivanja da se u ovoj godini ostvari otkup od oko 33 miliona litara mleka. "Mlekara" beleži i rast izvoza svojih proizvoda, a u izgledu je i plasman na nemacko tržište, o cemu je postignut dogovor sa Bavarskom komorom. U oblasti unapredenja primarne proizvodnje planirana je izgradnja savremene farme krava muzara kapaciteta dve hiljade grla, a o cemu vec postoje dogovori sa Austrijskim udruženjem privrednika o zajednickim ulaganjima u ovu oblast.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta