Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Na kojim poslovima je angažovana firma "Alpina Majreder" u Srbiji

Austrijska gradevinska firma "Alpina Majreder" svoj prvi posao u Srbiji dobila je od Direkcije za puteve na medunarodnom tenderu. Ova firma pocela je prošle godine izgradnju autoputa od Beograda do Beške. Vrednost ovog posla je dve milijarde dinara, a finansira je Srbija. Ostalo je da se završe radovi na još dva kilometra autoputa.
U izgradnji polovine autoputa Novi Sad-Beograd bilo je problema sa onim što je prethodni izvodac Konzoricijum "Rast" uradio. Direkcija za puteve, da bi sanirala zateceno stanje posle povlacenja "Rasta" iz ovog posla, uložila je dodatnih 300 miliona dinara. Tada je najavljena i tužba protiv "Rasta".
Osim ovog posla, "Alpina" je angažovana na još dva posla ove godine.
Na autoputu od Batocine do Niša radi rehabilitaciju u oba pravca. Na deonici od 50 kilometara postavice dva sloja asfalta u voznoj i jedan sloj u preticajnoj traci. Radove finansira Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj kreditom vrednim osam miliona evra. Drugi posao je rehabilitacija postojeceg magistralnog puta na Ibarskoj magistrali, od Ugrinovaca do Gornjeg Milanovca.
Vrednost ovog posla je 2,5 miliona evra, koji takode kreditira EBRD, i to na 25 godina, sa pocekom od sedam godina, rekao nam je Zoran Drobnjak, tehnicki direktor Preduzeca za puteve "Beograd", koje je podizvodac "Alpine" u ovim poslovima. "Alpina", takode, kako nam je rekao Drobnjak, ima potpisani ugovor sa ŽTP "Beograd" o rekonstrukciji pruge Cortanovci-Novi Sad.
Uskoro se ocekuje "otvaranje" novog posla. Pocetkom avgusta bice održana medunarodna licitacija za izvodenje radova na deonici od Beške do Novog Sada. Dokumentaciju je otkupilo dvadesetak firmi.

Optužbe za podmicivanje
Ova firma konstruktor je stadiona "Alians arena" u Minhenu. Stadion zajedno grade dva gradska fudbalska rivala, klubovi "Bajern Minhen" i "1860. Minhen", koji su za tu svrhu oformili holding kompaniju. Karl Hajnc Vildmozer, vec 12 godina celni covek "1860. Minhena", uhapšen je 9. marta ove godine zbog korupcije, zajedno sa svojim sinom, jednim od direktora holding kompanije. On je priznao da je od austrijske firme "Alpina" primio 2,8 miliona evra, a da je, zauzvrat, omogucio toj gradevinskoj kompaniji da na javnoj licitaciji dobije posao izgradnje stadiona, vredan 280 miliona evra. Suma od 2,8 miliona evra zapala je za oko finansijskim vlastima prilikom kontrole poreskih knjiga kompanije u vlasništvu prijatelja Vildmozerovog sina. Posle polaganja kaucije, Vildmozerovi su pušteni na slobodu.
"Alpina" je odbila optužbe o podmicivanju i ponudila punu saradnju istražiteljima.

„Aleva” ostala svoja?

Prvog dana trgovanja akcijama „Aleve” iz Novog Kneževca konzorcijum te kompanije uspeo da kupovinom 3.880 komada ostvari komotnu vlasnicku vecinu. - „Vitamin” iz Horgoša ne odustaje i podiže cenu ovih hartija od vrednosti.
Posle prvih petanestak dana kontinuiranog trgovanja akcijama iz privatizacije na Beogradskoj berzi imamo i prvu vojvodansku pricu, ili, bolje receno, dramu. Naime, juce je konzorcijum koji cine zaposleni u preduzecu “Aleva” iz Novog Kneževca uspeo da kupovinom 3.880 akcija, koje su se pojavile u ponudi na Beogradskoj berzi po 13.500 dinara obezbedi komotnu vlasnicku vecinu u fabrici. Glavni protivkandidat im je bio “Vitamin” iz Horgoša, koji je od Komisije za hartije od vrednosti dobio dozvolu da preuzme “Alevu”.
U brokerskoj kuci “Sinerdži kapital”, koja se bavi kupovinom ovih hartija od vrednosti za “Vitamin”, smatraju da sve što se juce s ovim akcijama dogodilo na Berzi nikako ne znaci kraj price. Oni su vec podigli cenu po jednoj akciji na 14.000 dinara i otkupice sve što im se ponudi. Da li ce se cena menjati u korist akcionara i koliko, znace se do 16. avgusta jer tada istice rok koji je nakon produženja “Vitamin” dobio od Komisije za hartije od vrednosti da preuzme “Alevu”. Ocigledno, na severu Backe bice vrlo vruce, jer menadžment “Aleve” ideju o preuzimanju nije baš shvatio kao dobronamernu.

Što bi manje uspešan preuzeo uspešnijeg?
- “Aleva” je postala uspešno preduzece kada se izdvojila iz sastava horgoške kompanije - kaže direktor Mile Klepic. - U svakom pogledu smo bolji od kompanije iz Horgoša. Znamo da pricaju o tome da cemo zajedno biti uspešniji. To je dobra ideja, ne vidim zašto ne bismo saradivali, ali nema potrebe da nas u ime te saradnje manje uspešna kompanija preuzme.
– Ne smatram da je ta prica završena i do 16. avgusta cemo uciniti sve što je u našoj nadležnosti da se akcije otkupe i da se preuzimanje obavi – kaže direktor brokerske kuce “Sinerdži kapital” Slavko Caric. – Zato smo i produžiliu rok jer nam je onaj prvi isticao 2. avgusta. Za sumiranje rezultata je još rano. Nema prepreka da se akcije kneževacke kompanije i narednih dana pojave na Beogradskoj berzi, ako bude ponude. Prilikom prvog trgovanja cena nije mogla da bude viša od 50 odsto od one prve ponudene ni niža od 20 odsto od nje. Sa svakim sledecim trgovanjem na berzi, koje se može obaviti svakog radnog dana, cena se može menjati naviše i naniže od 20 odsto. Juce, prilikom prvog trgovanja, pocetna cena je s 13.300 otišla 200 dinara više, što govori da je bila daleko od plafona predvidenog berzanskim pravilima.
Na novu ponudu akcija možda se nece mnogo ni cekati jer se 6,14 odsto akcija ovog preduzeca nalazi u vlasništvu Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja. NJih u promet može da stavi samo Agencija za privatizaciju preko AF Srbije, koji je nadležan da ove papire kasnije stavi u promet i proda. Fond je vec dva puta lane stavljao “Alevine “ hartije od vrednosti na aukciju, ali kupaca nije bilo iako je cena bila povoljnija nego sada - 8.240 dinara. Ako Agencija požuri, koristi od preuzimanja mogu da imaju i penzioneri.

Multinacionalke kao izazov
Još mnogo stvari ostaje da se vidi. Tako ce kada osvane 17. avgust štošta biti jasnije, ali ne i konacno razjašnjeno, jer u “Sinerdži kapitalu” kažu da ce, ako im ne pode za rukom ono što žele da urade do tada, oni ponovo podneti Komisiji za hartije od vrednosti zahtev za preuzimanje. Tada ce verovatno biti malo odmora za obe strane, a to ce biti i šansa da se nešto više sazna o tome ko u stvari želi “Alevu”, jer, nasuprot konzorcijumu zaposlenih u tom preduzecu, iza “Vitamina” takode stoji konzorcijum deset poslovnih ljudi iz Beograda koji još ne žele da otkriju svoj identitet. Pominju se tu imena poznatijih novobogataša, ali potvrda nema.
– Da bismo opstali i bili uspešni u novim tržišnim uslovima koje donosi tranzicija, moramo se organizovati da se na odgovrajuci nacin nosimo s multinacionalnim kompanijama koje dolaze na naše tržište, poput “Knora” ili “Podravke”. U Madarskoj je nekada radilo 25 fabrika slicnih našoj, a sada ih je svega tri – kaže direktor “Vitamina” Petar Nikolic.

Ko se ljuljao na radio-talasima?
Predstavnici “Vitamina” smatraju da su kolege iz “Aleve” iskoristile svoj uticaj na lokalnu radio-stanicu “Siti NK” jer ona odbija da emituje oglase “Vitamina” o preuzimanja akcija. U Pokrajinskom sekretarijatu za informisanje kažu da strani koja smatra da je oštecena u ovom slucaju ostaje da zaštitu i odštetu potraži u redovnom sudskom postupku.

Niske cene zovu hazardere?

Teško je reci šta stoji u pozadini komotnog odnosa kupaca preduzeca prema preuzetim obavezama. - Ima procena da niske cene, po kojima se prodaju naša preduzeca, nose mali rizik, što je za „preduzetnike” znacajan stimulans za hazarderstvo Mali akcionari novosadske “Autovojvodine” zatražili su raskid ugovora s konzorcijumom, koji je pocetkom ove godine za 39 miliona dinara kupio tu prevoznicku kucu. U susedstvu, u petrovaradinskom preduzecu “Standard konfekcija”, nakon dvomesecnog štrajka prouzrokovanog cinjenicom da radnicima nisu isplacene 22 plate, Agencija za privatizaciju je Trgovinskom sudu u Novom Sadu prosledila zahtev za raskid ugovora sa Konzorcijumom “Ekspo Italija”. Zamešateljstvo, stvoreno dokapitalizacijom zrenjaninske “Jugoremedije”, dovoljno je poznato javnosti, s tim da je i u ovom slucaju epilog takav da je Akcijski fond zatražio da se pomenuta operacija poništi.
Septembra prošle godine Odboru za privatizaciju Skupštine Vojvodine dostavljen je prvi izveštaj novosadskog odeljenja Agencije za privatizaciju o izvršenoj kontroli u privatizovanim preduzecima. Od 34 kontrolisane firme, samo u devet nisu uoceni nikakvi problemi. Nedostaci se mogu podeliti u tri kategorije: ignorisanje obaveza prema radnicima, izbegavanje preuzetih investicionih stavki i poslovna blokada.
Nedovoljno je poznato da aukcijska prodaja, kao i tenderska, predvida obavezujuce investicione i socijalne stavke. U clanu 11. Uredbe o prodaji kapitala i imovine javnom aukcijom zapisano je da Nacrt ugovora, koji sastavlja Agencija za privatizaciju i nudi potencijalnom kupcu, mora da sadrži obavezu kupca za ulaganje sredstava u preduzece, rešavanje pitanja zaposlenih i zaštitu životne sredine. Lagodan pristup tim klauzulama iznedrio je gomilu problema u privatizovanim preduzecima i nakon izvršenih provera iznudio odredene korake od strane Agencije za privatizaciju.
Raskid ugovora je krajnja konsekveca te aktivnosti i Agencija nerado pristupa toj soluciji. Preventivno se šalju opomene kupcu, ostavlja mu se rok da otkloni uocene nedostatke, da bi se tek nakon toga pristupilo oštrijim metodima, sve do raskida ugovora. Mada olako shvatane, te stavke nisu naivne. Kupac je obavezan da u prvoj godini investira u kupljenu firmu u visini 150 odsto obracunate amortizacije u prethodnoj godini. Imajuci u vidu našu sklonost da obracunavamo sve, smanjujuci na taj nacin osnovicu oporezivanja, iako se taj novac realno ne izdvaja, investicione obaveze nisu za potcenjivanje. Domišljati pokušavaju da stvore privid investiranja unošenjem vlastitog automobila, ili racunara u firmu, ali se Sektor kontrole u Agenciji za privatizaciju pokazao prilicno krutim u procenjivanju takvih operacija.
Na socijalnom planu, pred novim vlasnikom, sem zatecenih obaveza prema zaposlenima, stoji i klauzula da u prvoj godini gazdovanja ne može da otpušta radnike. Ta obaveza nije bezuslovna, jer ostavlja poslodavcu mogucnost da neradnike sankcioniše po osnovu odredaba Zakona o radu. Ni na tom planu Agencija za privatizaciju nije previše iskljuciva. Svesni da je preduzetnicki start u ruiniranom preduzecu veoma težak i da ga ne treba dodatno otežavati striktnim ispunjavanjem ugovora, investitorima se ostavlja uzak manevarski prostor, pa se ne ocekuje da se zaostale zarade radnika izmire odmah po preuzimanju firme.
Teško je reci šta je u pozadini komotnog odnosa kupaca prema ugovornim obavezama. Neka razmišljanja pocivaju na tome da niske cene, po kojima se naša preduzeca prodaju na licitacijama, nose i nizak rizik, što je za “preduzetnike” znacajan stimulans. Ako je pocetna aukcijska cena tek 20 odsto od procenjene vrednosti preduzeca i ako se u drugom aukcijskom krugu, ako prvi propadne, kao sredstvo placanja mogu koristiti obveznice stare devizne štednje, stvari postaju jasnije. Okvirna cena po kojoj se obveznice stare štednje mogu nabaviti na tržištu ne prelazi 35 do 40 odsto njihove nominalne vrednosti. Ta cinjenica i vec pomenuta pocetna cena u nivou petine procenjene vrednosti firme dovode do zanimljive kalkulacije.
Neko preduzece se može kupiti za 7 ili 8 odsto njegove procenjene vrednosti. Zašto onda ne rizikovati?

Niska "bisera"
U materijalu, svojevremeno dostavljenom Odboru za privatizaciju, bezbroj je zanimljivih detalja. Racun poljoprivrednog imanja u Ratkovu blokiran je za 107 miliona dinara. Zemljište pod šecernom repom je zapušteno i prinos je izostao. U “Radu” iz Coke nisu preduzimane mere da se naplati prodata i fakturisana roba drugom preduzecu u rukama novog vlasnika. U vršackom “Zenitu” kupac je naveo da je investirao unošenjem vlastitog vozila i racunara, ulaganja u opremu nije bilo. U crvenackom “4. julu” provera nije izvršena, jer kupac nije bio prisutan, niti je obezbedio prisustvo ovlašcenog predstavnika.

Zahtev koji se izgubio
Mada su tenderska pravila znatno rigoroznija, i na tom terenu uocene su zanimljive kombinacije. Doskorašnji direktor Agencije za privatizaciju Branko Pavlovic navodi primer Fabrike cementa u Kosjericu. Prilikom donošenja odluke o pobedniku prevagu je odneo dobar investicioni plan grcke kompanije “Titan”. Najveci deo ulaganja bio je predviden u prvoj godini rada, što je i donelo najviše poena. Kasnije je utvrdeno da je investirano znatno manje. Na primedbe iz Agencije Grci su odgovorili da postoji mogucnosti izmene plana, ako se sa tim saglasi Agencija. Takva mogucnost je otvorena i kada Agencija ne odgovori na podneti zahtev u roku od 15 dana. Preostalo nam je da taj zahtev tražimo po agencijskim fiokama, uz osmeh je prokomentarisao ovaj slucaj Pavlovic.

Otpis duga "Zastave" prema italijanskom "Fijatu" omogucio razvoj

Pregovori vodeni sa predstavnicima "Fijata" završeni su potpisivanjem ugovora o otpisu duga "Zastave" u procentu od 72,5 odsto. Tako je dug "Zastave" italijanima sa 41,5 miliona sveden na 11 miliona evra.
- Oslobadanje "Zastave" od duga "Fijatu" u navedenom procentu otvara vrata buducim investitorima i partnerima - izjavio je povodom potpisivanja ugovora generalni direktor grupe "Zastava vozila" Zoran Radojevic. "Fijat" proteklih godina nikada nije blokirao "Zastavu", rekao je Radojevic i dodao da se kojim slucajem to desilo, "Zastava" bi zbog svoga duga završila u stecaju. U "Zastavi" ne ocekuje da ce "Fijat" biti taj koji ce ulagati u kragujevacku fabriku, ali može biti taj koji ce raditi na projektovanju proizvodnje odredenih modela automobila.
U 2004. godini "Zastava", kako se procenjuje u poslovodstvu, može da ude u ofanizivan razvoj i da se do kraja godine mogu definisati buduci investitori i modeli koji ce se raditi. Rešenje daljeg koncepta razvoja poslovodstvo vidi u projektu izrade novog modela automobila koji je predstavljen i u Vladi Republike Srbije i za koji vec postoje interesovanja potencijalnih partnera u svetu. Ralizacijom novog projekta stvorena je i šansa za poslovanje dve stotine preduzeca iz 53 grada Srbije i radno angažovanje 100.000 radnika koji su direktno vezani za auto industriju, rekao je Radojevic.

Prodaja delova
Ostatak "Zastavinog" duga "Fijatu", kako je saopšteno iz vlade, podmirice se iz privatizacionog prihoda koji ce se ostvariti prodajom nekih delova iz sistema "Zastave". Otpisom duga prakticno tek pocinje restrukturiranje i strateška konsolidacija Grupe "Zastava vozila" koja bi trebalo da se završi uspešnom privatizacijom. Vrlo brzo moglo bi da dode do privatizacije "21. oktobra", "Kraguja" iz Batocine, "Livnice" iz Topole.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta