Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala otvorila slucaj "Ineks-Intereksport"

Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala pre dva dana otvorila je "slucaj" spoljno-trgovinske firme "Ineks-Intereksport", podnošenjem prijave protiv Gorana Kljajevica, predsednika Trgovinskog suda i Mirka Ninkovica, direktora ove firme. Okružno javno tužilaštvo podnelo je zahtev za pokretanje istrage protiv Ninkovica, zbog zloupotrebe položaja, a protiv Kljajevica zbog nezakonitog uvodenja stecaja i prodaje akcija "Ineksa" suvlasniku zajednicke firme "Mercedes" u Beogradu. Ni za jednog, medutim, nije odreden pritvor.

Niko im nije pomogao
Agonija u ovom, nekad spoljnotrgovinskom gigantu kulminirala je pre dve godine, od kada su radnici, ukazujuci na bezakonje, bezuspešno tražili pomoc od državnog vrha. Pisali su pisma: nekadašnjem predsedniku SRJ Vojislavu Koštunici, Dragoljubu Micunovicu i Srdi Božovicu iz Savezne skupštine, Mladanu Dinkicu, guverneru NBJ, zatim premijerima Zoranu Đindicu i Zoranu Živkovicu, Draganu Maršicaninu, predsedniku republicke Skupštine, bivšim ministrima Vladanu Baticu, Slobodanu Milosavljevicu, predsedniku Komisije za borbu protiv korupcije Aleksandru Radovicu, republickom tužiocu Dragomiru Nedicu i Okružnom javnom tužiocu Miroslavu Terzicu.
Niko od njih, medutim, nije mrdnuo prstom, uz obrazloženje da je to posao za sud i da vlast ne može da se meša u nezavisnost te institucije.
Radnici su kao glavne krivce obeležili dugogodišnjeg generalnog direktora Slobodana Šarenca, zatim Dragana Cizmica, direktora filijale na Kipru, Nikolu Ljubicica, sina generala Ljubicica, direktora predstavništva u Londonu, Ljubu Nedeljkovica iz predstavništva u Moskvi, Borislava Miloševica, brata Slobodana Miloševica i direktora firme u Moskvi, i još niz visokih rukovodilaca - Branka Pejovica, Jovana Aleksica, Pavla Pašajlica, Dragana Jeftica, Ivana Nikolica, Mate Franica, Veljka Cuka, Zdravka Malovica, kao i finansijskog direktora Olgu Žilovic, danas zaposlenu u "Mobtelu" i Branku Radovic, nekadašnjeg zamenika Šarenca i glavnog kreatora "maštovitih" organizacionih transformacija u "Ineksu". Radovic je vec tri godine zaposlena u Agenciji za privatizaciju, kao pomocnik više direktora koji su se smenjivali.
Goranu Kljajevicu, predsedniku Trgovinskog suda, na dušu se stavlja da je nezakonito uveo stecaj u jednu od zavisnih firmi - "Ineks" d.o.o i što je pokušao da likvidira holding kompaniju, na kojoj se vodio najveci deo imovine. Stecaj i likvidacija su uvedeni krajem 2002. godine i dva puta su obarani na Višem privrednom sudu, a zatim ukinuti, ali 627 radnika nikad nije vraceno na posao.

Trgovina akcijama
Kljajevic se optužuje i da je nezakonito dozvolio prodaju akcija koje je "Ineks" imao u zajednickom preduzecu "Mercedes Benc" u kome je "Ineks", nakon što je prodao auto kucu na Novom Beogradu "Mercedesu", ostao vlasnik 49 odsto kapitala. Sumnja se da je "Ineks" svoj udeo u tom preduzecu prodao za oko 3,5 miliona maraka, što je ispod cene, a transakciju je, najverovatnije, aminovao Kljajevic, iako je predsednik stecajnog veca bio Dušan Marcicev.
UBPOK je, prema nezvanicnim informacijama, saslušao više lica iz "Ineksa" i ako nastavi temeljnu istragu imace pune ruke posla da utvrdi kako je razvucena ogromna imovina ove firme i gde je potrošeno više desetina miliona dolara koji su 1990. godine prebaceni na desetak predstavništava u inostranstvu koja su preregistrovana na licna imena, kao i da li je od te imovine nešto ostalo što se nije prelilo u licne džepove.
Takode, UBPOK teško da može da preskoci da prekontroliše i zakonitost rada više stecajnih upravnika i njihovo gazdovanje imovinom, ubiranje zakupa od više "stanara" pa i od službenika Državne bezbednosti, koji zaposedaju više spratova u zgradi u centru Beograda.
Ostao je nerazjašnjen i problem više miliona dolara, koje su radnici potraživali od Komercijalne banke, a ciji je bivši direktor Ljubomir Mihajlovic najpre negirao da taj novac postoji na racunu, a zatim je tvrdio da to treba da se isplati "Ineksovom" partneru u Rusiji. U meduvremenu je medu zaposlenima kružio jedan dokument iz koga se vidi da je novac podignut sa racuna, ali banka nije htela da obelodani ko je taj novac podigao.

Tražice pravdu i u Strazburu
Ovu firmu su potresali i sporovi sa poveriocem "Vektrom M", koja je potraživala više miliona dinara i zajedno sa radnicima borila se protiv uvodenja stecaja, ali sud je odbio njen zahtev i uveo stecaj. Radnici koji dve godine ne primaju platu tužili su firmu sudu i ako ovde ne dobiju nadoknadu štete, tužice državu Medunarodnom sudu u Strazburu.

Borba za „Alevu” još nije završena

Svakako najznacajniji dogadaj tokom protekle nedelje na Beogradskoj berzi bilo je dugoocekivano listiranje fabrike zacinskih proizvoda “Aleva” iz Novog Kneževca. Kako je vec poznato, druga poznata kompanija iz ove delatnosti “Vitamin” iz Horgoša je pre dve nedelje objavila javnu ponudu manjinskim akcionarima za preuzimanje 25 odsto do 39 odsto akcija “Aleve”. Prvobitno ponudena cena je iznosila 13.100 dinara po akciji i ponuda je bilo otvorena do 2. avgusta. No, odmah nakon toga, na adrese akcionara je stigao poziv akcionarima iz same “Aleve” da se fabrika protivi ovom preuzimanju uz obecanje da ce se kompanija u vrlo kratkom roku izlistirati na berzi, kao i da ce akcije biti otkupljene po minimalnoj ceni od 13.166 dinara što predstavlja korigovanu knjigovodstvenu vrednost. Na ovo je “Vitamin” odgovorio povecanjem otkupne cene u svojoj ponudi na 13.300 dinara. Prvo trgovanje na Berzi je konacno održano u petak 23. jula kada je prodato preko 4.000, odnosno sve ponudene akcije pri duplo vecoj tražnji od ponude. Prodajna cena je iznosila 13.500 dinara što znaci da su kupci iz “Aleve”, a to su zaposleni u ovoj fabrici, održali svoje obecanje akcionarima i ponudili cak vecu cenu od planirane. Iz Horgoša je usledio odgovor, za sada samo usmeni, da ce se produžiti rok za preuzimanje, a verovatno i ponuditi viša cena. Akcionarima “Aleve” samo preostaje da u narednih par dana vide kako ce se dalje razvijati ovo nadmetanje, pa da na osnovu toga odluce šta dalje da cine sa svojim vrednosnim papirima.

Radnici Jumka najavili blokadu puta prema Skoplju

Radnici Holding kompanije "Jumko" iz Vranja blokirace magistralni put prema Skoplju ukoliko im danas ne budu isplacene zarade za poslednja dva meseca, rekli su agenciji Beta zaposleni u toj tekstilnoj kompaniji. Radnici iz proizvodnje "Jumka" odlucili su se na takav vid protesta mimo mišljenja sindikata "Nezavisnost", Samostalnog sindikata i Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata koji deluju u preduzecu, a ciji predstavnici "ne znaju ništa" o za sutra najavljenoj blokadi auto puta. Predstavnici rukovodstva kompanije takode nemaju informacije da je za sutra najavljena obustava rada. Vlada Srbije, koja je otpisom duga postala vecinski vlasnik akcija u "Jumku", imenovala je novi Upravni odbor, a pre dva meseca pokrenuta je proizvodnja u nekoliko proizvodnih celina gde radi minimalni broj radnika.

Upravni odbor Koncerna "Bambi" prihvatio nacrt Ugovora o dokapitalizaciji

Na sednici Upravnog odbora Koncerna zdrave hrane »Bambi« iz Požarevca jednoglasno je prihvacen nacrt Ugovora o stranom ulaganju i kupovini akcija u postupku dokapitalizacije sa stranim ulagacem "New world value fund" iz Engleske. Ugovorom su regulisani odnosi izmedu obe ugovorne strane u vezi sa novom emisijom 125.000 akcija Koncerna »Bambi« i njihove kupovine od strane "New world value fund" za ukupnu vrednost od 875.000.000 dinara.
Koncern »Bambi« ce, kako se navodi u saopštenju, navedena sredstva iskoristiti za razvoj novih i unapredenje postojecih proizvodnih programa, za konsolidaciju finansijske i vlasnicke strukture i socijalni program. Ugovorom su postignuti visoki standardi zaštite interesa zaposlenih i akcionara Koncerna i u celosti ostvareni ciljevi dokapitalizacije koju je odobrila Skupština akcionara "Bambija", na sednici od 30. juna ove godine.
Najavljeno je da ce dve strane ovaj Ugovor potpisati tokom ove nedelje.

Kratak izveštaj sa trgovanja na Beogradskoj berzi održanog dana 23.07.2004. godine

Cena akcija becejskog “Sojaproteina” se posle dužeg vremena vratila na 1.500 dinara koliko i iznosi njihova nominalna vrednost, kao i uljare “Sunce” iz Sombora, cija se cena stabilizovala (za sada) na 7.000 dinara.
“Hemofarm” se i dalje krece na relaciji 3.000 - 3.200 dinara, a crvenacka keksara “Jafa” se konstantno prometuje po 5.000 (uz rast sredinom nedelje na 6.000 dinara koji je važio samo za taj dan).
Cene obveznica stare devizne štednje poslednjeg dana u prethodnoj nedelji su iznosile: 93.91 odsto (A2005), 87,01 odsto (A2006), 80.05 odsto (A2007), 72,85 odsto (A2008), 65.55 odsto (A2009), 58,91 odsto (A2010), 52,99 odsto (A2011), 47,81 odsto (A2012), 43.08 odsto (A2013), 39,12 odsto (A2014), 36,60 odsto (A2015), 36,00 odsto (A2016).

EU poskupljuje „Backu

Od ostalih dešavanja prethodne nedelje bitno je spomenuti i blagi rast cene vrbaske šecerane “Backa”. Tokom protekla dva meseca cena se kretala na nivou izmedu 600 i 700 dinara, da bi u poslednja dva dana porasla prvo na 739, a odmah zatim i na 800 dinara za akciju. Ocito je da ove akcije pokazuju tendenciju rasta nakon najave skidanja sankcija na izvoz šecera u Evropsku uniju.

Šta ceka RTB Bor posle dogovora sindikata sa Vladom Srbije

Ovih dana mnogi postavljaju pitanje kako ce izgledati novi RTB koji poslednje cetiri godine preživljava najteže dane u jednovekovnom postojanju. Smatra se, naime da bi nekoliko fabrika i postojenja u sastavu Topionice i rafinacije moglo dobro da se proda (primerice, zlatara, livnica, plavi kamen, soli plemenitih metala, bakarni prah su vec kupili Italijani…) ali od topionickih kapaciteta nece biti vidljivije koristi. Naime, topionica je dotrajala i ne uklapa se ni u jedan ekološki projekat, što Evropska zajednica izricito ne prihvata. Fabrika opreme i delova, sa oko hiljadu radnika, bice najlakši "zalogaj" za buduce kupce. Za rudnike u Boru i Majdanpeku jedini lek je - davanje koncesija. Na isti nacin, najverovatnije, ponudice se svetskim kompanijama i geološka istraživanja na Crnom vrhu.
Bez obzira na sve Vladine finansijske "injekcije", sadašnji RTB ce se, cim pre, razdrobiti u delove i promeniti vlasnike. To znaci da ce nove gazde drasticno smanjiti sadašnje enormne troškove - od potrošnje struje do placanja viška zaposlenih. Prema mnogim procenama, ocekuje se najmanje 4.000 prekobrojnih radnika. Ranije je zahvaljujuci socijalnom programu, kombinat napustilo 5.000 zaposlenih tako da ce na radnim mestima u dogledno vreme ostati tri do tri i po hiljade radnika.
U izjavi za Danas, Dragan Bojovic, direktor Rudnika bakra Bor istice da su neke strane kompanije zainteresovane za ulaganja u RTB Bor.
-Nemacki Dajner-Krajser poslao ponudu za ulaganje 20 miliona dolara u novu flotaciju koja bi naredne dve decenije preradivala topionicku šljaku. Ukoliko Nemci dopune predloženu varijantu, moguce je da se taj deo posla ostvari. Razmatramo i ponudu Drakulicevog Ist Pointa za ulaganja u proizvodnju bakra u Rudniku Veliki Krivelj i rekonstrukciju flotacija, kaže Bojovic.
Kako je u intervjuu novostima izjavio Zoran Drakulic, predsednik "Ist pointa" Kompanija Ist point zainteresovana je za ulaganja u RTB Bor. Medutim, "Ist point" interesuje samo sirovina Rudarsko- topionicarskog basena Bor, a ne i sam bakar iz razloga što se u njoj nalazi bakar neophodan za njegove dve kompanije - Valjaonicu bakra Sevojno i Fabriku kablova Zajecar.
-Izneli smo sa predlog kako da se podigne proizvodnja na nivo od 50 odsto kapaciteta i obezbedi posao za 8.000 radnika radi, dok se za RTB Bor ne nade konacno rešenje - rekao je Drakulic. Prema njegovim recima RTB proizvodi mesecno 750 tona, a kapaciteti su mu 10.000 tona. S tim u vezi iznet je predlog da se podigne proizvodnja za još najmanje 800-1.000 tona mesecno, tako što bi se u proizvodnju stavila šljaka, koje ovde ima oko 17 miliona tona. Od novca, dobijenog od tako proizvedenog bakra, finansirala bi se otkrivka na rudniku za koju treba oko 30 miliona dolara ili, bi se, po osnovu te šljake, obezbedio bankarski kredit.
Branko Pavlovic, smenjeni direktor Agencije za privatizaciju na prethodnim konferencijama za štampu izjavljivao je da se po prvi put za kupovinu RTB Bor, interesuje jedan vrlo znacajan uranski proizvodac bakra, ali nije hteo da otkrije ime te kompanije. Pavlovic, nije spominjao Ist point, kao moguceg zainteresovanog kupca, ali je nakon svoje smene izneo informaciju da je Drakulic tražio ekspluzivno pravo tokom pregovaranja za RTB Bor.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta